** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

KNJIŽEVNI KLUB “MIROSLAV-MIKA ANTIĆ” IZ INĐIJE

RASPISUJE

27. MEĐUNARODNI PESNIČKI KONKURS “GARAVI SOKAK”, INĐIJA 2016.

USLOVI KONKURSA:
- Poslati do tri pesme, dužine od 12 do 24 reda, teme slobodne. (na konkurs se ne šalju pesme namenjene deci)
- Pesme potpisati imenom i prezimenom, navesti tačnu adresu stanovanja, brojeve telefona i elektronsku adresu.
- Pesme mogu biti na srpskom, hrvatskom i bošnjačkom jeziku, a ukoliko stvarate na drugim jezicima, uz orginal poslati prevod na jedan od navedenih jezika.
- Obavezna kraća biografija autora.
- Konkurs traje od 25.01. do 30. maja 2016. godine, a pesme slati na adresu: konkurs@zlatomirborovnica.net
ili Zlatomir Borovnica, ulica Kneza Lazara 14/25 22320 Inđija, Srbija (za konkurs).

- PESME SLATI ISKLJUČIVO U JEDNOM WORD DOKUMENTU I OBAVEZNO GA NAZVATI IMENOM I PREZIMENOM AUTORA, time nam u mnogome olakšavate rad na zborniku.

- Telefoni za kontakt: - fiksni: +381/22-551-347 — mobilni: +381/64-617-1354.
- Pravo učešća imaju svi autori stariji od 17 godina. Manifestacija će se održati u septembru 2016. godine, kada će biti i promovisan zbornik koji će se štampati od prispelih i odabranih radova. Na manifestaciju ćemo pozvati do 70 autora zastupljenih u zborniku.Tačan datum i vreme početka manifestacije ćemo Vam blagovremeno javiti. Radovi poslati na konkurs se ne vraćaju, a za objavljene radove se ne plaća honorar.


Sa poštovanjem,

U Inđiji, 25.01.2016. godine


Zlatomir Borovnica, predsednik


-----------------------

Lp, Borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

Program 8. međunarodnog festivala književnosti „Dani prijatelja knjige“
06. i 07.studenog 2015.

Otvaranje festivala u petak 06.11.2015. od 17-19 sati u svečanoj
dvorani Zajednice Talijana Rijeka „CIRCOLO“ Uljarska 1

- predstavljanje dobitnice međunarodne književne nagrade „Književno
pero“ za 2015. slovenske književnice Nataše Švikart Žumber za doprinos
i stvaralaštvo u književnosti i međunarodnoj suradnji

- predstavljanje dobitnika godišnje nagrade za najbolju knjigu godine
u izdanju Hrvatskog književnog društva za 2015. Nikici Simiću za
knjigu „Heraklit Mračni u hrvatskom školstvu“

- predstavljanje dobitnika nagrade „Književno pero“ za najbolju dječju
knjigu u izdanju Hrvatskog književnog društva za 2015., autoru Nikoli
Šimiću Toninom za knjigu „Kraljeva zlatna krletka“ u romskom prijevodu
Veljka Kajtazija „Thagaresko sumnakuno kafezo“- dobitnika godišnje
nagrade „Književno pero“ u izdanju HKD-a za prijevod u 2015./ i
dodjela nagrade „Književno pero“, Borisu Žuži za ilustraciju nagrađene
knjige. (U dijelu programa sudjeluje predsjednik udruge mladih Roma
„Romska budućnost“ Etem Fazli iz Rijeke i njihov pjevač Armando
Osmani)

- In memoriam:

- Etem Fazli o Fariju Ibraimovskom

- Nikola Šimić Tonin o Valteru Šarović

- Valerio Orlić o Admiralu Mahiću

- predstavljanje časopisa za kulturu i književnost „Književno pero“,
br. 13 časopis predstavljaju urednik Valerio Orlić i uredništvo:
Nikola Šimić Tonin, Fikret Cacan, Ernie Gigante Dešković

- poetski maraton – recital sudionika Festivala (1. dio) i dodjela
zahvalnica i diploma

19:30 Zajednica Makedonaca MKD „Ilinden“ (Matačićeva 5) U Rijeci

- folklorna skupina MKD Ilinden

- izložba fotografija Iskre Peneve pod nazivom „Biseri Ohridskog jezera“

- predstavljanje knjige Vasila Tocinovskog - „Lov na jelene“
(književno-povijesna studija o makedonsko-hrvatskim vezama), dobitnika
književne nagrade „ Književno pero“ za najbolju „Knjigu godine“ izvan
naklade Hrvatskog književnog društva za 2015.

- predstavljanje knjige Iskre Peneve: „Negde između“

- Poetski maraton – recital sudionika Festivala (2. dio)

21:30 / druženje u MKD Ilinden (Matačićeva 5 ) uz zakusku i muziku
Daria Darka Ciprijania

Subota 07.11.2015. od 11-13 sati u book caffe-u „Dnevni boravak“ Ciottina 12 a

- predstavljanje udruge „Maus“ iz Maribora i njihovih članova i izdanja:

- Štefan Titan Felix - „ Večni postapač“ (zbirka pjesama)

- Aleksndra Jelušič- „ Stvari kot so „ (zbirka pjesama)

- Jana Hartman Krajnc – „ Jasnin dnevnik „ ( roman)

- Robert Titan Felix – „ Zapiski iz otoka „ (zbirka pjesama)

- predstavljanje udruge i poetske riječi: Jan Šmarčanina i Nataše Švikart Žumber

- predstavljanje kantautora i pjesnika Milana Stančića Kimija iz Sarajeva

- predstavljanje „Udruženja Balkanskih umetnika“ iz Subotice, njihovih
članova i izdanja:

- Dijana Uherek Stevanović - „Nevidljiva“ (zbirka pjesama) i
zajednička dječja zbirka „Suncokretaljka“ koju uz Dijanu predstavlja i
Aranka Kiš, te predstavljanje zbirke pjesama Emilije Dević „Mjesečina
u polju lavande“

- predstavljanje nagrađene zbirke poezije za 2015. u nakladi Hrvatskog
književnog društva Zdravka Kokanovića Kokija -„ Lijeva obala nizvodno“

- u 16:00 u Češkom domu u svečanoj dvorani „Plava sala“

- Djevojačka folklorna skupina Češke besede Rijeka - „Raček“

- predstavljanje knjiga u izdanju Hrvatskog književnog društva i
nagrađenih knjiga za 2015. godinu:

- Oleg Mirković – „Emotivni otpad“ predstavljanje dobitnika nagrade za
najbolji objavljeni prvijenac do 30 godina u izdanju HKD-a za 2015.

- Biserka Spajić – „Ogrlica od poljubaca“, dobitnica nagrade za
prvijenac u nakladi HKD-a za 2015.

- Suzana Reljić – „Moga srca stih“

- Jadranka Orlić – „Glas hridi“

- Anđelka Korčulanić – „Na vihoru ljubavi“

- Anđelo Čirjak , „Osobna umjetnost“

u 18:00 sati Astronomski centar Rijeka – Zvjezdarnica

- Ernie Gigante Dešković – Književnost i svemir

- predstavljanje grupe „Lucido“ iz Tuzle, njihovih članova i izdanja:

- Alma Omeragić – „Pjesničke lucidarije iz tuzlanskog bazena“

- Majda Zukić-Ribić – „Monolog tišinhane“

- Nihad Mešić River – „Da sam rijeka“(multimedijalno izdanje knjiga + dvd)

- Fikret Cacan – predavanje o dobitnici Nobelove nagrade Svetlani Aleksievič

- Valerio Orlić –„Poetski manifest/a poetic manifest “,
hrvatsko-engleska zbirka izabranih pjesama, u prijevodu Slobodana
Drenovca dobitnika književne nagrade za prijevod godine u izdanju
Hrvatskog književnog društva za 2015. i Ronalda Gubića dobitnika
nagrade HKD-a za najbolju naslovnicu za 2015.

- Poetski maraton, recital sudionika Festivala ( 3. dio)

- 21 sat u caffe clubu Fan / Labinska 32 Kantrida završno druženje uz
roštilj i muziku Daria Darka Ciprijania

23:59 – zatvaranje 8. međunarodnog festivala „Dani prijatelja
knjige“-Rijeka 2015.

radujemo se Vašem dolasku!!!


Tajništvo
Hrvatskog književnog društva

Oznake: Književnost

Četiri žene - za pročitati, i malo zastati....


Davno je živio kralj, imao je 4 žene.

Četvrtu ženu je najviše volio i obasipao dragocjenostima, častio najboljim poslasticama. Davao joj samo sve najbolje.

Volio je i treću ženu, vodio je okolo po susjednim kraljevstvima i pokazivao joj ih. Uvijek ga je bilo strah da će ga ostaviti i otići s drugim.

Također je volio i drugu ženu. Uvijek mu je bila osoba od posebnog povjerenja, uvijek pozorna, strpljiva i ugodna. Kad god je imao kakav problem, s njom se savjetovao, a ona mu je uvijek pomagala da prebrodi teške trenutke.

Prva žena je bila odana družbenica i najviše je doprinijela blagostanju njegovog kraljevstva. Unatoč tomu, prvu ženu nije volio, iako je ona njega duboko voljela, na nju se nije ni obazirao.

Kad se razbolio i predosjetio da se bliži kraj, razmišljao je o svojem raskošnom životu i osupnut ustanovio: "Imam 4 žene, ipak, kada umrem, ostat ću potpuno sam. Kako da u smrti ne ostanem sam?"


Četvrtu ženu upita: "Najviše sam te volio, poklanjao ti najbolju odjeću, pokazivao posebnu pozornost. Sada, kad umirem, hoćeš li poći sa mnom i praviti mi društvo?"
"Ni govora!" odgovorila je četvrta žena i otišla bez riječi. Njen odgovor zarezao je poput oštra noža njegovo srce.



Žalosni kralj upita treću ženu: "Cijeli život sam te volio. "Sada kad umirem, hoćeš li mi i u smrti praviti društvo?"
"Ne", je odgovorila treća žena. "Život je prelijep. Kad umreš, ponovno ću se udati i živjeti punim plućima."



Gotovo očajan, upitao je drugu ženu: "Uvijek sam se tebi obraćao za pomoć i savjete, a ti si mi uvijek pomagala. "Kada umrem, hoćeš li i ti u smrt sa mnom da mi praviš društvo?". "Žao mi je, ovaj put ne mogu ti pomoći<, odgovori druga žena. >Jedino što mogu za tebe napraviti je da te pokopam." I njen odgovor je kralja pogodio kao strijela.



Zatim je čuo glas: "Ja ću poći s tobom i slijediti te kamo god pođeš." Kralj se okrene i pogleda prema glasu. Pred njim je stajala prva žena. Bila je mršava, pothranjena i zapuštena. "Kada sam imao priliku, trebao sam se više brinuti o tebi," reče kralj iskreno samokritično.



SADA SLIJEDI OBJAŠNJENJE:


U stvari, svi imamo u životu 4 žene.

Naša 4. žena je naše tijelo. Nevažno koliko napora uložimo u njegu i brinemo o tijelu, ono će nas na kraju ostaviti i izdati u smrti.

Naša 3. žena je imetak i sve materijalne stvari, položaj i bogatstvo. Kada umremo, naslijede ga drugi.

Naša 2. žena su obitelj i prijatelji. Nevažno koliko su nas voljeli, pomagali u životu , bili nama i mi njima oslonac, s nama ostaju do groba.

A naša 1. žena je naša duša. Višekratno zapostavljana u težnji stvaranja bogatstva, položaja, materijalnih vrijednosti, moći i užitaka. Unatoč tome duša je jedina koja će nas pratiti kamo god budemo morali poći.

Neznani autor



Pošalji to prijateljima koji su ti pri srcu, i pazi na svoju dušu.



-------------

lp, borivoj
http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

ČISTOĆA I SAMOSVOJNOST



(Jadran Zalokar, Haiku lungomarem, Mariborska literarna družba, Maribor, 2014)



Kao što (u svome pogovoru pod naslovom Haiku s dodirne crte) naglašava Marjan Pungartnik, ugledni slovenski književnik, urednik prve slovenske mrežne književne revije Locutio, zbirka Haiku lungomarem prva je pjesnička zbirka autora Jadrana Zalokara (rođen 29. srpnja 1947. u Ljubljani) na slovenskom jeziku, “takoreći povratak nakon dugih godina”.

Precizno, Haiku lungomarem je dvojezična hrvatsko-slovenska zbirka u kojoj su haikui nanizani u hrvatskom izvorniku i slovenskome (autorskom/autorovom; da je drugačije bilo bi valjda naznačeno!) prepjevu pri čemu valja dopustiti mogućnost da su (poneki) nastajali i obrnutim jezičnim slijedom ili čak kao dvoj(ezič)ni sublimat registriranih haiku-doživljaja.

Zbirka sadrži šezdeset i dva haikua, šezdeset i dva intenzivna trenutka što se urezuju u osjetilnu bilježnicu pjesnika-haiđina-šetača lungomarem. Lungomare je šetalište uz morsku obalu, dodirna crta mora i kopna iz Pungartnikova pogovora, konkretno opatijska šetnica, kojom je autor tko zna koliko puta prošao u sva doba dana svih godišnjih doba. Zato temeljna, noseća značajka ovih haikua jesu kigo, riječ koja sugerira vremensku postaju na putu kroz godinu, odnosno kisecu, “dubok osjećaj za prolazak vremena koji se iskazuje objektima i događajima dobnih ciklusa”.

Za razliku od većine zbirki haikua koje se uobičajeno organiziraju kroz nizove godišnjedobnih ciklusa, zbirka Haiku lungomarem posve lepršavo donosi svoje haikue napreskokce, slijedom kojem je nemoguće uhvatiti ikakvu strogoću poretka, slijedom koji je nesputan poput Zalokarovih leptirâ ili galebovâ:



u krilima galebova

najavljuje kišu

jesenji dan



Kao što je leptirast i galebast u silasku/slijetanju sa stranica autorove bilježnice na stranice otisnute knjige, tako je haiku Jadrana Zalokara i sadržajno širom otvoren poput leptirovih ili galebovih krila. Naime, on je kao slika pažljivo ukradena iz filmskoga niza, živa, pokretna (da, u zadanoj statici trostiha, ali - pokretna!), dok je ono što je prije nje bilo i ono što je poslije nje došlo ili dolazi tek naslutljivo, okvirno doduše određeno majstorski zapisanim haiku-trenutkom, ali u mogućim detaljima potpuno prepušteno iniciranoj čitateljskoj imaginaciji. Spektar mogućnosti koje se pritom slute “s obje strane” Zalokarova haikua jedna je od mogućih mjera njegove poetične snage i kakvoće.



kraj fontane

na grmlju naslonjena

polomljena štaka



Haiku je poezija koja (naoko) običnim stvarima i bićima dodjeljuje (u čitateljevu oku i umu) dimenziju i značenje koje tim bićima i stvarima jest imanentno, ali najčešće ostaje svijetu nedostupno bez haiđinskoga posredovanja. Jadran Zalokar pokazuje se posredovateljem koji ne samo zapaža (istančano, nijansirano i vješto) nego i, već u trenutku zapažanja, duboko osjeća. Stoga kompozicija njegovih haikua, često odstupajući čak i od bliskosti metričkome kanonu 5-7-5, uključuje profinjenu empatijsku notu vokabularnog izbora, ritmike i pozicioniranja kiređija (stanke, predaha, cezure).



na gradskom travnjaku

skitnica i fotelja

prepušteni jutarnjem suncu



Opatijski lungomare, na kojemu sam i sâm ostavio priličan broj svojih koraka, ovom je odmjerenom zbirkom dobio primjereni spomenik (istina, Opatija se spominje tek u jednome haikuu, ovome koji slijedi, ali nam ponajprije izvire iz znanja o Zalokarovu riječkom domicilu, kao i iz ukupnosti motivike šezdesetak haiku-slika koje je čine).



i starčićima

je prohodan mostić

na opatijskoj plaži



Za kraj, budući da je i Pungartnikov pogovor punopravni dio cjeline Haiku lungomarem, valja ukazati na njegovo izdvojeno mišljenje koje se nudi na razmišljanje. Marjan Pungartnik, naime, haikuu “umjesto automatski muškoga roda pripisuje ženski i drži ga nesklonjivom imenicom”. O (ne)sklonjivosti haikua prijepori postoje i na hrvatskoj strani, pa ćemo ih ovom prilikom ostaviti - po strani. Ženskost haikua, međutim, koliko god se na prvi pogled i prvo čitanje doimala neprirodnom, čak i posve artificijelnom, može - ako ništa drugo - biti zanimljiva lingvističko-emocionalna projekcija o kojoj vrijedi porazmisliti i povesti računa.

Istodobno, (in)deklinabilnosti nam je vratiti se pogledom na šetnicu: glosari za talijanizam lungomare izričito tvrde da je nesklonjiva imenica dok Jadran Zalokar svojoj zbirci neobično prirodnom lakoćom, ali punoćom jezičnog osjećaja, daje naslov koji takvu tvrdnju opovrgava: da lungomare doista jest nesklonjiv apelativ, naslov zbirke bio bi Haiku po lungomare. Ali ne! Haiku lungomarem tako se ne samo svojim (tro)stihovima i njihovom poetikom i motivikom, već i čitavom aparaturom koja ih, nenametljivo, ali čvrsto i snažno prati, (us)postavlja kao poetski čisto i autorski samosvojno djelo.



Boris Nazansky

Oznake: Književnost

Antologija; Desanki s ljubavlju
# ?@8;>3C X5 A?8A0: 70ABC?Y5=8E 0CB>@0, :0> 8 :>@8F0 :Z835

K>=0G=> X5 870H;0 87 HB0X0 0=B>;>38X0 ?5A0<0 > 5A0=:8 0:A8<>28[ "5A0=:8 A YC102YC". # ?@8;>3C X5 A?8A0: 70ABC?Y5=8E 0CB>@0, :0> 8 :>@8F0 :Z835.

1. R0=A:8 02;5
2. ;5G:>28[ 8@0
3. =4@8[ 04><8@ >:>
4. @<8[ 04<8;0 &8F0
5. 018[ >@0=
6. 01X0=>28[ 570
7. 0Z0B> =@8:>
8. 5;8[ 0B:>
9. >340=>28[ 02;5
10. >340=>28[ @54@03 &8
11. >370 5>
12. >3>X528[ 5X0=
13. >68= 8@X0=0
14. >6>28[ 8>;5B0
15. @0B8[ ;8X0
16. C10Z0 >X8A;02
17. C30@A:8 !B520=
18. C:20 >@82>X
19. 5Y>28[ – 5:;8[ ;5:A0=4@0
20. 848[ F0
21. >X2>48[ ><8@
22. @E>20F CH:0
23. C:0A>28[ 84
24. C:0H8=>28[ 5@>YC1
25. C:<8@>28[ 8;0
26. CG5B8[ 5;8A025B0
27. CG8[ !. >@0=
28. CG8[528[ @030=0
29. 2>745=>28[ !;02><8@
30. 8Y5= !0H0
31. ;02>Z8[ CH0=
32. 018[ >@X0=0 =0
33. 0F8[ 045
34. 515Y0G:8 "0BX0=0
35. 5;0:G8520 0@8X0
36. 8<8[ ><0
37. @5=>20F 8:>;0
38. @=40@528[ ;5:A0=40@ !8=35@
39. @?0 8;5=0
40. 848[ C18H0
41. @8[ >1@8F0
42. 82:>28[ <8;8X0
43. 838[ @030=
44. >3>28[ 04>20=
45. 28[ 0@8F0
46. 2:>2 >H:>
47. ;8[ @AB82>X5
48. ;8[ 8;5A0
49. 0:H8[ 0:A85 5=:0
50. 0<0A0:8 – C:5;8[ 0X>:>
51. 0=:>28[ 5A0=:0
52. 0=:>28[ 8;0=
53. 52@8[ 0@8=:0
54. 5748[ 5D0 @0=:>
55. 5;8[ 0@8>:>2 =4@5X
56. 5DB8<8X528[ – 8;8[ 8;8F0
57. >:A8<>28[ >@8F0
58. ;0@8[ - !0=B@0G 8;:0
59. >20=_8[ 04<8;0
60. >20G528[ P. >@0=
61. >20G528[ 0X:>
62. >78[ – @5@04>28[ !B52:0
63. >;C=_8X0 @030=
64. ><0@ 040
65. ><0@8F0 20=
66. >A>28[ !. 8;0=
67. >AB8[ 0B0@8=0
68. >AB8[ !5;5< 8;8F0
69. >F8[ C18F0
70. e> =Re;0 e
71. 070@528[ – "0@8[ 04<8;0
72. 0:CH8[ ;8j0
73. 0;8G8[ 5:>
74. C1:82A:8j ><0=
75. C:8[ @030=
76. C:>28[ @e4@03 0j>
77. C:>28[ !;>1>40=:0
78. 0@j0=A:0 C4<8;0
79. 0@:>28[ 8;5=0
80. 0@:>28[ 8;8F0
81. 0B8X528[ 8;8F0
82. 0B8[ !25B;0=0
83. 0_30Y @038H0
84. 8;048=>28[ 0482>X5 0F:>
85. 8;5:8[ C@>
86. 8;5=:>28[ 82><8@ 8[0
87. 8;5=:>28[ '54><8@
88. 8;8[ >@0=
89. 8;8[ !B0=:>28[ (8;8[ 4 0G25)
90. 8;>A02Y528[ 8Y0=0
91. 8@:>28[ 8;>A02 CF0
92. 8B@>28[ !@10
93. 8E08;>28[ !B520=
94. ;045=>28[ 0@8X0=0
95. ;045=>28[ !25B;0=0
96. @0>28[ @030=
97. 070=A:8 >@8A
98. 0:0=> >_8
99. >20:>28[ e4eY:>
100. 1@>2A:8 – @038[ >1@8=:0
101. 40;>28[ >H>
102. @;8[ 0;5@8>
103. eZ8= @038H0
104. e@8[ 0H0
105. je2Ge28[ C1><8@
106. 0j8[ eB0@
107. 5B@>28[ @0=8A;02 @0=0
108. 8;:>28[ >@0
109. >?>28[ 8;8X0=
110. @810:>28[ !25B;0=0
111. CA;>j8[ 40<
112. CH8[ >A8Y:0
113. CH=8: @5=0
114. 0j:>28[ C18H0 >65Y0F
115. 048G528[ . @0=:>
116. 04>28[ 8B@>?>;8B E8X5
117. 04>X528[ 0@0
118. 04C;>28[ 5=0
119. 0:8B8[ !;>1>40=
120. >30G ;03>je
121. HC<>28[ C182>je
122. !0=B8A 0@:> . 4e
123. !0=B>;8:C84> =0
124. !0@0j;8[ 7eB
125. !8<>28[ 0=:>
126. !8<>Z0= 01:e=
127. !<8Y0=8[ >1@>A;02
128. !B0<5=:>28[ @ >;0
129. !B0<5=:>28[ 0@:>
130. !B0=:>28[ !@18X0=:0 810
131. !B0=:>28[ !B0=8H0 0:8
132. !BX5Y0 =0
133. !B>j0=>2 C48<:0
134. !B>48[ @030=
135. !B>X0=>28[ 20=0
136. !B@0E8=8[ ;5:A0=4@0
137. "0=0A:>28[ 04e640
138. "8;35@ 04>A;02 0;5
139. ">?8[ CH0=
140. ">?>;0F – 8AB82>X528[ 03>@:0
141. ">B 0A;>
142. "@1>X528[ 5<0Z0
143. "@:CY0 =B>= "020=A:8
144. "CH=>20 e@>=8:0
145. 8@>28[ 8;5=:> CB8G:8
146. >?8[ @0=:>
147. >@8;8[ C1><8@
148. >A8[ >1@8F0
149. C;0D8[ @03><8@
150. C;C<>28[ 8;>H
151. #@>He28[ @038Z0
152. &25B:>28[ !B>X0= AB@>7C?A:8
153. (0C;0 ;8X0
154. (5D5@ C@0
155. (BeD0= $;>@8:0

Plasman: mmshika@gmail.com

--------------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

45. STAVIO SAM TE TAMO GDJE SI POMISLILA

Stavio sam te tamo, gdje si pomislila:
ne, nije to Moje mjesto.
Stavio sam te da sluzis one, o kojima sav svijet misli
da sluzbu ljubavi ne zasluzuju.

Stavio sam te tamo, da bih dokazao
kako mozes ono,
sto si mislila da ne mozes.

Da je tvoje svako mjesto, na koje te stavljam.
Da su tvoji svi ljudi, koje ti saljem.
Da nema nista netvoje, ako sam Ja tvoje tvojstvo.

Da si ostala na laksemu mjestu,
ne bi saznala da i ta daleka strana svijeta
proizvodi blizinu -
nikada ne bi saznala da Mene mozes sluziti
u svim oblicima.

A najzeljniji sam vase sluzbe onima,
koji su sebe odbacili,
i koje su drugi odbacili.

Zgazeni i obespravljeni ovoga svijeta
nisu samo siromasi i prognanici,
vec isto tako i oni,
koji Mene u sebi progone.




"Bijela kula", knjiga 52. Zapisala Vesna Krmpotic


-----------

lp, borivoj
http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

Uklanjanje i uništavanje knjiga najčešće se prikrivalo navođenjem otpisa kao legitimnog, uz obavezne samorazumljive izjave o nepodobnim knjigama, pisanim na ćirilici, ideološki neprihvatljivim, opasnim, štetnim i nepotrebnim

U zagrebačkoj Galeriji Nova održana je izložba/akcija pod naslovom »Otpisane«, kojom je hrvatski kustoski kolektiv WHW – u povodu 20. godišnjice Oluje – podsjetio na knjige koje su tijekom 1990-ih nasilno izbačene iz knjižnica. Projekt o »otpisanim« knjigama temelji se na podacima o uništavanju knjiga u Hrvatskoj devedestih koje je Ante Lešaja sabrao u knjizi »Knjigocid: Uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih« (Profil & SNV, Zagreb, 2012). Lešajina knjiga pokazuje da se u slučajevima uništavanja knjiga, slično kao i spomenika NOB-a, nije radilo o ekscesima pojedinca, kako to tvrde službena očitovanja, već o namjernom i sustavnom djelovanju koje simbolički sažima dominantnu politiku 1990-ih.
Progoni knjiga

Ante Lešaja podsjeća da je uništavanje knjiga iz ideoloških razloga staro koliko i sama knjiga. Iako je iz literature poznat davni kineski slučaj, još iz 213. p. n. e., kad je car Čin-šihuang-ti dao uništiti sve one knjige za koje je smatrao da su »nepodobne«, tek se novovjekovlje može »podičiti« da je u tome bilo najproduktivnije. Termin »progon knjige« najčešće se povezuje s dvije pojave koje su snažno obilježile novu eru – s procesom iskorjenjivanja hereze svake vrste koji je pokrenula inkvizicija, te s nacističkim pokretom za duhovnu obnovu njemačkog naroda, u ime čega su se knjige ritualno spaljivale. U oba ta slučaja uništavanje je pokušaj zatiranja kritičkog mišljenja, kad su istovremeno s knjigama, »palili« i autore ako su im bili dostupni, a bilo je slučajeva da je inkvizicija iskapala radi spaljivanja i njihove leševe. Spaljivanje kao simbolički čin inspiriralo je njemačkog pjesnika Heinricha Heinea da 1844. godine u svom spjevu »Deutschland – ein Wintermärchen« napiše: »Plamen lomače/Progutao je ovdje knjige i ljude/Pritom su zvonila zvona/I pjevala Kyrie eleison«, a Thomasa Manna , da povodom nacističkog spaljivanja knjiga u svibnju 1933. izjavi: »Tko pali knjige, palit će i ljude«. Heineove riječi su jeka ranijih stoljeća, nakon što je inkvizicija već protutnjala europskim kontinentom, a Mannove su odaslane u budućnost obilježenu plinskim komorama i krematorijima i odjekuju kao opomena i danas. Spaljivanje knjiga bilo je uvertira u »kristalnu noć«, a ona pak dozirana eskalacija prema »konačnom rješenju«, zatiranju svake različitosti, jednoumlju i, u konačnici, do zločina neusporedivog s bilo čim u povijesti – piše Lešaja u »Knjigocidu«.

Kako se navodi u opisu projekta, izložba/akcija zove se »Otpisane« jer se uklanjanje i uništavanje knjiga najčešće prikrivalo navođenjem otpisa kao legitimnog, uz obavezne samorazumljive izjave o nepodobnim knjigama, pisanim na ćirilici, ideološki neprihvatljivim, opasnim, štetnim i nepotrebnim.

– »Otpisane« nedvosmisleno situiraju uništavanje knjiga u društveni kontekst u kojem se uništavanje »nepodobnih« spomenika i knjiga događalo istovremeno s rušenjima kuća i ubijanjima »nepoćudnih« građana, izvan i prije ratnih operacija, te je zato posvećena 20. godišnjici »vojno-redarstvene akcije Oluja«, završne vojne operacije onoga što se naziva »Domovinskim ratom«.

U spomen na političku logiku kojom su izgnani i ubijani ljudi, izložba/akcija »Otpisane« vraća izbacivane knjige u javni arhiv dostupan svima – objašnjavaju organizatori izložbe/akcije.

»Otpisane« su napravljene u suradnji s projektom »Javna knjižnica« koji vode Tomislav Medak i Marcell Mars. Projekt tematizira ideju javne knjižnice kao institucije općeg prava na znanje, izuzetka od tržišta i društvene solidarnosti koja je, kao i mnogi drugi javni i zajednički resursi, podvrgnuta intenzivnoj komercijalizaciji i pritiscima koji ukidaju prostor zajedničkog. Osim dokumentarnih materijala, prikupljenih »otpisanih« knjiga i skenera za njihovo digitaliziranje, izložba/akcija uključuje radove i performanse umjetnika Antonia Grgića, Siniše Ilića, Božene Končić-Badurine, Siniše Labrovića i Luize Margan. Više o projektu »Otpisane« može se doznati na stranici www.otpisane.org.
Knjige o narodnim herojima

Ovaj projekt podsjeća da je devedesetih u Hrvatskoj iz školskih, tvorničkih, javnih i specijalnih knjižnica, bivših domova JNA, društveno-političkih organizacija i privatnih biblioteka zbog ideološki nepoćudnog sadržaja, zbog pisma kojim su pisane, zbog etničke ili političke pripadnosti autora, uklonjeno i uništeno više stotina tisuća knjiga koje su završile u kontejnerima, na ulici ili u reciklaži. Među knjigama koje su prikupljene u akciji našli su se, primjerice, srpski prijevodi »Winnieja Pooha« i »Petra Pana«, popularni naslovi poput serije »Najveće svetske misterije«, zbirke jugoslavenske poezije, Vladimira Nazora, Desanke Maksimović i Dušana Radovića, te mnogo knjiga vezanih uz povijest Jugoslavije i NOB, kao i niz knjiga socijalističke i marksističke teorije. U kategoriji socijalističke i marksističke literature ističu se knjige o brojnim narodnim herojima NOB-a poput Rade Končara i Nade Dimić, zatim o Titu, ali i o položaju žena u bivšoj Jugoslaviji.
Otpis knjiga iz Prve riječke hrvatske gimnazije

Neki od primjera iz Lešajine knjige su slučaj uništavanja knjiga iz Gradske knjižnice u Korčuli, čišćenje knjiga iz Gimnazije u Puli, čišćenje knjižnog fonda iz biblioteke Gornjogradske gimnazije u Zagrebu..., a kao primjer naveden je i otpis knjiga iz Prve riječke hrvatske gimnazije o čemu je u listopadu 2006. pisao »Novi list«. Tada su u baji za smeće završile knjige o socijalizmu, dok su među odbačenim djelima prevladavala ona srpskih autora. Ključ za otpisivanje knjiga bio je očito ideološke prirode, a nekim se čudom u baji našla i brošura o »Ritualu rimskom« Bartola Kašića. Uz Kašića u baji su, između ostalih, završili i Simo Matavulj, Ervin Šinko i monografija o Jasenovcu. Kako nam je tada objašnjeno, prema Zakonu o reviziji i reinventarizaciji školskog knjižničnog fonda otpisana je nepotrebna građa, a ostavljena ona koja se smatra potrebnom u svrhu podučavanja i lektire. Ukupno je otpisano 70-ak knjiga. Zajedničko obilježje svih tih slučajeva je da su bacane »nepodobne knjige«: srpske, ekavicom ili ćirilicom pisane, od »nehrvatskih« izdavača štampane i naročito »ideološka« literatura.

Fenomen »čišćenja knjižnica« Ante Lešaja smatra ključnim simptomom klime isključivosti koja je obilježila socijalni prevrat započet 1990. godine, a magazin »Feral Tribune« to je nazvao »knjigocidom«. U knjizi »Knjigocid: Uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih« Lešaja ovu pojavu detaljno dokumentira te razmatra kako je poticana, formalno-pravno opravdavana i koje su bile mogućnosti zakonskog sankcioniranja počinitelja. Kako navodi autor, nepoćudne su knjige revno uklanjane ne zbog nekog zakona koji bi to propisivao, već zbog opće društvene klime koja je to čišćenje poticala, a čemu svakako nije pomogla nepreciznost pravnih akata koji su regulirali djelovanje javnih knjižnica, uz često pozivanje na pojmove »zastarjelih«, »nepotrebnih«, »neaktualnih« knjiga, čiji su neodređeni sadržaj po vlastitom nahođenju određivali lokalni čuvari nacionalne kulture.
Intenzitet netrpeljivosti

Ante Lešaja u svojoj se knjizi bavi uništavanjem knjižne građe u Hrvatskoj od 1990. do 2010. godine, dakle, u razdoblju od dvadeset godina. Kao dva osnovna razloga radi kojih se odlučio baviti ovim fenomenom, spominje svoju osobnu povezanost sa slučajem koji je kroz brojne napise postao poznat kao »bacanje knjiga u kontejner za smeće u Korčuli«, a drugi je razlog iznenađujući intenzitet netrpeljivosti prema Drugome i isključivost – politička, nacionalna, etnička i ideološka – u vrijeme »prevrata devedesetih«, s pripadajućim i već puno puta u povijesti viđenim tragičnim posljedicama – ubijanjima, razaranjima imovine i uništavanjem spomeničke baštine.

Podaci do kojih je došao Lešaja su zastrašujući: tijekom 1990-ih iz hrvatskih je knjižnica, prema gruboj procjeni, odstranjeno gotovo 2,8 milijuna knjiga ili 13,8 posto ukupne građe. Službeno, radilo se o »otpisu knjiga«, uobičajenom postupku i u svijetu za dotrajale knjige. Knjiga dokumentira i uništavanje spomenika antifašističke borbe – njih je devedesetih uništeno oko tri tisuće. Kako u članku objavljenom u »Biltenu« navodi Igor Lasić, s obzirom na prosječne okolnosti u branši propisuje se otpisna kvota, odnosno najviši postotak godišnjeg smanjivanja zatečenog knjižnog fonda. No, službeni podaci o knjižnicama u Zagrebu posljednjeg desetljeća 20. stoljeća, a slično je tada bilo i drugdje po Hrvatskoj, otkrivaju da je kroz više godina otpisivanje bilo pak do tri i pol puta veće od zacrtanog.

Stradavala su primarno djela srpskih i crnogorskih pisaca te rijetkih aktualnih hrvatskih disidenata. Također su jednako loše prolazila izdanja tiskana na ekavici i na ćirilici, odnosno ona koja su zadovoljavala jedno od ta dva mjerila. Bilo je dovoljno i da nakladnik bude iz Beograda ili Novog Sada, ponekad i Sarajeva – takva se građa očito smatrala krajnje nepoželjnom – ističe Lasić. kraj teksta

----------------------------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

Evo spiska zastupljenih u ovogodisnjem zborniku GARAVI SOKAK
književni natječaj


Dobro jutro momce!
Evo spiska zastupljenih u ovogodisnjem zborniku GARAVI SOKAK.
Postavi gde-god mozes.
Unapred hvala.
Pozdrav od Zlaromira
---
http://www.zlatomirborovnica.net

1. AGO HAURDIĆ, KUMANOVO (MAKEDONIJA)
2. ADNEL TOKALIĆ,TUZLA (BOSNA I HERCEGOVINA)
3. ALEKSA ĆELAP, BEOGRAD (SRBIJA)
4. ALEKSANDAR VOJINOVIĆ, NIŠ (SRBIJA)
5. ALEKSANDAR KNEŽEVIĆ, POŽAREVAC (SRBIJA)
6. ALEKSANDAR M. ARSENIJEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
7. ALEKSANDAR MIJALKOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
8. ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ, STOKHOLM (ŠVEDSKA)
9. ALEKSANDRA VIDIĆ , ADAŠEVCI (SRBIJA)
10. ALEKSANDRA LUTHANDER, STOKHOLM (ŠVEDSKA)
11. ALIKI TELESKU MIHAILIDIS, LIMASOL (KIPAR)
12. ALISA MALIĆEVIĆ , NOVI TRAVNIK (BOSNA I HERCEGOVINA)
13. ANA BOGOSAVLjEVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
14. ANA GVOZDENOVIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
15. ANASTASIJA KOCIĆ, NIŠ (SRBIJA)
16. ANDRA JEREB, IDRIJA SLOVENIJA
17. ANĐELA LOVREČIĆ, ČAČAK (SRBIJA)
18. ANĐELKA KORČULANIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
19. ANI STAJKOVA IVANOVA, PLOVDIV (BUGARSKA)
20. ANTONIJA KRALj, SPLIT (HRVATSKA)
21. ARANKA KIŠ, SUBOTICA (SRBIJA)
22. BALŠA RAJČEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
23. BILjANA DIMITRIJEVIĆ MARTINOV, ZRENjANIN (SRBIJA)
24. BILjANA ZABLEĆANSKI, ŠABAC (SRBIJA)
25. BILjANA MILOVANOVIĆ ŽIVAK, POŽAREVAC (SRBIJA)
26. BISERKA GAJIĆ, KOLARE - JAGODINA (SRBIJA)
27. BLAŽENKA JUKIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
28. BOŽIDAR PEŠEV, BEOGRAD (SRBIJA)
29. BOŽIDAR ČAKAJAC, SLATINA – ČAČAK (SRBIJA)
30. BOJAN NIKOLIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
31. BORIVOJ BUKVA, RIJEKA (HRVATSKA)
32. BORIVOJE SEKULIĆ, LAĆARAK (SRBIJA)
33. BORIS KAZIJA, RAB (HRVATSKA)
34. BORIS MARKOVIĆ, BRIZBEJN (AUSTRALIJA)
35. BORISLAV GAVRIĆ, BIJELjINA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
36. BRANISLAV NEŠIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)
37. BRANKA PEKOVIĆ, NIKŠIĆ (CRNA GORA)
38. BRANKO LUKIĆ, MOKRIN (SRBIJA)
39. BRATISLAV VELIČKOVIĆ, ZRENjANIN (SRBIJA)
40. BRATISLAV MARKOVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
41. BUDIMIR STEFANOVIĆ, RAČA KRAGUJEVAČKA (SRBIJA)
42. VALENTINA VANjA STOJKOVIĆ, VRANjE (SRBIJA)
43. VALENTINA ZLATANOVIĆ MARKOVIĆ, UŽICE (SRBIJA)
44. VALENTINA MILAČIĆ, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
45. VALENTINA ŠUKOVIĆ ŠARANOVIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
46. VANjA ANGELOVA, VELIKO TRNOVO (BUGARSKA)
47. VANjA RAJKOVIĆ, ZAJEČAR (SRBIJA)
48. VASILIKI FOTIU, EPISKOPI (KIPAR)
49. VELjKO T. ĆIRKOVIĆ, ČOKA (SRBIJA)
50. VERA RATKOVAC, DONjI DETLAK (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
51. VERICA BABIĆ, MIONICA (SRBIJA)
52. VERICA MIĆUNOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
53. VERICA PREDA, VRŠAC (SRBIJA)
54. VESNA BALABAN, KIKINDA (SRBIJA)
55. VESNA V. LALOVIĆ, BAJINA BAŠTA (SRBIJA)
56. VESNA TASIĆ, JARKOVCI (SRBIJA)
57. VESNA ČVORIĆ KEBEDIS, KELKHAJM - FRANKFURT (NEMAČKA)
58. VIDA NENADIĆ, LONDON (VELIKA BRITANIJA)
59. VIŠNjA JUNAKOVIĆ, ŠIBENIK (HRVATSKA)
60. VLADIMIR BJELANOVIĆ, NOVA VAROŠ (SRBIJA)
61. VLADIMIR VUKMIRICA, NOVI KARLOVCI (SRBIJA)
62. VLADIMIR ZLOH, HANOVER (NEMAČKA)
63. VLADIMIR SAVIĆ, SKOBALj (SRBIJA)
64. VLATKO MAJIĆ, PAG (HRVATSKA)
65. VOJISLAV TRUMPIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
66. VOLODIMIR KRINICKIJ, KIROV (UKRAJINA)
67. VUKICA KUŽET, INĐIJA (SRBIJA)
68. VUČKOVIĆ MILAN, SREMSKA MITROVICA (SRBIJA)
69. GVOZDEN NEŠKOVIĆ, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
70. GLIGOR MUMINOVIĆ, MODRIČA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
71. GLORIJA MADžARAC, INĐIJA (SRBIJA)
72. GOLUB M. JAŠOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
73. GORAN NOVAKOV, NOVI KNEŽEVAC (SRBIJA)
74. GORAN RADOJIČIĆ, NIKŠIĆ (CRNA GORA)
75. GORDAN GORUNOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
76. GORDANA VIDAKOVIĆ SIMIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
77. GORDANA DIMITRIJEVIĆ, VRANjE (SRBIJA)
78. GORDANA DRAKULA, VELIKI CRLjENAC (SRBIJA)
79. GORDANA Lj. MILjKOVIĆ, PARAĆIN (SRBIJA)
80. GORDANA PETROV, BITOLj (MAKEDONIJA)
81. GORDANA PEŠOVIĆ ,BEOGRAD (SRBIJA)
82. GORDANA RADOVANOVIĆ, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
83. GRADIMIR OBRADOVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
84. GROZDANA CREPAJAC, STARČEVO KOD PANČEVA (SRBIJA)
85. DAVOR JOKIĆ, SIDNEJ (AUSTRALIJA)
86. DALIBORKA PEŠUT MANDIĆ, KIČINER (KANADA)
87. DAMIR D. OCVIRK, PULA (HRVATSKA)
88. DANIJEL ŽUPANČIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)
89. DANIJELA BOŽIČKOVIĆ RADULOVIĆ, PETROVAC NA MLAVI (SRBIJA)
90. DANIJELA RAŽOV, ŠKABRNjA (HRVATSKA)
91. DANILO TEŠANOVIĆ, BOLjANIĆ NA OZRENU (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
92. DANICA ĐURIĆ, LAJKOVAC (SRBIJA)
93. DARKO JANKOVIĆ, ZEOKE - LAZAREVAC (SRBIJA)
94. DEJAN DIMITRIJEVIĆ - MITA, BEOGRAD (SRBIJA)
95. DEJANA DONGO, BAČKA PALANKA (SRBIJA)
96. DEJANA SAVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
97. DIJANA UHEREK STEVANOVIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
98. DOBRILA RISTIĆ, SOKOBANjA (SRBIJA)
99. DORIS DIMITRIJEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
100. DRAGAN KRSNIK, SOMBOR (SRBIJA)
101. DRAGAN MARINKOVIĆ, NIŠ (SRBIJA)
102. DRAGAN PJEVAČ, ČONOPLjA (SRBIJA)
103. DRAGAN RADOVIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)
104. DRAGAN SIBINOVIĆ, UB (SRBIJA)
105. DRAGANA DUČIĆ, UŽICE (SRBIJA)
106. DRAGANA ĐURKOVIĆ TOŠIĆ, ČAČAK (SRBIJA)
107. DRAGANA KOLAČARIĆ, NOVI KNEŽEVAC (SRBIJA)
108. DRAGANA SPASIĆ, GETEBORG (ŠVEDSKA)
109. DRAGINjA MILOVIĆ, ZRENjANIN (SRBIJA)
110. DRAGICA BEKA SAVIĆ, BAČKA PALANKA
111. DRAGICA ĐURIĆ, UŽICE (SRBIJA)
112. DRAGICA KOJIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
113. DRAGICA OBRADOVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
114. DRAGICA OHAŠI, KJOŠU (JAPAN)
115. DRAGICA PETROVIĆ, VRNjAČKA BANjA (SRBIJA)
116. DRAGICA ŠREDER, HILDEN (NEMAČKA)
117. DRAGOVAN BOGDANOVIĆ, KREMNA – UŽICE (SRBIJA)
118. DRAGOJLE DRČELIĆ, PRIBOJ (SRBIJA)
119. DRAGOLjUB POPOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
120. DRAGOSLAV VALAN, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA – BOSNA I HERCEGOVINA)
121. DRAŽENKA TRBOVIĆ, TEMERIN (SRBIJA)
122. DUNjA RADOVANOVIĆ, VRŠAC (SRBIJA)
123. DUŠAN GAJIĆ ŽOLjA, PERT (AUSTRALIJA)
124. DUŠAN ELEZ, FOČA (BOSNA I HERCEGOVINA)
125. DUŠAN ŽIVKOVIĆ, ŠULjAM - SREMSKA MITROVICA (SRBIJA)
126. DUŠICA IVANOVIĆ, TORONTO (KANADA)
127. ĐORĐE GRMUŠA, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)
128. ĐORĐE DAMNjANOVIĆ, ŠABAC (SRBIJA)
129. ĐORĐE RADOJIČIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)
130. ĐORĐO RADOVIĆ, RAVNE NA KOROŠKEM (SLOVENIJA)
131. ĐURA ŠEFER - SREMAC, RUMA (SRBIJA)
132. ĐURĐICA LAZIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
133. ĐURICA EDELINSKI, ŠID (SRBIJA)
134. EVICA KRALjIĆ, NOVA GRADIŠKA (HRVATSKA)
135. ELEONORA LUTHANDER, STOKHOLM (ŠVEDSKA)
136. EMIL STRNIŠA, SPLIT (HRVATSKA)
137. EMILIJA GAGRČIN, BERLIN (NEMAČKA)
138. EMILIJA DEVIĆ, POREČ (HRVATSKA)
139. EMILIJA- EMA ŽIVKOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
140. EMILIJA LEKIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
141. ENISA PERENDA, NOVI TRAVNIK (BOSNA I HERCEGOVINA)
142. ŽELjKA IGNjATIĆ, DOBOJ (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
143. ŽELjKA ČAKAN, ZAGREB (HRVATSKA)
144. ŽELjKO ĐUKIĆ, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
145. ŽELjKO SULAVER, EDMONTON (KANADA)
146. ŽIKICA LUKIĆ, UŽICE (SRBIJA)
147. ZDENKA MLINAR, ZAGREB (HRVATSKA)
148. ZDRAVKO DUVNjAK, OTAVA (KANADA)
149. ZDRAVKO LAZAREVIĆ, BADEN-BADEN (NEMAČKA)
150. ZEKERIJA ZEKŠA ŠAĆIROVIĆ, NOVI PAZAR (SRBIJA)
151. ZIJAD PANDUR, ŽIVINICE (BOSNA I HERCEGOVINA)
152. ZLATKO KRALjIĆ, VELENjE (SLOVENIJA)
153. ZLATOMIR BOROVNICA, INĐIJA (SRBIJA)
154. ZORAN DODEROVIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)
155. ZORAN JANKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
156. ZORICA LEŠOVIĆ STANOJEVIĆ, ČAČAK (SRBIJA)
157. ZORKA ČORDAŠEVIĆ, FRANKFURT NA MAJNI (NEMAČKA)
158. IVA DAMJANOVIĆ, SESVETE - ZAGREB (HRVATSKA)
159. IVAN KORPONAI , VELIKI GABER (SLOVENIJA)
160. IVAN LUKETIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
161. IVANA GAŠIĆ GRBIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
162. IVANA DIČIĆ, PETROVAC NA MLAVI (SRBIJA)
163. IVANA ZAJIĆ, KRUŠEVAC (SRBIJA)
164. IVANA MILOŠEVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
165. IVANA PETKOVIĆ, ŠANTIĆEVO (SRBIJA)
166. IVANA PRLINA NIKODIJEVIĆ, BUHRAIN (ŠVAJCARSKA)
167. IVO MIJO ANDRIĆ ,ZAGREB (HRVATSKA)
168. IGOR BRACA DAMNjANOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
169. IGOR DIVKOVIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)
170. IZETA RADETINAC, NOVI PAZAR (SRBIJA)
171. ILIJA LEPANOVIĆ, STUBLENICA (SRBIJA)
172. IRAKLIS EROTOKRITU, LIMASOL (KIPAR)
173. JABLANKA PAVLOVIĆ, SOKOBANjA (SRBIJA)
174. JADRANKA VARGA, ZAGREB (HRVATSKA)
175. JADRANKA TARLE BOJOVIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
176. JASMINA MALEŠEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
177. JASMINKA MESARIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)
178. JASNA RAKIČEVIĆ, BRUS (SRBIJA)
179. JASNA ŠAMIĆ, SARAJEVO (BOSNA I HERCEGOVINA)
180. JELENA ZARIĆ, KELN (NEMAČKA)
181. JOVAN BAJC, ARANĐELOVAC (SRBIJA)
182. JOVAN BODROŽIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
183. JOVAN D. PETROVIĆ , PETROVAC NA MLAVI (SRBIJA)
184. JOVAN N. BUNDALO, BEOGRAD (SRBIJA)
185. JOVANKA VUJAKLIJA, RUMA (SRBIJA)
186. JOVICA ĐURĐIĆ, MALINSKA (HRVATSKA)
187. JOVICA ĐURIĆ MAJOR, NIŠ (SRBIJA)
188. JOŽE BRENČIČ, VRHNIKA (SLOVENIJA)
189. KATARINA KOSTIĆ, TORONTO (KANADA)
190. KATARINA S. JOVANOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
191. KEMAL LjEVAKOVIĆ, TEŠANj (BOSNA I HERCEGOVINA)
192. KENAN AGINČIĆ, PRIJEPOLjE (SRBIJA)
193. KONSTANTINOS VOLAKIS, LIMASOL (KIPAR)
194. KRISTIJAN MODRUŠAN, BANjOLE (HRVATSKA)
195. KRISTIJAN HEKELj, STARA PAZOVA (SRBIJA)
196. KRISTINA KOREN, ZAGREB (HRVATSKA)
197. LAZAR LAUŠEV, IDVOR (SRBIJA)
198. LARA DORIN, OBRENOVAC (SRBIJA)
199. LATINKA ZLATNA, LOVEČ (BUGARSKA)
200. LEJLA IDRIZOVIĆ, TUZLA (BOSNA I HERCEGOVINA)
201. LEJLA MIŠOREP, PRIBOJ (SRBIJA)
202. LELA STOJANOVIĆ, NIŠKA BANjA (SRBIJA)
203. LIDIJA LESKUR, SPLIT (HRVATSKA)
204. LUTVO KURIĆ, NOVI TRAVNIK (BOSNA I HERCEGOVINA)
205. LjILjANA GLIGORIJEVIĆ, ŽITKOVAC (SRBIJA)
206. LjILjANA MARIĆ, SMEDEREVO (SRBIJA)
207. LjILjANA MILANOVIĆ, SELO DRUGOVAC (SRBIJA)
208. LjUBINKA TOŠIĆ, UŽICE (SRBIJA)
209. LjUBISAV GRUJIĆ GRUJA, POŽAREVAC (SRBIJA)
210. LjUBOMIR VUČETIĆ, STARI BANOVCI (SRBIJA)
211. LjUBOMIR O. VUJOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
212. MAJA DIMITRIJEVIĆ, ZEMUN (SRBIJA)
213. MAJA STANKOVIĆ, VRANjE (SRBIJA)
214. MAJO DANILOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
215. MAJDA KOČAR, LjUBLjANA (SLOVENIJA)
216. MARIJA BOGIČEVIĆ, VELIKO GRADIŠTE (SRBIJA)
217. MARIJA BRALOVIĆ, RUPELjEVO - POŽEGA (SRBIJA)
218. MARIJA KUSTUDIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
219. MARIJA MANjEVIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)
220. MARIJA MILjIĆ, PANČEVO (SRBIJA)
221. MARIJA PERATIKU KOKARAKI, LIMASOL (KIPAR)
222. MARIJANA STANKOVIĆ, MALA BRESNICA (SRBIJA)
223. MARINA JANKOVIĆ, SMEDEREVO (SRBIJA)
224. MARINA RAJČEVIĆ, BOR (SRBIJA)
225. MARINKO PAVIĆEVIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
226. MARISTELA DRAGOVIĆ, ISTOČNO SARAJEVO (BOSNA I HERCEGOVINA)
227. MARICA RADIĆ VIDIĆ, ADAŠEVCI (SRBIJA)
228. MARKO RADOJEVIĆ - DEDA, VRNjAČKA BANjA (SRBIJA)
229. MARKO SKOK MEZOPOTAMSKI, LjUBLjANA (SLOVENIJA)
230. MARTA RADOSAVLjEVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
231. MARTINA PIŠKOR, RIJEKA (HRVATSKA)
232. MELISA IMAMOVIĆ, ZAVIDOVIĆI (BOSNA I HERCEGOVINA)
233. MELIHA MILjEVIĆ, PERT (AUSTRALIJA)
234. MILAD OBRENOVIĆ, ROGATICA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
235. MILAN ZORANOVIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
236. MILAN IVANKOVIĆ - MILIVAN BRES, BONFONTEN (ŠVAJCARSKA)
237. MILAN JANKOVIĆ, POŽAREVAC (SRBIJA)
238. MILAN M. TRIVUNČIĆ, ŠIPOVO (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
239. MILAN MILUTINOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
240. MILAN RADOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
241. MILAN STEVANOVIĆ TRNOVICA, BEOGRAD (SRBIJA)
242. MILEN TOMIĆ, NIŠ (SRBIJA)
243. MILENA BUKVA, ŠTUTGART (NEMAČKA)
244. MILENA DRPA ,BEOGRAD (SRBIJA)
245. MILENA SAVIĆ MICALETO, BEČ (AUSTRIJA)
246. MILENA TRBOJEVIĆ, ČUKARICA - BEOGRAD (SRBIJA)
247. MILIJANA MIKA GOLUBOVIĆ ,UŽICE (SRBIJA)
248. MILISAV ĐURIĆ, HERISAU (ŠVAJCARSKA)
249. MILIĆ RADEVIĆ, TORONTO (KANADA)
250. MILICA BERLOT, NEMAČKA
251. MILICA BIJELIĆ, BELE VODE (SRBIJA)
252. MILICA DRAGOVIĆ PERKOVIĆ, KANBERA (AUSTRALIJA)
253. MILICA LESJAK, ČAKOVEC (HRVATSKA)
254. MILICA MILENKOVIĆ, SVRLjIG (SRBIJA)
255. MILICA PAPOVIĆ, TIVAT (CRNA GORA)
256. MILKA IŽOGIN, ĆUPRIJA (SRBIJA)
257. MILKA MILIĆEVIĆ, SIDNEJ (AUSTRALIJA)
258. MILOJKA BANDUKA JOVOVIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
259. MILORAD BIBIN, ZRENjANIN (SRBIJA)
260. MILOŠ BOKIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)
261. MILOŠ MILjKOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
262. MILOŠ RISTIĆ, KRUŠEVAC (SRBIJA)
263. MIODRAG TASIĆ, ALEKSINAC (SRBIJA)
264. MIOLjUB S. DAMJANOVIĆ, ŠABAC (SRBIJA)
265. MIOMIR LAKIĆEVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
266. MIRA MILUTINOVIĆ, VALjEVO (SRBIJA)
267. MIRVETA ISLAMOVIĆ,NORČEPING ( ŠVEDSKA)
268. MIRELA JAKOVLjEVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
269. MIRJANA ĐAPO, BRČKO DISTRIKT (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
270. MIRJANA JANA JEROTIĆ, KOPAR (SLOVENIJA)
271. MIRJANA LEVAKOV, ZRENjANIN (SRBIJA)
272. MIRJANA PEJAK - PEKI, SISAK (HRVATSKA)
273. MIRJANA RADUJKOVIĆ MILOJKOVIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
274. MIRJANA SMAŽIL PEJAKOVIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)
275. MIRJANA SOKOLOVIĆ, STARA PAZOVA (SRBIJA)
276. MIRJANA STEFANIČKI ANTONIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)
277. MIRKO POPOVIĆ, SARAJEVO (BOSNA I HERCEGOVINA)
278. MIROSLAV VURDELjA, ZAGREB (HRVATSKA)
279. MIROSLAV DIMITRIJEVIĆ, RAŠEVICA (SRBIJA)
280. MIROSLAV MIŠEL BOLTRES, SMEDEREVO (SRBIJA)
281. MIROSLAV OSTOJIĆ, ZENICA (BOSNA I HERCEGOVINA)
282. MIROSLAV PELIKAN ,ZAGREB (HRVATSKA)
283. MIROSLAV STAMENKOVIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)
284. MIROSLAVA KUĆANČANIN, VRŠAC (SRBIJA)
285. MIROSLAVA MIRA CVETKOVIĆ, SMEDEREVO (SRBIJA)
286. MIRSAD BILAJAC, GRADIŠKA (BOSNA I HERCEGOVINA)
287. MIRSAD ŠIŠIĆ, ZENICA (BOSNA I HERCEGOVINA)
288. MIHAJLO VASIĆ, BIJELjINA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
289. MIHAJLO MIJATOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
290. MLADEN ĆOSIĆ, IJSELMUNDEN (HOLANDIJA)
291. MOJMIR MIRO FERENC, MARIBOR (SLOVENIJA)
292. MOMČILO-MOMO TUBIĆ, MEĐAŠI (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
293. MUNIRA KOVAČ DEVLIĆ, GORAŽDE (BOSNA I HERCEGOVINA)
294. NADA VUČIČIĆ ,SPLIT (HRVATSKA)
295. NADA GLOGOVAC, MINHEN (NEMAČKA)
296. NADA-NADICA CVETKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
297. NADEŽDA BALANOVIĆ, KLADOVO (SRBIJA)
298. NATAŠA GALIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
299. NEBOJŠA KEKANOVIĆ, GOLUBINCI (SRBIJA)
300. NEVENKA ĐUKIĆ, FELBAH (NEMAČKA)
301. NEVENKA SAVIĆ ALISPAHIĆ, RUMA (SRBIJA)
302. NEDELjKO ŽUGIĆ, PALE (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
303. NEDELjKO ZELENOVIĆ, ISTOČNO SARAJEVO (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
304. NEMANjA NOVČIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)
305. NEMANjA STANOJEVIĆ, ZAJEČAR (SRBIJA)
306. NENAD RADOŠ, BEOGRAD (SRBIJA)
307. NENAD SIMIĆ, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
308. NENAD SIMIĆ, MAJAMI (SAD)
309. NIKOLA NENEZIĆ, NIKŠIĆ (CRNA GORA)
310. NINA OLIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
311. NUR SADIA, KORN (NEMAČKA)
312. OLIVER JANKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
313. OLIVERA ŠESTAKOV, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)
314. OLjA PAJIN, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)
315. PAVLE J. RADONjIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
316. PAVLE S. BANDOVIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
317. PANTELIJA MILOSAVLjEVIĆ, ODENZE (DANSKA)
318. PERICA PEŠIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)
319. PERSIDA LAKIĆ - RUZMARIN, BEOGRAD (SRBIJA)
320. PETAR FEHIR, LUND (ŠVEDSKA)
321. PETRONIJE - PERO ŠIMŠIĆ, VIŠEGRAD (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
322. RADA KRSTIĆ, SOKOBANjA (SRBIJA)
323. RADA PAUNOVIĆ, ČAČAK (SRBIJA)
324. RADENKO BJELANOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
325. RADMILA PINTERIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
326. RADOVAN LEPANOVIĆ, KORB (NEMAČKA)
327. RADOVAN SINĐELIĆ, BOGATIĆ (SRBIJA)
328. RADOJE REGOJEVIĆ, GOSAU (ŠVAJCARSKA)
329. RADOJKA NIKIĆ MILINOVIĆ ,BEOGRAD (SRBIJA)
330. RADOJKA UŠUREL, VRŠAC (SRBIJA)
331. RADOLjUB JOVIĆ, LUNE (NEMAČKA)
332. RADOSLAV STANIĆ, NANGE-PLjEVLjA (CRNA GORA)
333. RATKO RALE BELIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
334. RENATA KOMLjENOVIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)
335. RENATA PENSOVA, ŠTIP (MAKEDONIJA)
336. RUŽENA KRAĆICA, PADINA (SRBIJA)
337. RUŽICA - RUŠKA CIKO, TIVAT (CRNA GORA)
338. RUŽICA UDOVIČIĆ, ŠTUTGAT (NEMAČKA)
339. SAVA GAJIĆ IVIĆ, BUHRAIN (ŠVAJCARSKA)
340. SAVA ILIĆ, SENT GALEN (ŠVAJCARSKA)
341. SAVKO PEĆIĆ-PESA, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
342. SANDA RISTIĆ STOJANOVIĆ, ZEMUN (SRBIJA)
343. SANDRA BAKAJ, BRIZBEJN (AUSTRALIJA)
344. SANjA RADULOVIĆ, DOBOJ (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
345. SAFER GRBIĆ, TEŠANj (BOSNA I HERCEGOVINA)
346. SAFETA OSMIČIĆ, HERLEN (HOLANDIJA)
347. SAŠA D. LOVIĆ, BOR (SRBIJA)
348. SAŠA MIĆKOVIĆ, PARIZ (FRANCUSKA)
349. SAŠA STOJANOV, VRŠAC (SRBIJA)
350. SVETLANA MATIĆ, BEČ (AUSTRIJA)
351. SVETLANA MILOJEVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
352. SVETLANA PAPAČEK, BITOLj (MAKEDONIJA)
353. SVETLANA TODOROVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
354. SVETLANA-CECA ZABLEĆANSKI, ŠABAC (SRBIJA)
355. SEMIRA JAKUPOVIĆ, LONDON (VELIKA BRITANIJA)
356. SILVIJA BUTKOVIĆ, ĐAKOVO (HRVATSKA)
357. SLAVICA KLAJN, LASI (AUSTRIJA)
358. SLAVICA TURINSKI LAZIĆ, BILjE (HRVATSKA)
359. SLAVICA ČIZMIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
360. SLAVIŠA Z. MILOVANOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
361. SLAĐANA NEDELjKOVIĆ, VRANjE (SRBIJA)
362. SLAĐANA OBRADOVIĆ, NIŠ (SRBIJA)
363. SLOBODAN ATANACKOVIĆ - AS, BEOGRAD (SRBIJA)
364. SLOBODAN BAJIĆ - BOCO, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
365. SLOBODAN ĐEKIĆ, VRŠAC (SRBIJA)
366. SLOBODAN M. STEFANOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
367. SLOBODAN M. ČUROVIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
368. SLOBODANKA ĐUKANOVIĆ, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
369. SMAIL DURMIŠEVIĆ, ZENICA (BOSNA I HERCEGOVINA)
370. SMILjA ARSIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)
371. SMILjKA DRAGOJEVIĆ JOVANOVIĆ, ŠABAC (SRBIJA)
372. SNEŽANA - ŽANA NEORČIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
373. SNEŽANA ALEKSIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
374. SNEŽANA DRLjAČA ,ČELAREVO (SRBIJA)
375. SNEŽANA KUNTOŠ TROBOK, PALE (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
376. SNEŽANA PETROVIĆ, CIRIH (ŠVAJCARSKA)
377. SONjA SMOLEC, VELIKA GORICA (HRVATSKA)
378. SRĐAN GAVRILOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
379. SRĐAN RADOVIĆ, CIRIH (ŠVAJCARSKA)
380. SRETO PETRIĆ, TORONTO (KANADA)
381. SREĆKO ALEKSIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
382. SREĆKO PLAHUTNIK, POSTOJNA (SLOVENIJA)
383. STEVAN STAJKOVIĆ, ŽARKOVO-BEOGRAD (SRBIJA)
384. STEVAN ŠARČEVIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
385. STEFAN LAZAREVIĆ, SELO ĐURINAC (SRBIJA)
386. STOJANKA MILIN, ZRENjANIN (SRBIJA)
387. STOJANKA RADENOVIĆ PETKOVIĆ, TORONTO (KANADA)
388. SUNO KOVAČEVIĆ, ZENICA (BOSNA I HERCEGOVINA)
389. SUNČICA RADULOVIĆ TORBICA, NOVI SAD (SRBIJA)
390. TAMARA BLAGOJEVIĆ, DOBANOVCI (SRBIJA)
391. TANjA ĐURĐEVIĆ, VELIKO GRADIŠTE (SRBIJA)
392. TANjA STANIĆ, RIJEKA (HRVATSKA)
393. TASUS ARISTOTELUS, LIMASOL (KIPAR)
394. TATJANA UDOVIĆ, VIŠKOVO (HRVATSKA)
395. TINA STAMENČIĆ, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
396. TODA MATIĆ MEDIĆ, SIDNEJ (AUSTRALIJA)
397. FABIJAN LOVRIĆ, KNIN (HRVATSKA)
398. FEHIM KRIJESTORAC, DE MOJN (SAD)
399. FILIP DIMKOSKI, PRILEP (MAKEDONIJA)
400. FRANO SORIĆ, ZADAR (HRVATSKA)
401. FUAD HRUSTIĆ, GRADAČAC (BOSNA I HERCEGOVINA)
402. HAJRA KARAHODžIĆ, TEŠANj (BOSNA I HERCEGOVINA)
403. HADžI ACA KOŽOGIĆ, KLADOVO (SRBIJA)
404. HELENA HIMEL, EČKA (SRBIJA)
405. CVIJA AŠĆERIĆ MITROVIĆ, ADELEJD (AUSTRALIJA)
406. CVIJETA ZEKIĆ JURIŠEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
407. ŠTEFICA VANjEK - ŠTEFI, IVANIĆGRAD (HRVATSKA)
*
O B A V E Š T E Nj E

POŠTOVANI AUTORI UČESNICI OVOGODIŠNJEG 26-TOG MEĐUNARODNOG PESNIČKOG KONKURSA POD NAZIVOM „GARAVI SOKAK“ INĐIJA 2015. GODINE
U IME KNJIŽEVNOG KLUBA „MIROSLAV MIKA ANTIĆ“ OBAVEŠTAVAM VAS DA SE NA RASPISANI PESNIČKI KONKURS ODAZVALO 979 AUTORA ELEKTRONSKIM PUTEM I 51 AUTOR KLASIČNIM PUTEM POŠTOM U PISMU IZ UKUPNO 22 DRŽAVE SVETA A DA ĆE SE U OVOGODIŠNJEM ZBORNIKU NAĆI 407 AUTORA.
NA MANIFESTACIJU ĆE BITI POZVANO IZMEĐU 70 I 80 AUTORA.

U INĐIJI, 14.07.2015. GODINE

ZA KNjIŽEVNI KLUB,
ZLATOMIR BOROVNICA, PREDSEDNIK

Oznake: Književnost

UDRUGA UMIROVLJENIKA GRADA ROVINJA – ROVIGNO

ASSOCIAZIONE DEI PENSIONATTI CITTA` DI ROVIGNO

DRAMSKO-LITERARNA SEKCIJA

Potaknuti prošlogodišnjim uspješnim recitalom haiku poezije pod nazivom „Pozdrav proljeću“ odlučili smo za 2015. godinu prvi put objaviti natječaj. Zahvaljujemo Vam na sudjelovanju, te Vas pozivamo na recital nagrađenih i pohvaljenih haiku uradaka koji će se održati
U subotu 21. ožujka 2015. godine u 16,30 sati u prostorijama
Udruge umirovljenika Grada Rovinja u ulici Omladinska 10.

Na natječaj se prijavilo 127 pjesnika, od toga 71 odraslih i 56 djece osnovno-školskog uzrasta. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu magistrice književnosti Vanese Begić, profesora i književnika Dejana Pavlinović i pjesnikinje Jane Žufić pročitavši sve prispjele radove odabrali su po svakoj temi 1 prvonagrađen haiku, 2 drugonagrađenih haiku i 3 trećenagrađenih haiku, te 10 pohvaljenih po svakoj temi odraslih i djece.
Molimo vas da nas obavijestite i potvrdite Vaš dolazak na naš mail haikurovinj@gmail.com zbog što kvalitetnije organizacije programa.
Po programu je okupljanje do 12,00 sati u prostorijama Udruge umirovljenika Grada Rovinja odakle Vas vodimo sa stručnim vodićem u razgled grada, zatim imamo ako želite zajednički ručak u konobi „Luna“ , međutim zbog niskog budžeta, ručak plaćamo sami sebi, a dogovorili smo cijenu od 50,00 kuna po osobi. Nakon ručka vraćamo se u Udrugu i u 16, 30 kada počinje čitanje i podjela nagrada i pohvala. Ako netko želi prenoćiti u Rovinju u mogućnosti smo pronaći vrlo jeftino prenoćište.
Nagrađeni na temu MORE- djeca
1. nagrada Iva Marija Padovan 5r, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
2. nagrada Stefano Antonac 8r, OŠ Milana Šorga Oprtalj, voditeljica Sanja Petrov Vlahović
2. nagrada Ariela Kozlović 6r, OŠ Milana Šorga Oprtalj, voditeljica Sanja Petrov Vlahović
3. nagrada Josipa Mihaljević 5 r, OŠ Vežica Rijeka, voditeljica Mihovila Čeperić-Biljan
3. nagrada Anja Pavlec OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
3. nagrada Antonela Krt 7r, OŠ Milana Šorga Oprtalj, voditeljica Sanja Petrov Vlahović
POHVALJENI
Lidija Stanojević Grčar 7r, OŠ Vežica Rijeka, voditeljica Mihovila Čeperić- Biljan,
Lara Radošević 6b, OŠ Vežica Rijeka, voditeljica Ester Acinger,
Monika Nazalević 7r, OŠ Vežica Rijeka, voditeljica Mihovila Čeperić- Biljan,
Donatella Pincin 7r, OŠ Milana Šorga Oprtalj, voditeljica Sanja Petrov Vlahović,
Petra Tončić 8r, OŠ Milana Šorga Oprtalj, voditeljica Sanja Petrov Vlahović
Stefano Antonac 8r, OŠ Milana Šorga Oprtalj, voditeljica Sanja Petrov Vlahović
Iva Marija Padovan 5r, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
Franka Škrobo 7e, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
Ive Šantić 6b, OŠ Mate Balota Buje, voditeljica Sonja Buljević
Erik Veznaver 6a, OŠ Mate Balota Buje, voditeljica Sonja Buljević

Nagrađeni na temu PROLJEĆE –djeca
1. nagrada Sanja Varga Varaždin
2. nagrada Marija Marić 7r, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
2. nagrada Anja Pavlec 7r, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
3. nagrada Paola Salaj 5r, OŠ Vežica Rijeka, voditeljica Mihovila Čeperić-Biljan
3. nagrada Mirjana Jakovljević 7e, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
3. nagrada Ive Šantić 6b, OŠ Mate Balota Buje, voditeljica Sonja Buljević
POHVALJENI
Laura Nežič 8r, OŠ Milana Šorga Oprtalj, voditeljica Sanja Petrov Vlahović,
Ivana Matošević 7e, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
Matea Šporčić 7e, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
Karlo Starešinić 7e, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
Matea sever 7e, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
Martina Jović 7e, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
Mirjana Matin 7f, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
Nika Čorak 7f, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
Lea Kraljić 7e, OŠ Brezovica, voditeljica Mirjana Rajter
Ive šantić 6b, OŠ Mate Balota Buje, voditeljica Sonja Buljević
------------

Nagrađeni na temu MORE- odrasli

1. nagrada Stjepan Rožić, Ivanić Grad
2. nagrada Štefanija Ludvig, Zaprešić
2. nagrada Marinko Kovačević, Krasica
3. nagrada Slavica Grgurić Pajnić, Delnice
3. nagrada Ivan Nadilo, Metković
3. nagrada Marija Pogorilić, Rovinjsko Selo

POHVALJENI
Rudi Stopar – Slovenija, Malvina Mileta Labin, Vladimir Ludvig Zaprešić, Vilma Knežević, Jasmina Mužinić, Dubravka Borić – otok Brač, Smail Drmišević – BIH, Darko Vidović, Ljudmila Milena – Mršić, Đurđa Vukelić Rožić – Ivanić Grad

Nagrađeni na temu PROLJEĆE- odrasli

1. nagrada Nina Kovačević, Zagreb
2. nagrada Vilma Knežević, Viškovo
2. nagrada Boris Nazansky, Zagreb
3. nagrada Nevenka Erman Žminj,
3. nagrada Željka Čakan, Zagreb
3. nagrada Ivan Nadilo, Metković
POHVALE
Marija Maretić – Žminj, Tonka Lovrić – Split, Vesna Stipčić – Velika Ludina, Sanja Biloslav – Oprtalj, Željka Cakan - Zagreb, Darko Vidović, Nada Jačmenica – Sveti Križ Začrtje, Sošić Remiđo – Rovinjsko Selo, Marinko Kovačević – Krasica, Pogorilić Marija – Rovinjsko Selo

Zbornik se ove godine neće tiskati, ali kada to bude moguće tiskat će se i ovogodišnji haiku uradci.
Za sve informacije možete se obratiti Vesni Milan na mobitel 091 2 434055 ili 098 434055
Očekujemo Vas s radošću.


Voditeljica Dramsko-literarne sekcije
Vesna Milan

Predsjednica Udruge umirovljenika Grada Rovinja
Marija Pamić-Jeromela

------------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

DON NIKO - Božićna priča

Zima stisnula Babino Polje. Bliži se Božić. Susnježica. Selom ide žena sva umotana u zimsku odjeću. Iako je već sumrak još uvijek joj se dah ocrtava u ledenom zraku. Sve selo se stislo u sebe i skriva se od zime. Nigdje nikoga. Samo se trake dima izvijaju ponad krovova. Evo je već pred crkvom. Penje se hitro k župnoj kući. Uhvatila ledeni prsten na bravi pa blago udara po vratima.

Naslikao: Vulko Hajdić

Otvori joj nasmiješeni don Niko i uvede je u toplu dnevnu sobu. Petrolejka titra sa zida ponad stola i stvara igru svjetla i sjena po slabo osvijetljenoj prostoriji. Žena je došla radi sina. Pognuta šuti i pije čaj. Don Niko je samilosno gleda, zna što je muči. Sin joj raste pa se boji za nj. Strepi nad svakim njegovim korakom. Strah je izjeda pa dijete najradije ne pušta od sebe. Već više puta je tjeskobna dolazila k don Niku. Dugo šute. Čuje se zveket limenih oluka po kojima padaju kaplje otopljena snijega. „Marija“, reče blago don Niko, „ispričat ću ti jednu priču. Sanjao sam je neku noć.“ Žena živo pogleda k njemu. „Bijaše u nekom selu“, započe on gledajući blago u nju „žena, baš poput tebe, brižna majka, koja se tjeskobno brinula za svoje dijete. Sin joj u pubertetu pa kasno izlazi, laže i radi koješta. Nikako da ga urazumi. Činila ona pokore, zavjete, hodočašća, ali kao da je Bog ne sluša pa joj sin sve više izmiče iz ruku. Čitala u Bibliji ono 'kucajte i otvorit će vam se' pa moli dan-noć, kuca, dosađuje, kao ona udovica iz Isusove priče, da joj se sin potpuno ne odmetne od nje. Jedan dan, tako, ona sama u dnevnom boravku na koljenima, moli za sina. Vani zima. Predveče, a mir i tišina baš kao večeras. Kad najednom udar vjetra rastvori prozore i raznese zavjese, a s hladnim vjetrom nadođe mrmor nekakav iz dubine, kao kad nailazi potres pa sve prožme onom jezom. Bljesnu svjetlost, a pred njom biće neko se stvori. Lik mu ognjem satkan. Oči mu plam, a za njim plavet neka se rastvara. Žena premrla od straha, paralizirala se. 'Ne boj se ženo. Ja sam anđeo Gospodnji. Nosim ti poruku od Pradavnoga.' Glas mu kao blaga orljava, sva kuća treperi. Zvecka posuđe u kredencima. Napunila se kuća nekog mirisa omamljivog. 'Ženo, pita te Svevladar, tko je stvorio sina za kojeg se moliš?' Žena se ne usudi dignuti oči, a glas je izdao pa ne može ni slovce prozboriti. 'On', reče žena jedva jedvice, sklupčana na podu. 'I još: Zar nisam rekao da se ne brinete, da ni jedan list ne padne, a da ga moja ruka na zemlju ne položi. U mojoj ruci i najneznatnije zrnce pijeska stoji. Ako bih ruku svoju izmaknuo sve bi se u ništavilo survalo. I tvoj sin na mojim je rukama.' Na spomen sina žena podiže glavu i gleda u svjetlost.

Naslikao: Vulko Hajdić

Anđeo nastavi, sve jednakim brončanim glasom, prenositi riječi Pradavnoga: 'Lancima svojih tjeskoba i briga vezuješ ga na tvoje ruke. Zar će tamo biti sigurniji nego u mojim rukama? Pusti ga k meni. Neće pasti u mrak, ako ga pustiš, već u moje krilo. Zato neka tvoja molitva bude: Vraćam ga tebi Višnji jer ti si ga stvorio. Oslobodi mi srce sebičnosti i daj mi snage da ga mogu predati u tvoje ruke.' Ženi se činilo da je dijete, dok se drži njezinih ruku, koliko-toliko sigurno. Ohrabrila se malo, pa onako s poda, gleda u ono biće sve u ognju. Na licu joj odsjaj nebeske svjetlosti koja ne pali oči. 'Ali kako to, zar da se ne brinem za svoje dijete, pa zar mu nisam majka?', ne da se ona. 'Ženo, upravo molitva predanja djeteta Svemogućem, i zahvala za njega, najveća je briga koju možeš učiniti. Takvom ljubavlju najviše ćeš mu pomoći jer ljubav je dijete slobode, a sebičnost vodi u smrt.' Žena, na to, potvrdno kimnu glavom. Ova nebeska pojava prože je svu nekim mirom i tihom radošću. 'Neka ti učiteljem bude Abraham', nastavi Anđeo, 'koji je imao hrabrosti zaroniti u tu gorku, ali oslobađajuću bol i položiti dijete na Božje ispružene ruke. Konop kojim ga je vezao, konop je Božje ljubavi. Zamahom noža, nad vlastitim sinom, sasjekao je zadnji ostatak navezanosti. Tek tada, po sinu, kojeg je vratio Bogu, postao je 'ocem mnogih naroda'. Mir Božji s tobom.' Još jednom bljesnu svjetlost i anđeo otiđe od nje. Žena ostade u mraku, u kući ispunjenoj onim mirisom. Nad svime mir i tišina, a ona kao blažena kleči“, završi don Niko priču. Opet nasta šutnja. Samo se čuje iz peći kako pucketa vatra. „Hvala vam“, reče žena nakon duga razmišljanja. Don Niko kimne glavom da prihvaća i blagoslovi ženu kojoj sada u očima svijetli neka nova nada. Dok izlaze u mrak, na cestu, ona se zahvalno smiješi. „Polako samo Marija, da ne padneš!“, viče za njom don Niko kad je malo odmakla. Isprati je pogledom i učini znak križa prema njoj. Prije nego će ući pogleda u nebo i vidje zvijezde. „Bože moj, još par dana i već Božić“, promrmlja sam za sebe, a lice mu se nabra u osmijeh. Napisao: Petar Nodilo
Kažu da se za Božić daruje, pa eto, predloži prijateljima/cama ovu stranicu. Ništa te ne košta, a možda kojoj/em od njih učiniš dobro. Lako je: vratiš se na stranicu i, gore lijevo, klikneš na predloži prijateljima... :)



--------------------------

Napomena: Dobiveno od Joška iz Sombora

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

NAJKRAĆE PRIČE 2014


Izdavačka kuća „Alma” priprema zbornik priča pod nazivom „Najkraće priče 2014”. Na konkurs se šalju do tri neobjavljene priče, ne duže od 30 redova (1800 znakova, pri čemu se i razmak između reči računa kao znak). Nema nikakvih tematskih ili žanrovskih ograničenja. Konkurs nema takmičarski karakter – nema pobednika, nagrada i sl. Priče uvrštene u zbornik neće se honorisati. Priče se potpisuju imenom i prezimenom. Poželjno je navesti i osnovne podatke o autoru (datum i mesto rođenja, zanimanje, književni rad, saradnja sa časopisima, objavljene knjige, adresa, telefon, imejl adresa...).


Radovi se šalju na adresu:
„Alma”
Molerova 62-A
11000 Beograd
ili elektronskom poštom na adresu:
alma.izdavackakuca@yahoo.com


Pošto veliki broj mejlova, iz nepoznatih razloga, ne stiže do nas, svima koji priče pošalju elektronskom poštom potvrdićemo da smo njihov mejl primili. Ukoliko vam ne odgovorimo, molimo vas da priče pošaljete ponovo.


Konkurs je otvoren do 15. decembra 2014. godine. Sredinom marta 2015. godine biće objavljen zbornik najlepših ostvarenja pristiglih na konkurs.

Sve informacije o konkursu, autorima zastupljenim u zborniku, predstavljanju knjige i sl. biće objavljene na sajtu www.alma.rs i www.alma.co.rs. Na ovom sajtu mogu se pročitati svi zbornici s prethodnih konkursa (uključujući i zbornik s XIII konkursa za najkraću kratku priču – „Kajmakčalanska 11“).

--------------



lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=112370

Oznake: Književnost

Dobre knjige, stvaralaštvo i topla dekica

Znate onu omiljenu predodžbu o jeseni i zimi tijekom kojih ste sklupčani pod dekicom i čitate dobru knjigu? E obavijest - pogledajte kroz prozor - stigao je taj dio godine. :) S njime i naš newsletter u kojem doista ne manjka materijala za čitanje. Nećemo kvariti užitak već prošetajte kroz šareni sadržaj i otkrijte neke naše nove, ovaj put "laboratorijske", dodatke. I zapamtite geslo - čitamo se na internetu, ali družimo se u knjižnici.



Bibliobus poguran na 58 % - emocije i doživljaji kroz niz sličica

Preko knjižnice do Europeane: javno prikupljanje uspomena na Prvi svjetski rat


Preporučujemo: 150 domaćih knjiga po našem i vašem guštu

Prva jutarnja: Kava uz dobru priču o knjizi

Učionica

GKR Lab - jedna nova priča o stvaralaštvu
Dobro došli u novi dodatak našem Magazinu u kojem ćemo uz vašu pomoć dijeliti i učiti o kulturi digitalnog stvaralaštva! A sada pravac - kreativnost!
Više...


Prikaz

Mikael Niemi: Pop glazba iz Vittule
Odrastati na sjeveru Švedske i voljeti Beatlese? Kako je to otkriva nam Vanja koja baca svjetlo na jedno od onih djela koja nezasluženo prođu prenisko ispod radara ovdašnjih čitatelja...
Više...


Kauč i knjige

Ranojutarnji jogging

Kada su u jedan tekst smisleno utkani jogging, Murakami i problem čitanja, posebno smo zadovoljni...
Više...


Razgovor

Zoran Žmirić: Energija putovanja i osobnog rasta postaje književnost

Jedan urednik i književnik razgovarao je s drugim povodom objave njegove nove knjige. I pita prvi drugoga... Ovo nije početak vica, ali razgovor pred vama nije ni blizu dosadi.
Više...


Kauč i knjige

Nadrealno iskustvo realno sjajne proze: Put u Viljevo

Sigurno vam se već više puta dogodilo da se nešto, što vam je netom prije bilo u glavi, odjednom materijalizira pred očima. Ime ili riječ za koju prvi put čujete, slika koju ste vidjeli u knjizi, o...
Više...


Tema

EPK (p)ogledi
Naši autori i sugrađani kroz svoje intimne osvrte i razmišljanja otkrivaju kakvom vide Rijeku sadašnjosti i budućnosti te iznose svoju viziju života sa željenom titulom Europske prijestolnice kultu...
Više...


Knjižničaranje

Stranica 33: Pate li knjižničari od kenofobije?

Ogledavajući se oko sebe u knjižnici, ponekad nam se čini da horror vacui zapravo nije izašao iz mode sve do 21. stoljeća te da su knjižničari zapravo prikriveni kenofobi…
Više...


Tema

Jeste li znali: u kojem trenutku ljubav postaje teret?
Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige odvija se u znaku ljubavi, a Jelena se je tim povodom uhvatila u koštac s ljubavnim situacijama u književnosti koje su uistinu teške.
Više...


Razgovor

Uroš Petrović: Želimo da djeca smišljaju nove ideje i različite puteve do ciljeva

Uroš Petrović piše knjige za djecu i mlade koje, bez izuzetka, pomiču granice u suvremenoj literaturi. Počevši od zbirki priča, mozgalica i romana u zagonetkama do fantastičnih pripovijesti, d...
Više...

Oznake: Književnost

HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO

Program 7. međunarodnog festivala književnosti -Dani prijatelja knjige- Rijeka

ČETVRTAK 6.11.2014.

Knjižara Ex Libris (Riva Boduli 3B, Rijeka)
17:00 – Otvaranje Festivala

17:05 – Predstavljanje novog broja časopisa „Književno pero“ (ili zbornika).

17:25 – Predstavljanje dobitnika međunarodne književne nagrade „Književno pero“, koju dodjeljuje Hrvatsko književno društvo za doprinos u književnosti za 2014., književnika Miodraga Jakšića (glavnog urednika književnog udruženja Arte iz Beograda) i predstavljanje njegove nove zbirke priča „Sedmica“, kao gošća programa svoje dvije pjesme pročitati će Mariola Pantelić

17:45 – Predstavljanje romana „Preko puta – istina“, Andrija Terzića

18:05 – Predstavljanje romana Mikice Ilića „Povest o apokrifu“, (proglašenog najboljim romanom na natječaju IK Arte za 2014.)

18:25 – Predstavljanje trojezične zbirke poezije „Znotraj sam pesem“ / „Iznutra sam pjesma“/ „Inside I am a poem“ slovenske književnice Nataše Švikart Žumer (predstavljač Fikret Cacan i Miodrag Jakšić)

____


MKD Ilinden (Matačićeva 5, Rijeka)

19:00 – Pjevačka skupina MKD Ilinden i orkestar

19:05 - Dodjela međunarodne nagrade "Književno pero" za doprinos u književnosti za 2014., beogradskom književniku Miodragu Jakšiću

19:10 – Promocija međunarodne knjige „Od jedne do druge obale“ četrnaest autora iz Makedonije i Hrvatske (knjigu predstavljaju književnici: Petko Šipinkarovski, Mersiha Ismajlovska, Vasil Tocinovski i Valerio Orlić), sudjeluju pjesnici: Anđelka Korčulanić, Srđan Duhović, Biserka Spajić, Vinko Ribarić, Vanja Michelazzi, Nikola Šimić Tonin, Emilija Dević, Damir Maras, Tatjana Jedriško Pančelat, Marina Fučić, Fikret Cacan, Oleg Mirković...

19:50 – Predstavljanje knjige „Oda za Orfeja“ novosadske književnice Snežane Aleksić Stanojlović (predstavljači Vasil Tocinovski i Hristo Petreski )
20:10 – Predstavljanje skopske književnice Marine Mijakovske i njene zbirke priča „Kućice“( predstavljač Petko Šipinkarovski, Struga, Makedonija)

20:30 – Predstavljanje romana „Slavuj koji je pjevao noću sam“ i pjesničke knjige „Pod potkovicom konja“, književnika i dobitnika međunarodne nagrade HKD-a, Književno pero za 2012. Hriste Petreskog iz Skopja

21:00 - Književna čakula i druženje u MKD Ilinden

_______


PETAK 7. 11.
Gradska vijećnica grada Rijeke (Korzo 16)

11:00 – Pozdravni govor (Valerio Orlić, počasni predsjednik HKD-a i Ernie Gigante Dešković, predsjednik HKD-a)

11:15 – Predstavljanje novog počasnog člana Vinka Ribarića i njegovih novih zbirki: „Vječna sadašnjost“, „Žice srca“, „Iznad oblaka“ (predstavljač Ernie Gigante Dešković, stihove će kazivati dramska umjetnica HNK Ivana Pl. Zajca Olivera Baljak i Maria-Luisa Ribarić Russell)

11:45 – Predstavljanje iračkog književnika Sabaha Al Zubeidia koji živi i radi u Beogradu , i njegovih dviju knjiga „Moli se za nas“ i „Sabrana dela pesnika bivše Jugoslavije“, prevedena na arapski jezik, (predstavljač je autor i Valerio Orlić)

12:05 – Predstavljane članova grupe Sarajevska Jutra Poezije i HKD Napredak Sarajevo: Dragana Mučibabića, Admirala Mahića, Ante Zirduma

12:25 – Predstavljanje zbirke pjesama „Bljesak duše“ beogradskog književnika Dušana Živkovića (predstavljač Valerio Orlić). Kao gošća poeziju kazuje pjesnikinja Ana Gorjana Dabić, Beograd

12:45 – Predstavljanje knjige „U tišini ludaka“ i pjesme iz rukopisa „Očno dno“ književnika Dragana Jankovića iz Rume

_____



Brod Marina (Riva)

16:00 – Predstavljanje članova HKD-a koji su objavili knjige u 2013/2014. (Miroslav Mirko Borić „Suza iz kamena“; Mirjana Bačić „Život rukom ispisan“; Barbara Frankić „Škoj jubavi srce liči“; Vanja Michelazzi „U zagrljaju sna“; Biserka Vuković „Naše Kraljevstvo“; Ljubica Ribić „Soba zamagljenih prozora“, Ivica Mijatović ''Mjesećeva snoviđenja''...). Ostali neka se jave Damiru Marasu na e-mail: marasdamir@gmail.com ili na mob: 091 2009817 da ih možemo uvesti u program

____


Gradska vijećnica grada Rijeke (Korzo 16)

18:00 – Pjevačka skupina MKD Ilinden i orkestar

18:05 Predstavljanje počasnog člana Vasila Tocinovskog i dodjela nagrade za sveukupni doprinos u književnosti „Književno pero“ ( predstavljači Goran Kalogjera, Ernie Gigante Dešković, Valerio Orlić)

18:20 – Predstavljanje dobitnika godišnjih nagrada u izdanju i izvan HKD-a
Dobitnik ovogodišnje međunarodne nagrade Hrvatskog književnog društva, „Književno pero“, za doprinos u književnosti za 2014. je književnik Miodrag Jakšić iz Beograda.

a) Predstavljanje najbolje knjige u svim kategorijama naših članova izvan naklade HKD-a, je zbirka pjesama IZGUBLJENI KORACI (drugo izdanje) pjesnika Srđana Duhovića s otoka Korčule (predstavljač Goran Kalogjera)

b) Predstavljanje najbolje knjige i romana godine u nakladi HKD-a za 2014. ČOVJEK KOJI JE RAZGOVARAO S KRIJESNICAMA, autora Ante Gregova, Jurina iz Zadra.( Roman će predstaviti Žaklina Glibo i predsjednik HKD-a, Ogranka Zadar, Nikola Šimić Tonin)

c) Predstavljanje najbolje zbirke poezije u nakladi HKD-a za 2014. STOPE U PIJESKU VREMENA, pjesnikinje Anđelke Korčulanić iz Splita. (Zbirku predstavlja Fikret Cacan)

d) Predstavljanje najboljih prvijenaca u nakladi HKD-a za 2014. UMOR NA MOZGU, aforističara Abdurahmana Halilovića

i zbirke pjesama OSMIJEH KOJI NEDOSTAJE, pjesnikinje Ivone Kapor s otoka Korčule. (Autore predstavljaju Valerio Orlić i Goran Kalogjera)

e) Predstavljanje najbolje dječje knjige u nakladi HKD-a za 2014. POBJEDNICI, književnika Vasila Tocinovskog (predstavljač Valerio Orlić)

f) Nagrada za najbolji prijevod u 2014. u nakladi HKD-a dodjeljuje se književniku Petku Šipinkarovskom za prijevod knjige OD JEDNE DO DRUGE OBALE

g) Nagradu za najboljeg urednika godine („Od jedne do druge obale“) dobio je književnik Tode Ilievski iz Ohrida

h) Diplomu za suradnju između društava dodjeljuje se udruženjima: Sarajevska Jutra Poezije, HKD Napredak, Arte, Branuvanje, OCV Mesopotamija ...

i) Podjela diploma svim sudionicima Festivala

_____



Brod Marina (Riva)

20:30 – KUD Primorka Krasica s predstavom Mire Gavrana „Sve o ženama“ Uloge: Gordana Kovačević, Karmen Mlacović i Elizabeta Striebl (scenu mijenjaju Branislav Starčević i Darko Margitić)

21:30 Ugodno druženje uz zvukove i ritam Salse

_____


Subota 7.11.

Gradska knjižnica Rijeka

10:30 – Sudionici festivala književnosti daruju svoje knjige Gradskoj knjižnici Rijeka

Gradska čitaonica Korzo

11:00 – Upoznavanje gostiju s knjižnicom i životom knjižnice u zajednici (Verena Tibljaš, kordinatoorica programa Gradske knjižnice Rijeka)

11:20 – Predstavljanje i valorizacija književnika iz zemlje i svijeta:
Književnik Dragan Mučibabić o djelu Ive Andrića, Nikola Šimić Tonin o pjesniku Vladi Gotovcu, Valerio Orlić o Anti Zemljaru hrvatskom književniku, po šesti puta dobitniku nagrade Drago Gervais...

11:40 – Predstavljanje knjige pjesnika Nihada Mešića („Četveropis vremena“), i poezije Alme Omeragić iz BiH

12:00 - 12:40 – Predstavljanje knjige „Koga umetnosta e život, životot e umetnost“ književnika Petka Šipinkarovskog – predstavljač književnica Marina Mijakovska
i predstavljanje književnice Mersihe Ismajloske i njene knjige pod nazivom „Nova prikazna“ – predstavljač književnik Petko Šipinkarovski iz Makedonije

12:40 – Predstavljanje zbirke „Van vremena“, pjesnikinje Ivane Papeš Bogosavljev iz Subotice

------



ART caffe „Dnevni boravak“ – kultno umjetničko mjesto za predstavljanje knjiga

17:00 Predstavljanje srpskih autora, njihovih izdanja i radova:

Slađana Đorđević iz Beograda predstavlja novu zbirku pjesama „Portal“, Ivanka Radmanović iz Beograda predstavlja novu zbirku „Rajski kavez“, Dragan Petković iz Pančeva predstavlja zbirku pjesama „Rapsodija duše“,

- Predstavljanje zemunske pjesnikinje i tv autorice Sunčice Jergović
- Predstavljanje beogradskih pjesnikinja: Ane Gorjane Dabić, Snežane Novevski...

17:40 – Predstavljanje slovenskih književnika i njihovih izdanja:

Milan Novak predstavit će novu zbirku poezije „Zvjezda“

Svoju poeziju će kazivati slovenski književnici: Nataša Švikart Žumer, Zdravko Koki Kokanović, Bojan Schwentner, Lidija Štampar, Branka Kamenšek, Jan Šmarčan, Nataša Kupljenik...

18:10 – Predstavljanje crnogorske pjesnikinje Mire D.Živković koja živi i radi u Novom Sadu i njene zbirke pjesama „Kanim se da živim“

18:30 – 20:30 Zajednička večera

20:30 – 22:30 Najmasovniji ikad održan brodski poetski maraton (učestvuju svi sudionici manifestacije)

22:30 – 02:00 Zatvaranje Festivala (23:59) uz nastavak zabave i živu muziku Deana Leone
____


Dobro došli u grad koji teče!
Dobrodošli u Rijeku!

Preko 100 sudionika obogatit će i dati doprinos 7. međunarodnom festivalu književnosti „Dani prijatelja knjige“ u Rijeci (6-8.11.2014.)
Književnici iz Srbije, Vojvodine, Crne Gore, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Iraka...među kojima su:

Miodrag Jakšić, Andrija Terzić, Mikica Ilić, Mariola Pantelić, Slađana Đorđević, Ivanka Radmanović, Dragan Petković, Sunčice Jergović, Snežane Novevski, , Dragana Janković, Dušan Živković, Ana Gorjana Dabić...
Ivana Papeš Bogosavljev, Snežana Aleksić Stanojlović...
Mira D.Živković...
Nataša Švikart Žumer, Milan Novak, Zdravko Koki Kokanović, Bojan Schwentner, Lidija Štampar, Branka Kamenšek, Jan Šmarčan, Nataša Kupljenik...
Dragan Mučibabić, Admiral Mahić, Ante Zirdum, Nihad Mešić, Alma Omeragić, Senahid Nezirović, Ivan Vrljić...
Petko Šipinkarovski, Mersiha Ismajlovska, Vasil Tocinovski, Hristo Petreski, Marina Mijakovska...
Sabah Al Zubeidi...

Književnici iz Hrvatske (Split, Korčula, Zadar, Rab, Zagreb, Poreč, Pula, Fužine, Ploče, Crikvenica, Osijek, Lovran, Rijeka...među kojima su:

Anđelka Korčulanić, Srđan Duhović, Biserka Spajić, Vinko Ribarić, Vanja Michelazzi, Nikola Šimić Tonin, Emilija Dević, Damir Maras, Tatjana Jedriško Pančelat, Marina Fučić, Fikret Cacan, Oleg Mirković, Ernie Gigante Dešković, Miroslav Mirko Borić, Mirjana Bačić, Barbara Frankić, Biserka Vuković, Ljubica Ribić, Ante Gregov Jurin, Abdurahman Halilović, Ivona Kapor, Žaklina Glibo, Tanja Stanić, Ivana Klovar, Iko Pavlić,Katica Stipetić, Snježana Segnan, Katica Felštinski, Bisera Raj, Fari Ibraimovski, Marija Lisac, Borivoj Bukva, Damir Klaić, Verica Kuharić, Zdravko Odorčić, Melanka Melanija Bulat, Nataša Cipol, Živan Jovanović, Suzana Reljić, Nataša Periša, Jadranka Orlić,Sakiba Harčević, Jure Drljepan, Ljubica Sedlaček, Ivona Dunoski Mitev, Viktorija Gjorgjevska, Novica Aleksić, Kristina Koren, Ivica Mijatović, Ksenija Grabusin, Neda Šimić Božinović, Antonija Martinčić, Franjo Deranja, Marija Bukovica, Mirjana Pejak, Nevenka Pupek, Ksenija Kancijan, Ljiljana Bedeniković, Valerio Orlić...

- ostali sudionici navedeni su u programu

- Naš službeni fotograf HKD-a, Željko Šepić ovjekovečit će ovaj veliki događaj
___



Hrvatsko književno društvo zahvaljuje se pozvanim i prijavljenim sudionicima festivala putem pozivnica i natječaja. Za sve Informacije zbog nenamjernog propusta nečijeg imena molimo obratiti se na e-mail. valerio.or@gmail.com, kako bismo u što kraćem roku ispravili propust.

Srdačan pozdrav!

Vijeće HKD-a

Počasni predsjednik Valerio Orlić, predsjednik Ernie Gigante Dešković, dopredsjednik Vasil Tocinovski, tajnik Fikret Cacan

------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/
http://karolina-rijecka.com

Oznake: Književnost

2. Haiku susret u Delnicama


2. HAIKU RECITAL DELNICE 2014.

25. listopada 2014.

PROMOCIJA ZBORNIKA HAIKU RADOVA „ OJ, DELNICE, GRADE POD PETEHOVCEM „

Poštovani haiku pjesnici, dragi prijatelji !
Na prvom našem susretu u Delnicama 2013. godine i u mnogim kontaktima nakon toga nametnula se ideja o drugom susretu. Udruga „Goranski koraci“ raspisala je natječaj za haiku poeziju po kategorijama odrasli-učenici i temom planina-snijeg. Mnogobrojni vaši prekrasni radovi našli su svoje mjesto u zborniku radova, kao naravno i svi nagrađeni autori, te ovom prilikom uz susret, izmjenu iskustava i druženje, svi zajedno ćemo prisustvovati promociji prvog haiku zbornika prispjelih radova na našem području. Dakako, svako ukoričeno djelo raduje, ono je poput rođenja djeteta. Ono je nagovještaj nečeg novog, nečeg što veseli, oplemenjuje i obećava. Ono je početak, razvoj i budućnost ,uz želju bez kraja i zauvijek . S takvim željama i mislima u našem Gradu Delnicama zajedno ćemo se radovati uz zbornik haiku radova „ Oj, Delnice, grade pod Petehovcem „
Kao domaćini i organizatori htjeli bismo dati nekoliko važnih informacija, naputaka, sugestija, kako bi vaši dolasci i odlasci, boravak i druženje bili dio ugode i lijepog sjećanja na naš susret.
Krenimo redom: prijevoz ( vlak iz Zagreba – za one koji bi došli vlakom)- polazak s glavnog kolodvora Zagreb 7,50 ( uz ugodnu vožnju i druženje, pokoju napisanu pjesmu ) dolazak u Delnice u 11.20. Za one koji ne poznaju grad slijedi (telefonski poziv Slavice ) doček i zajednički odlazak na mjesto susreta.
12,00 sati – doček gostiju u restoranu „ Tron „ Delnice – Supilova 45
13,00 sati - razgled turističkih destinacija u Gradu Delnicama – knjižnica i čitaonica Delnice u proslavi 140. godišnjice svojeg postojanja - izložba hajgi, šetnja gradom- Kuća Rački, Popovićev mlin
14,30 sati ručak u restorani „ Tron „ Delnice
15,30 do cca 17, 30 sati 2. HAIKU RECITAL DELNICE 2014.
18,14 sati polazak sa željezničkog kolodvora Delnice za Zagreb – dolazak u Zagreb glavni kolodvor u 21,00 sat
Mjesto održavanja susreta: Delnice
Mjesto okupljanja : Restoran „ Tron „
Razgled grada : 13,00 sati do 14,30
Ručak: 14,30 sati restoran „Tron“ Delnice
Recital-promocija zbornika: Radnički dom Delnice

Poštovani, molim da cijenjene prijave za 2. haiku susret učinite kod predsjednice Udruge“ Goranski koraci“ Slavice Grgurić Pajnić ( organizator ) na mob 098 448 314 ili mail: gorancica56° gmail.com.
Osim prijave molim zatražite i sve druge informacije kao i dogovore u svezi drugih načina dolaska u Delnice ( autobus, osobni automobil i slično. Pošto su ulice u rekonstrukcijama svakako ćemo dati i naputak za parking. Kod prijave treba potvrditi, ukoliko ste zainteresirani i rezervirati ručak ( po veoma povoljnoj cijeni-juha, pohano meso, salata, krumpir )u iznosu od 30,00 kn po osobi koju plača učesnik susreta. ( za vegetarijance i slično, za istu cijenu će pripremiti meni po dogovoru )
Napomena: dragi haiku pjesnici i pjesnikinje, dragi najmlađi učesnici recitala, čast nam je priopćiti da su svi autori , odlukom cijenjene komisije i razloga prvog zbornika radova na ovom prostoru ( koji su poslali svoje radove ) zastupljeni u zborniku, odnosno uz to podijeliti ćemo prvu nagradu, dvije druge i tri treće nagrade za odrasle kao i za učenike po temama planina i snijeg ukupno 24 nagrade. Na prijedlog predsjednice udruge „ Goranski koraci „ proglasiti ćemo i pjesmu zbornika- susreta recitala 2014. godine, te će toj pjesmi i autoru iste pripasti posebna nagrada.

Veselimo se susretu u Delnicama, zagrljajima sa prijateljima, lijepim sjećanjima i nadasve recitalu haiku pjesništva, koji je ove godine inspiriran temama snijeg i planina i prekrasnim pogledom iz Petehovca na naš grad u zagrljaju zimskog dana, kako govori i omotnica našeg zbornika.
Sa svim informacijama do tada stojimo na raspolaganju ,
sa poštovanjem Udruga „ Goranski koraci „


Slavica Grgurić Pajnić

--------------------------

lp, borivoj

Oznake: Književnost

Zajednica na zadatku - pogurajmo Bibliobus!


Naš prvi ovomjesečni šareni magazinski paket (odmah i najavljujemo - bit će dva!) ima i svog junaka - Gradski bibliobus! Cijelu jesen odvija se naša akcija prikupljanja sredstava za novo vozilo koje će na svjež i kvalitetniji način služiti zajednici u kojoj živimo. Guranje bibliobusa treba i vašu ruku pa istražite kako mu možete pomoći. Tu je i standardno kvalitetna Stranica 33, dobre preporuke, prikazi, a prava poslastica je nostalgični uvid u prve dane škole naših “magazinaca” i knjižničara… I da, ako ste otvorili ovaj mail na 8.9. sretan vam Dan pismenosti!



Pogurajmo bibliobus - zajednički do nove knjižnice na kotačima

I Korzo gura bibliobus na Dan pismenosti


Knjižničari prvašići

Stranica 33: Sve što ste htjeli znati o Gradskom bibliobusu, a niste se usudili pitati

Tema

I "magazinci" su bili prvašići...

"Oni su mali, ali su veliki, odnosno hoću reći, nisu više mali, ali su dosta veliki da ne budu mali." Ovo nije priča o Smogovcima, ali je o našim divnim autorima Magazina i njihovim...
Više...


Tema

Pogurajte bibliobus uređenjem Facebook profila i banerima na vašem portalu
Svi mogući načini guranja bibliobusa za vaše Facebook profile! A i naš superjunak je nestrpljiv...
Više...


Kauč i knjige

Oda pisaćoj mašini

Da, istina je, ovaj nam je autor predao tekst ispisan pisaćom mašinom. I to ne bilo kakav tekst već cijelu odu tom danas opskurnom načinu kreativnog stvaranja. Bili smo dobri i pretvorili ga u nama...
Više...


Prikaz

Marcel Pagnol: U slavu mog oca

Ljetna praznikovanja s obitelji u kamenoj kući na rubu zabačenog zaseoka. Škure koje se škripavo otvaraju prema bujnom krajoliku maslinika i borova. Pustolovna iskradanja iz raščupanog vrta i tumar...
Više...


Osvrt

Počela igra s 3D printerima u našem Striboru
Nakon dosta iščekivanja i u stvarnosti je počelo rađanje našeg inkubatora za 3D printanje za djecu i mlade, financijski podržanog od međunarodne organizacije EIFL koja potiče inovativne projekte u...
Više...


Knjižničaranje

Stranica 33: Monožanrovci

Što su to monožanrovci?Monožanrovci su ljudi (korisnici i ostatak čitateljske javnosti) koji preferiraju jedan žanr nad ostalim žanrovima. Nije još utvrđeno rađaju li se takvi ili takvima postaju u...
Više...


Tema

Jeste li znali: koji su književni velikani boravili u našoj zemlji?
Jedna tema nastala u ljetnoj hladovini, ali koja otkriva uvijek zabavne informacije - koji književni velikani su boravili u našim krajevima.
Više...


Kauč i knjige

Ovo tu je najbolja knjiga, Put u središte zemlje i Super Com
Nastavljamo sa serijom tekstova o knjigama i čitateljskim momentima koji su obilježili živote naših autora, urednika, suradnika, prijatelja...
Više...


Prikaz

Reif Larsen: Odabrana djela T. V. Spiveta

Ovo je jedna od onih knjiga koje nikad neće doseći vrh popularnosti top ljestvica čitanosti, iako vam se u prvi mah činilo da u ruci držite hit. Činilo se to i izdavačima, urednicima, prevoditeljim...
Više...


Po našem guštu

Hjalmar Soderberg: Doktor Glas

Ova prelijepo ukoričena knjižica iz Disputove biblioteke Na tragu klasika zbilja i jest klasik, štoviše i lektirno štivo u švedskim školama, ipak, iz nepoznatih razloga, kod nas nije skoro pa uopće...
Više...

//////////////////////////////

lp, borivoj

budan.blog.hr

Oznake: Književnost

Riječki pisac o svojim knjigama
Intervju Robert Vrbnjak: Rijetki su danas autori koji ne plaćaju izdavačima


Na svojoj koži osjećamo da su društvo i politički sustav u krizi – Robert Vrbnjak / Foto: S. JEŽINA
Autor: Davor Mandić
Objavljeno: 1. lipnja 2014. u 12:32


Robert Vrbnjak

Poznajem svega nekolicinu pisaca koji ne plaćaju izdavačima, mada ni ti srećkovići u konačnici ne žive od pisanja. Situacija je takva: svi traže sponzorstva, šalju tekstove na raznorazne namještene natječaje, bore se za kakvu-takvu pomoć ministarstava, gradova i županija. Međutim, javnog je novca sve manje, a hrvatski je proračun za kulturu i dalje najmanji u Europi

Robert Vrbnjak riječki je pisac iza kojeg je već sedam knjiga. Najnovija, »Abeceda nestajanja« u izdanju »Duševića i Kršovnika«, zbirka je fantastičnih priča s plejadom likova koje bi neki okarakterizirali kao luzere, a drugi kao sanjare s ruba.

Zaljubljenik u knjige o samopomoći, Vrbnjak promišlja i o životu u tranzicijskom kapitalizmu, ali i o borbama s vlastitim ograničenjima. A uz sve to, zapitat će se i o ulozi pisca, odnosno izdavača u ovom knjizi nesklonom vremenu.

Zašto pišete priče s fantastičnim elementima? Što vam fantastika, ili skoro pa magijskorealistički prosede, znače?
– Oduvijek sam volio tu magijsko-realističnu komponentu, takvu vrstu poetičnosti i nadrealističnih elemenata u književnosti, općenito umjetnosti. Tu jednu notu koja daje osjećaj snene nestvarnosti. Volim miješanje elemanata fantastike i zbilje, sviđa mi se proza koja u sebi nosi takav senzibilitet. Kako se čitajući formiramo kao pisci i kao ljudi, tako je na mene vjerojatno u tim nekim vremenima dosta utjecao južnoamerički književni krug, autori kao što su Borges, Fuentes ili nedavno preminuli Gabriel García Márquez.

Puno je i (auto)ironije u vašim pričama. Dapače, uvodite i sebe kao lika; u dvjema pričama ste izričito spomenuti imenom i prezimenom. U kojoj je pak taj »pravi« Robert Vrbnjak funkciji?
– Mislim da je jedna doza autoironije svakako poželjna i vjerujem da se svi donekle volimo šaliti na svoj račun. Jasno, netko manje, netko više. Ovisno o egu. A u priče sam se uveo iz razloga što u datom trenutku nije postojao neki drugi lik kojeg bi mogao izmisliti i koji bi tu rolu odigrao bolje od mene. Tako sam se nametnuo kao logičan izbor.


Cameo scene

Osim toga činilo mi se zanimljivim poigrati se malo s čitateljem na način sličan onim cameo scenama kakve je Hitchock u svom redateljskom opusu često koristio. Ono kada bi se na trenutak znao pojaviti u nekim svojim filmovima i zbuniti gledatelja. Tako sam, naprimjer, ja u zbirci lik koji iz čisto autoterapijskih razloga guli krumpire, pa se u toj ulozi gulitelja krumpira pojavljujem nekoliko puta.

Česta su referenca knjige o samopomoći. I inače imate provodnih motiva u pričama, no ovdje je jedna knjiga posebno u fokusu. O čemu je riječ?
– Postoji gomila knjiga o samopomoći, tu su, dostupne su, ali rijetko nas koja može čemu podučiti i učiniti nas boljom osobom, ako u nama nema iskrene odlučnosti za takvom promjenom. Doduše, meni je takva literatura vrlo inspirativna i priznajem da sam dosta takvih knjiga pročitao. Nađe se dobrih, bliskih duhovnoj literaturi, ali većina ipak pruža samo raznorazne oblike instant prosvjetljenja i navodi na krive puteve i prečace kojima se ne stiže daleko. Ali, kad malo razmisliš, nije nimalo čudno da takvih knjiga ima obilje.
Gori vatra...

Ima jedan slučaj iz vašeg života koji je primjereniji vašim pričama nego stvarnosti. Cijela jedna naklada vaše knjige izgorjela je u požaru. O čemu se radilo?
– Da, riječ je o samoizdanju, davno objavljenoj zbirci, tankoj knjižici s nekoliko priča. Nije to bila neka velika naklada, par stotina komada, mislim. Sjećam se, donio sam je iz tiskare i ostavio u šupi pokraj kuće. Tijekom noći dogodio se požar uslijed neispravnih instalacija i šupa je do temelja izgorjela, a s njom je doslovno planula i moja knjiga. Uspio sam spasiti svega nekoliko primjeraka. Sreća je u nesreći to što osim knjige nitko drugi nije stradao.
Volio sam se šaliti i govoriti da je izgorjela samo pisana riječ i nekoliko bezvrijednih uspomena. Eto, to je ta pomalo bizarna priča koja se iz nekog razloga ljudima prilično dopada.

Moderno društvo sa svojim sustavom izvrnutih vrijednosti pred čovjeka stavlja visoke zahtjeve i svi bismo mi odjednom htjeli biti pametniji, ljepši i uspješniji. Zato takve knjige i nailaze na plodno tlo i poslije, na bolno otriježnjenje nakon što uvidimo da većinom ne djeluju. U zbirci je u fokusu jedan pisac takve, takozvane self-help literature, izmišljen lik, nazvao sam ga Felipe-Domingo Gómez. Njega predstavljam kao autora fiktivne knjige »Kako postati sto posto zadovoljan svojim životom?«. Gómez se tu spominje više puta i, primjerice, od svojih čitatelja traži da crtaju grafikone dnevnih uspjeha i neuspjeha, a često koristim i razne njegove citate o smislu života i ostalim čudnim temama.

Na prvom predstavljanju vaše nove zbirke gotovo ste inzistirali da se manje priča o knjizi, a više o situaciji u izdavaštvu. Zašto?
– Iz jednostavnog razloga jer su u publici bili većinom ljudi koji dobro poznaju tekstove iz moje nove knjige, a i sami se bave pisanjem ili izdavaštvom, pa mi se činilo zanimljivim, kad smo već tu, malo popričati i o nekim drugim temama. Naprimjer o izdavaštvu ili o tome kako je teško pronaći izdavača. Znam da postoje mnoge tribine i okrugli stolovi o tome, ali to je ipak nešto što nas se svih tiče.

Tada ste rekli da ste zadovoljni izdavačem, koji je objavljivanjem vaše zbirke zakoračio u nesigurne vode objavljivanja domaće proze. Što očekujete od svog izdavača?
– Izdavači se silom prilika specijaliziraju, ujedinjuju, objavljuju naslove koje će moći prodati, prilagođavaju se tržištu koliko god je to u ovakvoj situaciji moguće. Kuća u kojoj je zbirka objavljena nije poznata po objavljivanju domaće proze, ali uređivački tim ima određenih planova vezanih uz to. A očekivanja? U situaciji kada svakodnevno slušamo o problemima u kojima se nalaze domaći izdavači teško je govoriti o očekivanjima. Ipak očekujem korektnu distribuciju knjige, zastupljenost u knjižarama i knjižnicama, mogućnost da ljudi mogu doći do knjige ako je žele nabaviti, jer vrlo često se knjige objave, a poslije ih nigdje nema. Još pogotovo kad se radi o autorima koji nisu visokotiražni. Zasad sam time zadovoljan.

Živjeti od pisanja

Mnogi se žale na niske autorske honorare u hrvatskom izdavaštvu, koji autore tjeraju da svaštare i književnošću se bave kao hobijem, no poznato je i da mnogi autori plaćaju da bi im se knjiga objavila. I vi ste jedan od njih. Mislite li da je to u redu?
– Rijetki su danas autori koji ne plaćaju. Ja ih poznajem svega nekolicinu, mada ni ti srećkovići u konačnici ne žive od pisanja. Situacija je takva: svi traže sponzorstva, šalju tekstove na raznorazne namještene natječaje, bore se za kakvu-takvu pomoć ministarstava, gradova i županija. Međutim, javnog je novca iz godine u godinu sve manje, a hrvatski je proračun za kulturu i dalje najmanji u Europi i tu jednostavno više nema pomoći. Ja sam osobno imao tu sreću da mi je općina Matulji platila troškove tiska ove i prošle knjige. A kad spominjete književnost kao hobi, da, to je tako.

Mislim da je dobro da mlađi autori koji objavljuju svoju prvu knjigu najprije dobro razmisle o tome što pisanje za njih predstavlja. Na taj će način izbjeći mnoge frustracije koje mogu uslijediti tijekom i nakon objavljivanja knjige. Neka razmisle radi li se u njihovom pisanju o neminovnosti tog čina, autoterapiji, potrebi za samorealizacijom ili o čemu već. Jer ako se radi o novcu i slavi, onda je možda bolje da se odluče baviti nekim drugim hobijem.

Treba li pisac biti sretan što se našao netko da mu objavi knjigu, bez obzira na sve, ili bi i on trebao imati neka materijalna prava?
– Pisac je čudan stvor koji nikada neće biti sretan, jer mu je nevolja utkana u samu prirodu bića. Ali vjerujem da će svaka knjiga, ako je vrijedna, uspjeti naći svoj put do onih kojima je suđena. A što se pisca tiče, taj u krajnjem slučaju, ako ne nađe nikoga tko će ga objaviti, uvijek može napraviti samoizdanje knjige ili je objaviti u sve popularnijem elektroničkom izdanju.

Ponavljanje loših vijesti

A materijalna prava pisaca? Postoji li to? Nadajmo se da će jednom zaživjeti ona inicijativa »profesija pisac«, pa možda u nekoj svjetlijoj budućnosti i bude nešto od isplata po posudbi knjiga ili tantijema. Tako bi barem pojedincima bilo lakše. U tom se slučaju možda više ne bi bavili pisanjem iz hobija. Nadajmo se i da ljudi koji sjede u foteljama na čelnim pozicijama društava pisaca još uvijek rade na tom pitanju i da koriste dobiveni novac za poboljšanje statusa pisaca, a ne za neke druge svrhe.

Što vi mislite da nije u redu s ovim sustavom? U čemu je problem i kako to promijeniti?
– Ovisi o kakvom sustavu govorite. Svi znamo i na svojoj koži osjećamo da je društvo i politički sustav u dubokoj krizi. U globalnoj financijskoj, ali istodobno i moralnoj krizi. Napustili smo jedan sustav vrijednosti, sada živimo u drugome kojem su, po svemu sudeći, dani isto odbrojani. A neki treći, pravedniji, još se ne nazire.

Čini se ponekad kao da živimo u zatvorenom krugu u kojem se iz dana u dan ponavljaju loše vijesti, uvijek iste besmislene informacije od kojih spas tražimo u sapunicama, kulinarskim TV dvobojima i bračnim razmiricama poznatih. Kome je u takvoj situaciji do čitanja? U Hrvatskoj je još i gore.


Neispunjena očekivanja od ulaska u EU, ogromna nezaposlenost i beznađe. Teško je gajiti nadu u ovakvoj situaciji i vjerovati u promjene, ali ne preostaje nam drugo. A vele da promjenu valja početi od sebe. Možda bi nam tu mogao pomoći onaj self-help priručnik kojeg sam ranije spomenuo?kraj teksta


-----------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

XIII KONKURS ZA NAJKRAĆU KRATKU PRIČU

Izdavačka kuća „Alma”, u saradnji sa „Beografitima”, organizuje XIII konkurs za najkraću kratku priču. Šalju se do tri neobjavljene priče ne duže od 15 redova (900 znakova). Nema nikakvih tematskih ili žanrovskih ograničenja. Priče, odštampane u jednom primerku (pošto priče skeniramo, više nisu potrebna tri primerka), potpisuju se šifrom, a razrešenje šifre dostavlja se u zasebnoj manjoj koverti, gde se navode i osnovni podaci o autoru (datum i mesto rođenja, zanimanje, književni rad, saradnja sa časopisima, objavljene knjige, adresa, telefon, imejl adresa...). Žiri će dodeliti I, II i III nagradu. Priče, potpisane imenom i prezimenom, mogu se poslati i elektronskom poštom, i u tom slučaju ne učestvuju u konkurenciji za nagrade, ali će biti objavljene u zborniku – ukoliko to svojim kvalitetom zavređuju.

Radovi se šalju na adresu:
„Alma”
Molerova 62-A
11000 Beograd

ili

Alma.izdavackakuca@yahoo.com
Pošto veliki broj mejlova, iz nepoznatih razloga, ne stiže do nas, svima koji priče pošalju elektronskom poštom potvrdićemo da smo njihov mejl primili. Ukoliko vam ne odgovorimo, molimo vas da priče pošaljete ponovo.
Konkurs je otvoren do 1. septembra 2014. godine. Žiri će proglasiti pobednike 15. oktobra. Objavljene priče neće se honorisati.
Sve informacije o konkursu, nagradama, predstavljanju knjige i sl. biće objavljene na sajtu www.alma.rs. Na ovom sajtu mogu se pročitati svi zbornici s prethodnih konkursa.

Đorđe Otašević Darko Kocjan
(„Alma”) („Beografiti”)

------------------

lp, borivoj
http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

Abeceda nestajanja

odlična knjiga našeg prijatelja i umjetnika roberta vrbnjaka

Abeceda nestajanja
Robert Vrbnjak




“Abeceda nestajanja” zbirka je priča o običnim ljudima napisana na posve neobičan način. Glavni su likovi pojedinci koji se nose sa svakodnevicom i žive svoje živote, potpuno svjesni nemoći pred dnevnopolitičkom situacijom koja, unatoč svim samopomoćnim naputcima, na kraju ipak uvuče i ispljune čovjeka. U zbirci se nalazi više priča raznih duljina i inspiracija koje sve redom parodiraju, Vrbnjakovoj prozi svojstven teren prepoznatljivih činjenica i inspiracija kao što su: mediji, konzumerizam, self-help literatura, celebrity kultura i birokracija. Nestajanje je nešto čemu ne možemo umaći, to je naša stvarnost, proces, pojava s kojom smo svakodnevno suočeni. Nestanak zdravog razuma, nestanak vrijednosti i društvenog identiteta, nestanak ljudskih sloboda i nestanak slova na posljednjoj, praznoj stranici. Priče sabrane u ovoj knjizi otvorena su mogućnost da sami sebi priznamo puno toga i dobra su prilika za duhovno samoizlječenje.


-----------

lp, borivoj

Oznake: Književnost

.Konkurs za radove „TOLERANCIJOM UMETNOSTI KROZ KULTURU“30.03.2014.17:07

Autor: Portal MladiUDRUŽENJE BALANSKIH UMETNIKA raspisuje konkurs za učešće u međunarodnoj zbirci pesama i kratkih priča pod nazivom „Tolerancijom umetnosti kroz kultu...ru“.
Književni radovi u ovoj zbirci ogledaće se u predstavljanju kulture društvenih zajednica Balkana.

Propozicije konkursa:
Književnici mogu poslati do 3 svoja književna rada na mejl: u_bu@outlook.com
sa naznakom Prijava na književni konkurs_Vaše ime i prezime
Uz književne radove obavezno dostaviti:
Ime i prezime:
Datum rođenja:
Kontakt telefon:
Facebook nalog (ukoliko imate otvoren):
E – mail adresu:

Propozicije za pesme:
Pesme ne bi trebale biti duže od 28 stihova
Propozicije za kratke priče:
Priče ne bi trebalo da prelaze 300 reči.

Tekstovi mogu biti kucani ćiriličnim ili latiničnim pismom, fontom Times New Roman veličina 12pt.

Konkursni radovi trebaju biti lektorisani.
Ne postoji starosno ograničenje.

Zbirka će poprimiti dva oblika i to,
- elektornski u koji će ući svi pristigli radovi koji budu zadovoljili osnovni kriterijum uspešnih radova
- štampana knjiga koja će se izraditi na 100 strana A5 formata, tiraž 300 komada.

Program „Tolerancijom umetnosti kroz kulturu“ nije finansijski podržan ni od jednog donatora, već se realizuje kompletno na volonterskoj bazi te svaki književnik čije delo bude uvršteno u zbirku plaća ukoliko želi da rad bude objavljen participaciju od 5 EUR, a za to dobija primerak zbirke.
Deo sredstava prikupljen prodajom ove zbirke darovaće će se deci koja boluju od raka.

Rok za slanje književnih dela je: 20.4.2014. godine
Rezultati konkursa biće objavljeni najkasnije 1. maja 2014. godine

**NAPOMENA***
Sve zakasnele prijave (pristigle posle 20.4. u ponoć) neće biti razmatrane!
Izdavač zbirke je UDRUŽENJE BALKASNKIH UMETNIKA.

Ova knjiga predstavlja samo jedan od segmenata istoimenog programa koji ima za cilj podsticanje savremenog kulturnog stvaralaštva i negovanje postojećeg kulturnog nasleđa balkanske zajednice.
Zadatak programa jeste promocija tolerancije, poštovanja, kao i predstavljanje kurturoloških nota društvenih zajednica Balkana.
Svedoci smo da u našim zajednicama postoji niz različitih kulturoloških nota, te je naše Udruženje na osnovu istih kreiralo program „Tolerancijom Umetnosti kroz kulturu“ putem kojeg će se predstaviti način življenja različitih društvenih zajednica, bez obzira na to kojoj grupaciji oni pripadali, kao i promovisati toleraniciju i poštovanje prema istim.

Za potrebe izbora književnih radova Udruženje će formirati tročlanu komisiju koja će imati za zadatak da odabere minimum 80 istih koji će biti obuhvaćeni ovom zbirkom pesama i kratkih priča.

Za sve informacije o konkursu možete se obratiti putem e-maila u_bu@outlook.com ili putem Facebook profila www.facebook.com/ubu.subotica

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

Večer poezije Borivoja Bukve

pokreni se boro, proljeću u susret...

Pjesma iz zbirke poezije Peta rijeka:
KARLOVACKI HARLEKIN

Mozda zbog duge kose,
uskih, crnih hlaca i crne jakne,
zbog lica, mozda
ili plavih, dubokih, sanjivih ociju...
Ja Harlekin karlovacki,
kad krenem ulicom, svatko se okrece.
Grubijan nisam,
tumaralo nisam,
ipak me prozvase sumnjivim!

Zanesenjak,
veselim se zivotu i cekam nesto novo,
danas, sutra, desiti se treba,
i bicu na mjestu, prvi, vidjeti prizor
kad snijega vise nece biti,
u proljece novo cu uci, razdragano
cilj moj ludji je
no bilo ciji.
Cilj moj
ludji je.

U Karlovcu, 12.04.1970.g.

---------------

U sklopu programa "MŠ RAUSHAUSOFFTEATAR-METAFIZIKA", sljedeći utorak,
11.03.2014. godine, u 19,00 sati u UDRUZI KLUBA POMORACA GRADA RIJEKE,
u SEAMEN'S CLUBU, Zagrebačka 21c, a to je na Placi, nastupit ću sa poezijom i

gostima umjetnicima koj će sudjelovati u programu:

- DAVORKA KOTIGA FLEGO, pjesnikinja i umjetnica fotografije
- TATJANA UDOVIĆ, pjesnikinja i novinar
- IVO KAJZER, pjesnik i slikar,
- NINO BIJELAC, pjesnik, slikar i komičar
- BORIS KAZIJA, umjetnik na gitari

Recitirat će se poezija iz dvije zbirke: PETA RIJEKA i U ZAVJETRINI VREMENA

Borivoj Bukva, PETA RIJEKA /poezija/, Rijeka, 1996.
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=11755

Borivoj Bukva, U ZAVJETRINI VREMENA /poezija/, Rijeka, 2004.
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=11914

---------------

V iše o programu možete doznati na Facebook-u, pogledaj dolje:

"MŠ RAUSHAUSOFFTEATAR - METAFIZIKA"

Marija Alexandra Štrajh Ossarius
Ima puno novosti: Jedna je da je Kultur Šok 2014 u svibnju...a druga da radimo programe utorkom pod nazivom Art Avangard....tri su bukirana, svi koji želite predstaviti svoj rad, želite prodati svoje radove itd, javite mi se....dobra je promocija, party i snimanje...javite mi se ovdje ili u porukama na profilu, pozdrav.

Marija Alexandra Štrajh Ossarius
ajmo raushaus, vidimo se u utorak u 18h u pomorca, pozovite sve koji su s nama, a nisu na netu...vidimo se

--------------

Sve pjesnike i umjetnike stvaratelje pozdravlja i poziva u klub Pomoraca ekipa "MŠ RAUSHAUSOFFTEATAR - METAFIZIKA" i Borivoj Bukva

-------------

lp, Borivoj

Oznake: Književnost

Poštovani,
nekoliko kratkih, ali važnih informacija.

1. Zbog novih pravila vođenja udruga, molim sve koji plaćaju članarinu da to isključivo čine uplatom na račun Hrvatskog književnog društva.
IBAN: HR9224020061100509932 (kunski račun Hrvatskog književnog društva)
SFIWT: ESBCHR22 (devizni račun Hrvatskog književnog društva)

2. Kako ne bi bilo nikakvih zabuna, molim da sve poslove vezane uz Hrvatsko književno društvo vršite preko ovlaštenih osoba društva. Osim meni, tu su članovi predsjedništva dr. sc. Vasil Tocinovski i prof. Fikret Cacan. Dok je za organizaciju manifestacija ovlašten Damir Maras (marasdamir@gmail.com), a za pitanja vezanih uz članstvo ovlaštena je administrativna tajnica Marina Fučić (mfucic@gmail.com).

3. Kako uređujemo popis članova, molim sve članove ili one koji bi to htjeli postati, neovisno jesu li plaćali članarinu ili ne, da se jave kako bismo imali točan popis članova. Dovoljno je samo poslati ime i prezime, adresu i kontakt na mail administrativne tajnice mfucic@gmail.com

4. Pripremamo detaljan plan rada za 2014. godinu. Želimo da on maksimalno obuhvati sve želje naših članova, stoga vas pozivam da mi se javite sa svojim idejama i željama kako bismo mogli o njima diskutirati i uvrstiti ih u godišnji plan rada društva.

Srdačno,

predsjednik Hrvatskog književnog društva

Ernie Gigante Dešković
univ.bacc., mag.cult., dokt.
__________________
+385 098416874
liburnija@hotmail.com

Oznake: Književnost

Haiku natječaj 2014.

Dodijelit će se po tri nagrade u svakoj kategoriji. Broj pohvala ovisi o broju i kvaliteti prispjelih radova. Podaci o članovima prosudbene komisije bit će objavljeni nakon završenog natječaja.

OJ DELNICE,GRADE POD PETEHOVCEM

Zimski pogled na Delnice s Petehovca

Udruga „Goranski koraci” Delnice, Grad Delnice i TZ Delnice raspisuju natječaj za

Druge delničke susrete haiku pjesnika

NATJEČAJ ZA HAIKU POEZIJU

1. Natječaj je otvoren za sve pjesnike.

2. Jezik: Hrvatski3. Teme: PLANINA

SNIJEG (Riječi planina i snijeg ne moraju biti explicitno navedene u haiku pjesmi)

4. Kategorije: Haiku za odrasle

Haiku za učenike osnovnih škola

5. Forma: Dobrodošle su i tradicionalne i moderne forme haikua.6. Broj radova: 3 neobjavljena haikua za svaku od dvije teme.7. Rok: Poštanski pečat 10. ožujka, 2014.

Dodijelit će se po tri nagrade u svakoj kategoriji. Broj pohvala ovisi o broju i kvaliteti prispjelih radova. Podaci o članovima prosudbene komisije bit će objavljeni nakon završenog natječaja.

Uputa za radove učenika osnovnih škola:Molimo svakog učenika (obje teme) navesti na jednom papiru ili u jednom doc.dokumentu koji nosi ime i prezime učenika, te na svakom dati podatke o mentoru/mentorici i podatke o školi.

Radove molimo slati na e-mail adresu: gorancica56@gmail.com

Poštanska adresa: Udruga " Goranski koraci " Delnice

S.S.Kranjčevića 12

51300 Delnice

sa naznakom „za haiku natječaj "

Do viđenja pod Petehovcem!

---------------

lp, borivoj

Oznake: Književnost

Dragi članovi Hrvatskog književnog društva,

dragi prijatelji,

nadam se da ste se odmorili tokom novogodišnjih blagdana i puni snage krećete u Novu 2014. Hrvatsko književno društvo svakako kreće. U pripremi za objavljivanje nalazi se novi broj Književnog pera, časopisa za književnost i kulturu. Stoga vas pozivam, ukoliko imate svoje radove koje smatrate kvalitetnima i želite ih objaviti u časopisu, slobodno ih pošaljite kako bismo ih mogli pogledati i ukoliko odgovaraju uvrstiti već u ovaj broj.
Ovaj je broj posvećen hrvatskom jeziku i kulturi, hrvatskim književnim velikanima te temi identiteta. Znači, jedna vrlo aktualna tema napose s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
Kako će ovaj broj biti distribuiran i u Velikoj Britaniji tj. Sjedinjenim Američkim Državama, on će biti dvojezičan (hrvatsko-engleski), stoga se mogu slati tekstovi na hrvatskom i na engleskom jeziku.
Za ovaj broj prikladniji su eseji, prozni tekstovi i kritike nego li poezija. Naime, poezija će biti snažnije zastupljena u sljedećem broju koji će biti posvećen Festivalu književnosti.
Nema ograničenja u količini teksta, ali se moli da radovi budu slani u word formatu te ispisani Times New Roman, veličinom slova 12. Sve vaše radove možete slati na liburnija@hotmai.com

Srdačno,
predsjednik Hrvatskog književnog društva
Ernie Gigante Dešković

_______________________________________________
Hrvatsko književno društvo - Croatian Writers' Association
+385 / 098 416 874
Rijeka, ul. br. Fučak 5a
žiro račun: 1100509932 (Erste)
OIB: 02164099630

Oznake: Književnost

Dobre misli vode nas do knjige

- " Znanje je sladak plog gorkog korijena." - Gato




- " Novčić će nas odvesti do podzemne željeznice, ali češnjak će nam osigurati slobodno sjedalo." - stara njujorška izrjeka

- " Novo britansko istraživanje pokazalo je kako 9 od 10 ispitanika voli čokoladu. Deseti laže." - Robert Paul

- " Jedini način da očuvate zdravlje jest da jedete što ne želite, pijete što ne volite i činite stvari koje radije ne biste." - Mark Twain

- " Omiljena životinja mi je - odrezak!" - Fran Lebowitz

- " Kažu da je crveno meso štetno, ali moram priznati da nikad nisam vidio tigra koji je izgledao bolesno." - Shi Shi Rodriguez

- " Sve što jedem, neki je liječnik proglasio smrtonosnim otrovom, a sve što ne jedem, proglasio je nužnim za život. Ali ja eto živim i dalje." - George Bernard Shaw

- " Sladoled je toliko sjajan da je šteta što nije ilegalan." - Voltaire

- " Idealan broj za večeru je dvoje - ja i vraški dobar glavni konobar." - Nubar Gulbenkian

- " Što ste stariji to je teže smršavjeti. To je zato jer se vaše tijelo i vaša mast čvrsto sprijatelje." - nepoznati autor

- " Ja sam u formi. Okruglo je forma." - nepoznati autor

- " Jedna od većih životnih tajni je kako kilogram slatkiša može udebljati ženu za dva kilograma." - nepoznati autor

- " Vrag je učinio kažnjivim sve u čemu uživamo u životu. Ili nam pati zdravlje, ili duša, ili se debljamo." - Albert Einstein

- " Najopasnija hrana je torta. Svadbena." - Američka izrjeka

- " Nisam se borio da dođem na vrh hranidbenog lanca da bih postao vegetarijanac." - anonimni autor

- " Možete reći da ste snažni ako ste u stanju razlomiti čokoladu u komade, a nakon toga pojesti samo jedan komadić." - Judith Viorst

- " Znanje je sladak plod gorkoga korijena." - Gato

------------

Napomena: Preuzeto iz knjige, Priručnik za DOBROBIT OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU, Rosana Svetić Čišić, Snježana Gaćina, Nada Hrdan, Medicinska naklada, Zagreb, 2013.

Ovo je djelo zajedništva struke, profesionalizma, poštovanja i prijateljstva. U dobroj vjeri, želimo da bude korisno. - Snježana, Nada i Rosana

Lp, Borivoj

Oznake: Književnost

UZBUĐENJE I SLOBODA ORLA

Zen priča



“Što znači biti prosvijetljen?” – upita učenik učitelja.

“Vidjeti.“

“Što?“

“Ispraznost uspjeha, prazninu postignuća, ništavnost ljudskih težnji.“, reče Učitelj.

Učenik je bio zgrožen.

“Zar to nije pesimizam i očajanje?” – upita učenik

“Ne. To je uzbuđenje i sloboda orla koji leti nad provalijom bez dna.”

--------------

objavila mlabos na magicusu

Oznake: Književnost

U duhu ove svoje molitve želim Vam blagoslovljen Božić i uspješnu novu godinu!

TEBI KOJI JESI





1.

Ugasi mi žeđ

Srebrnim kapima rose

Da blistam svako jutro

Kao travka



Umivena

Tvojim sjajem



2.

Daruj mi

Svu vedrinu svoga neba

Sav ljetni žar



Za nove korake

Ove zime



3.

Skini koprenu

S mojih vjeđa

I bistri mi vid

Svjetlom svoje vatre



Da se opet ne izgubim

U labirintu traženja.



4.

Vidaj mi rane

Snježnom tišinom



Zabijeli mi pahuljama ruke

I sve stope na putu



Neka ostanu samo

Bijeli tragovi.

Oznake: Književnost

Zapisnik sa Izborne skupštine Hrvatskog književnog društva sa sjedištem u Rijeci održane 16.12/13 u 18h, u prostoru Makedonskog kulturnog društva Ilinden, Matačićeva 5 Rijeka.

Jednoglasnom odlukom prisutnih članova u radno tijelo izabrani dr. Vinko Ribarić i Valerio Orlić.

Ovogodišnji izbori dati su na prijedloge i glasanje svim članovima društva, putem interneta i osobno na Izbornoj skupštini.

Jednoglasno izglasan Dnevni red:

1. Biranje zapisničara i dva ovjeritelja zapisnika

2. Izvješće o radu HKD-a od osnutka 02.10.2007. - Izvješće podnosi dosadašnji predsjednik

3. Komisija za točnost i prebrojavanje glasova (biraju se dva člana društva)

4 .Izbori za Izvršna tijela društva (predsjednik, dopredsjednik, tajnik)

5. Izbor za interne dužnosti

6. Izmjene i dopune u radu društva i Statutu

7. Visina članarine za 2014.

8. Razno



Ad 1.

Za zapisničara jednoglasno izabrana Spajić Biserka. Za ovjeritelja jednoglasno izabrani Damir Maras i Valerio Orlić.

Ad 2.

Izvješće o radu društva podnosi Valerio Orlić, dosadašnji predsjednik HKD-a Rijeka. Nakon dva mandata njegovo djelovanje kao predsjednika po Statutu prestaje funkcija predsjednika. Od vremena osnutka 2007 godine društvo se istaklo svojim radom i postalo međunarodno prepoznatim i priznatim, što se potvrdilo na susretima s pjesnicima i književnicima u zemlji i državama ex Jugoslavije . Radilo se i radi marljivo za prepoznatljive ciljeve društva, te se dalje nastoji poticati na izdavanju časopisa " Književno pero", prikupljanju radova za nagradu Josip Eugen Šeta. Na uspješnoj organizaciji 6. Međunarodnog festivala književnosti " Dani prijatelja knjige" u Kostreni-Rijeka što se održao 8-9.studenog /13. U međuvremenu društvu je pristupilo 30 novih članova. Osnovan je i Ogranak HKD-a u Zadru, pokrenuta književna Kolonija na otoku Pagu s književnicima Arte-grupe iz Beograda, četvrtu godinu za redom na otoku Pagu, u gradu Pagu održava se manifestacija ''U spomen na književnika Antu Zemljara'', pokušalo se s radom Književnog kluba , jednu punu godinu dana, zbog propusta gradskih vlasti zatvorili smo Klub, ali smo se angažirali da od iduće 2014 godine započnemo s književnim večerima u našem prepoznatljivom prostoru Književnom setu u nekadašnjem prostoru pokraj riječkog kazališta kojega je držao priznati i poznati glumac Žarko Radić, ovo sve potvrđuje proširenje Društva novim kvalitetnim članovima. Ostaje problem dugovanja za korištenje prostora u Ul.Blaža Polića koji bi se trebao riješiti iz podmirenja članarine ili ev. oslobađanjem naplate na čemu treba poraditi pismenim i usmenim zamolbama. Isto tako treba poraditi na "čišćenju", odnosno brisanju iz članstva ljudi koji ne plaćaju članarinu i ne sudjeluju u radu Društva. Po završenom izlaganju, od strane radnog tijela, Valeriu Orliću, je upućeno priznanje i zahvala za za osnivanje, rad i promicanju Društva, i predloženo je da postane Počasni Predsjednik i član HKD-a. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Ad 3.

U komisiji za ispravnost glasova za izborna tijela društva predloženi i jednoglasno prihvaćeni Damir Maras i Valerio Orlić.

Ad 4.

Glasanje za Izborna tijela društva, sukladno Statutu:

Glasovanjem se pristupilo za izbor predsjednika Hrvatskog književnog društva za kojeg je jednoglasno izabran Ernie Gigante Dešković, koji je ujedno bio jedini kandidat.

Glasovanjem se pristupilo za izbor dopredsjednika Hrvatskog književnog društva za kojeg je jednoglasno izabran Vasil Tocinovski, koji je ujedno bio jedini kandidat.

Glasovanjem se pristupilo za izbor tajnika Hrvatskog književnog društva za kojeg je jednoglasno izabran Fikret Cacan, koji je ujedno bio jedini kandidat.

Ad 5.

Glasanje za interne dužnosti društva:

Glasovanjem se pristupilo za izbor administratora Hrvatskog književnog društva za kojeg je jednoglasno izabrana Marina Fučić, koja je ujedno bila jedini kandidat.

Glasovanjem se pristupilo za izbor predsjednika Časnog suda Hrvatskog književnog društva za kojeg je jednoglasno izabran Vinko Ribarić, koji je ujedno bio jedini kandidat.

Glasovanjem se pristupilo za izbor predsjednika Odbora za organizaciju književnih događanja Hrvatskog književnog društva za kojeg je jednoglasno izabran Damir Maras, koji je ujedno bio jedini kandidat.

Ad 6.

Predloženo je da predsjedništvo Hrvatskog književnog društva čine predsjednik, dopredsjednik, tajnik te predsjednici ogranaka te da takve izmjene uđu u pravilnik rada društva ili po potrebi u Statut. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Ad 7.

Izvršno tijelo predložilo je visinu godišnje članarine od 150 00 kn ili 20 eura za sve članove bez obzira kojoj socijalnoj i starosnoj kategoriji pripadaju što je jednoglasno prihvaćeno



Na kraju Izborne skupštine skupu se obratio novi predsjednik Ernie Gigante Dešković i ponovo istaknuo ciljeve Društva.

1. Održati časopis " Književno pero" koji prikazuje djelovanje Društva

2. Nove članove upoznati i postojeće podsjećati na beneficije koje Društvo pruža i poticati ih na rad i objavljivanje radova.

2a. Nastojati razvijati kod članova osjećaj pripadnosti Društvu i časti koje ta pripadnost pruža.

3. Raditi i dalje na međunarodnom povezivanju i održavanju susreta s udrugama književnika.

4. Poticanje članstva na osnivanje Udruga i pomoć pri radu.

Ad 8.

RAZNO

1. Član Borivoj Bukva zahvalio se domaćinu Mkd-Ilinden na dobroj suradnji i darovao im je knjige za biblioteku, te je naglasio da je web stranica potrebna svakom Društvu, na što su članovi konstatirali da će HKD od iduće godine imati svoju internet stranicu za prezentaciju Društva i svojih članova.



Rijeka, 16.11. 2013. Zapisničar :

Biserka Spajić

Ovjeritelj: Damir Maras

Ovjeritelj: Valerio Orlić



OBAVIJEST - Komisije za prijem novih članova HKD-a



1. Izvršno tijelo Hrvatskog književnog društva na današnjoj sjednici za prijem novih članova u svoje redove primilo je književnike Milana Stančića iz Sarajeva u redovno članstvo i Tomislava Pribilovića iz Splita u pričuvno članstvo Društva.


Čestitke kolegama

HKD


-------------------------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

From: Valerio orlić

Sent: Friday, August 16, 2013 10:29 AM
Subject: Fwd: Link na NoviList.hr: Valerio Orlić i Srđan Duhović predstavili "Poetske dijaloge" u Prilepu






Pozdrav dragi prijatelju
hvala na obavijestima koje prenosiš

IMAM JEDNU VAŽNU OBAVIJEST ZA HINU


Hrvatsko književno društvo-Rijeka organizira
u subotu 17.kolovoza 2013. u 21. h / u Gradu Pagu (Atrij Kneževa dvora)
4. književnu manifestaciju "U spomen na književnika Antu Zemljara"


Gosti manifestacije, književnici: Valerio Orlić, Fikret Cacan, Nikola Šimić Tonin, Žaklina Glibo, Kemal Mujčić- Artnam, Ante Gregov-Jurin.

Zemljarove stihove kazivat će glumac Dubravko Sidor uz pratnju maestra Raoula Devjaka (gitara)


Pokrovitelji manifestacije: Zadarska županija i Grad Pag





Dana 15. kolovoza 2013. 22:09 Franjo Deranja je napisao/la:


Primili ste ovu poruku jer je "Franjo Deranja" smatrao da bi Vas mogla zanimati stranica "Valerio Orlić i Srđan Duhović predstavili "Poetske dijaloge" u Prilepu" na NoviList.hr.

Ovo je link na stranicu:
http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Valerio-Orlic-i-Srdan-Duhovic-predstavili-Poetske-dijaloge-u-Prilepu

Komentar od pošiljatelja (Franjo Deranja):
Valerio, pozdravljam te!


----------

lp, boro

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

LUBENICA /zen priča/



Ken-O i njegov ucenik Mencan (1683-1769, Soto) jeli su lubenicu.
Iznenada je ucitelj zapitao, "Reci mi, odakle ova slast dolazi?"
"Zasto," Mencan brzo proguta i odgovori, "to je djelo uzroka i posljedice".
"Svasta! Tvoj odgovor je hladna logika!"
"Pa, dobro", nastavi Mencan,"odakle dolazi?"
"Iz istog tog "odakle", eto odakle."



Priredio Velimir Kostov - /HAIKU NOVINE, Niš, godina 17, broj 12, proljece-ljeto/



Za vas je priredio Borivoj Bukva

Oznake: Književnost

XII KONKURS ZA NAJKRAĆU KRATKU PRIČU

Izdavačka kuća „Alma”, u saradnji sa „Beografitima”, organizuje XII konkurs za najkraću kratku priču. Šalju se do tri neobjavljene priče ne duže od 15 redova (900 znakova). Nema nikakvih tematskih ili žanrovskih ograničenja. Priče, odštampane u jednom primerku (pošto priče skeniramo, više nisu potrebna tri primerka), potpisuju se šifrom, a razrešenje šifre dostavlja se u zasebnoj manjoj koverti, gde se navode i osnovni podaci o autoru (datum i mesto rođenja, zanimanje, književni rad, saradnja sa časopisima, objavljene knjige, adresa, telefon, e-mail adresa...). Žiri će dodeliti I, II i III nagradu. Priče, potpisane imenom i prezimenom, mogu se poslati i elektronskom poštom, i u tom slučaju ne učestvuju u konkurenciji za nagrade, ali će biti objavljene u zborniku – ukoliko to svojim kvalitetom zavređuju.

Radovi se šalju na adresu:
„Alma”
Molerova 62-A
11000 Beograd

ili

izdavackakuca.alma@yahoo.com

Pošto veliki broj mejlova, iz nepoznatih razloga, ne stiže do nas, svima koji priče pošalju elektronskom poštom potvrdićemo da smo njihov mejl primili. Ukoliko vam ne odgovorimo, molimo vas da priče pošaljete ponovo.
Konkurs je otvoren do 1. septembra 2013. godine. Žiri će proglasiti pobednike 1. oktobra. Objavljene priče neće se honorisati.
Sve informacije o konkursu, nagradama, predstavljanju knjige i sl. biće objavljene na sajtu www.alma.rs. Na ovom sajtu mogu se pročitati svi zbornici s prethodnih konkursa.

Đorđe Otašević Darko Kocjan
(„Alma”) („Beografiti”)

---------

lp, boro

Oznake: Književnost

Kako napisati knjigu

pomognite dani kako da napiše knjigu

From: D.G.
To: borivojbukva@yahoo.com
Sent: Saturday, June 8, 2013 9:32 PM
Subject:

---------

Dobar vece!


Ja sam Djana zivim u Zagrebu.
Ja se ispricavam sto vam se javljam, usla sam na google, i nasla vas.
Pa da skratim, ja pisem knjigu, ali neznam to napisati kako treba, pa
sad trazim nekoga ko se u to razumije i ko to moze..
Neznam sto napisat, i kako se obratit.
lijepi pozdrav Dana

----------

From: D.G.
To: borivojbukva@yahoo.com

Sent: Friday, June 14, 2013 11:37 AM
Subject: Re: zanimljivosti sa magicusa

-------

Pozz Boro dali vi pisete knjige. radise otome da ja pisem i ja sam napisala ali treba sastavit kronoloski pozzz Djana

-----------------------------------------------

Draga Dana!

Priključi se na Magicus, otvori si "BLOG.HR", i počni pisati preko "spiritualnog dnevnika" kojeg si vodi, prati sva čudna zbivanja u javi ili snu i to si registriraj u dnevniku, objavi prvo na svom blogu, kasnije i na magicusu... tako lagano ti počni pisati, a preko komentara blogera i prisutnih sa magicusa upućenih tebi, saznat ćeš dali si na dobrom putu ili ne, s pisanjem... trenutno ja nemam dovoljno vremena da ti se posvetim, od pomoći bit će ti i drugi, a ti se prihvati posla i kreni hrabro naprijed, ovo neka je tvoj prvi učinjen korak ka spisateljstu... duhovnost/ spiritualnost razvija se kroz umjetnost, a spisateljstvo je pogodan medij za razvoj na tom planu duhovnosti...

Nabavi si teku s tvrdim koricama, neka je to tvoj spiritualni dnevnik i počni ga voditi.

Lijepi pozdrav, Borivoj

Oznake: Književnost

POZIVNICA (Rijecki ogranak HDP-a): Knjizevna vecer s Vesnom Krmpotic u Rijeci, ponedjeljak, 10. lipnja 2013. u 19 sati, antikvarijat Ex Libris, Riva Boduli 3B



POZIVNICA:

Riječki ogranak Hrvatskog društva pisaca





Književna večer s Vesnom Krmpotić u Rijeci:



Predstavljanje knjige "Portret majke Indije" u antikvarijatu "Ex libris"



U ponedjeljak 10. lipnja u 19 sati, u riječkom antikvarijatu "Ex libris", Riva Boduli 3B, održat će se književna večer s Vesnom Krmpotić na kojoj će se predstaviti njezina nova knjiga "Portret majke Indije". Riječ je o svojevrsnoj sublimaciji autoričinih znanja, iskustava i ljubavi prema Indiji kao prostoru, civilizaciji i ljudima. Druženje s čuvenom autoricom koja je objavila sto i osam knjiga vodit će književnik, teoretičar, prevoditelj i indolog Igor Grbić, a organizator ovog zbivanja je Riječki ogranak Hrvatskog društva pisaca.



Veličinom opusa i recepcijom, kako unutar struke tako i među širom publikom, Vesna Krmpotić zauzima posebno mjesto na književnoj sceni. O tome svjedoče brojne književne nagrade, ali i iznimna čitanost njenih djela. U novoj knjizi "Portret majke Indije", autorica ponovo uranja u neiscrpan izvor inspiracije, koji u njenom slučaju predstavlja Indija, zajedno sa svojom poviješću, kulturom, filozofijom i načinom života. Iako su tekstovi esejistički, Vesnina poetika i ljepota izraza čini da se dijelovi čitaju poput poetske proze.



Ova knjiga namijenjena je publici koja se s Indijom već upoznala, kao i onoj koja po prvi put otkriva tu egzotičnu zemlju.



Vesna Krmpotić rođena je 1932. u Dubrovniku. Osnovnu školu polazila je u Dubrovniku, a gimnaziju u Zagrebu, gdje je diplomirala psihologiju i engleski jezik na Filozofskom fakultetu (1959). 1962–64. provela je na specijalizaciji bengalskog jezika u Indiji, a dulje vrijeme boravila u Egiptu, SAD-u i Gani. Uz učestala putovanja, posebno u Indiju, živi i radi u Zagrebu i Beogradu kao profesionalna književnica. Autorica je najveće pjesničke zbirke u svjetskoj književnosti "108 x 108", koja sadrži 11 664 pjesme. Za svoj je književni rad dobila brojne nagrade i priznanja, a "Portret majke Indije" njezina je sto i osma knjiga. Član je Hrvatskog društva pisaca.



ULAZ SLOBODAN! DOBRODOŠLI!

Oznake: Književnost

CILJ JE PUT SAM





Slobodna Država Rijeka
Stato Libero di Fiume



ima zadovoljstvo pozvati Vas
na predstavljanje knjige



CILJ JE PUT SAM
Borivoj Bukva





Knjigu će predstaviti:

- ROBERT VRBNJAK, urednik
- JADRAN ZALOKAR, prof.dr.sc.
- LJUBICA DUJMOVIĆ, povijesničar umjetnosti
- BORIS KAZIJA, umjetnik na gitari

Moderator: ZLATKO MORANJAK



Predstavljanje knjige održat će se u prostorijama Udruge Slobodna Država Rijeka, na adresi Užarska 2/3, u četvrtak, 6. lipnja, u 19 sati.





--------------------------



SILJ JE PUT SAM
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=95004

Elektronička knjiga CILJ JE PUT SAM
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=87354



lp, boro

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

Baku Margaritu isceliteljku i čuvarku tradicija Maja odgajila je prababa koja je bila isceliteljka i čudotvorka. Bavi se i poznaje prakse traženja vizije, igre Sunca, Zemlje i Lune. Pripada Savetu mudrih starosedalačkog naroda i posvećana je širenju znanja i zdravlja u zamenu za radost koju dobija radeći, a da bi opstala nastavlja da obradjuje Zemlju.

Kad putuje avionom i stjuardese joj daju novu plastičnu čašu ona se drži prve i kaže: „Ne devojko, ovo će zaustaviti Majku Zemlju“. Mudrost i moć to je nešto što se jasno opaža.“ Njeni rituali kao na primer vikanje Zemlji ime tek rodjenog kako bi ga Zemlja prepoznala i čuvala svoj plod predstavljaju eksploziju energije koja čini dobro svima koju su tada prisutni. A kada te gleda u oči i kaže da smo sveti nešto se duboko u tebi pokrene.

Ona nam priča: „Imam 71 godinu, rodila sam se na selu u državi Halisko (Jalisco, Meksiko) i živim u planinama. Udovica sam, imam dve ćerke i dva unuka, ali imam hiljade sa kojima sam mogla da naučim šta znači ljubav bez vezivanja. Potičemo od Majke Zemlje i Oca Sunca. Došla sam u Fira de la Terru da bih vas podsetila šta je to što postoji u svakome od nas.“

GDE ODLAZIMO POSLE OVOG ŽIVOTA?

O ćero moja, pa kako gde, u uživanciju. Smrt ne postoji, smrt je jednostavno ostavljanja fizičkog tela, ako to želiš.

KAKO TO AKO ŽELIŠ?

Možeš ga odneti. Moja prababa je bila ćićimeka, odrasla sam sa njom do svoje 14 godine, bila je to jedna čudesna isceliteljka. Naučila sam puno od nje.

U VAMA SE VIDI TA MUDROST.

Moć kosmosa, zemlje i velikog duha je za sve nas, dovoljno je samo uzeti. Mi iscelitelji poštujemo i volimo četiri elementa (vatra, voda, vazduh i zemlja) i zovemo ih starci. Jednom sam bila u Španiji kad sam čuvala vatru pa smo počeli da pričamo.

SA KIM STE POČELI DA PRIČATE?
Sa vatrom.
-Ja sam u tebi - rekla mi je.
-Ja to znam - odgovorila sam.
-Kad odlučiš da umreš vraćaš se duhu, što ne poneseš svoje telo.
-Kako to da učinim? Pitala sam

INTERESANTAN RAZGOVOR

-Celo tvoje telo je puno vatre, ali takodje i duha – rekla mi je. Zauzimamo 100% tebe. Vazduh predstavja tvoj način razmišljanja i uzdiže se ako su tvoje misli lagane. Vode imaš više od 80% koju predstavljaju sentimenti i oni ispare. Zemlja je preostalih 20%. Pa šta ti smeta da ga poneseš?

A ČEMU VAM SLUŽI TELO?

Pa da uživam, jer tako se održavaju pet čula, a pri tom se više ne pati od vezivanja. Upravo je sada, ovde sa nama duh moga muža i moje ćerke.

ZDRAVO

Najsvežiji mrtvačić u mojoj familiji je moj svekar koji je otšao sa više od 90 godina. Tri meseca pre nego što je umro odlučio se za odredjeni dan. Rekao nam je: „ ako zaboravim podsetite me “. Došao je dan i mi smo ga podsetili. Okupao se, obukao je sve novo i rekao nam je: „ idem da se odmorim“. Ispružio se na krevet i umro. To isto su uradili moja prababa moji roditelji, moje tetke...

A VI BAKO, KAKO ŽELITE DA UMRETE?

Kao moj učitelj Marintez Paredez, jedan moćan Maja. Otišao je u planinu, a prethodno nam je poručio. „ Kad padne mrak dodjite po moje telo“. Čulo se kako peva celog dana i kad su otišli da ga traže na zemlji su bile samo stope. Tako želim da umrem pevajući i igrajući. A znaš li šta je uradio moj otac?

ŠTA JE URADIO?

Nedelju dana pre nego što je umro otišao je da obidje sve što je bilo deo njegove prošlosti. Obišao je ljude i mesta koja je voleo. Sebe je tako obdario mogućnošću da se oprosti. Smrt nije smrt, ona je strah od promene. Evo upravo mi ćerka kaže: govori o meni, pa ću evo sada da govorim o njoj.

VAŠA ĆERKA JE ISTO ODLUČILA DA UMRE?

Da, ima puno mladih koji ne mogu da se realizuju a niko neće da živi bez smisla.

ŠTA JE TO ŠTO JE VREDNO?

Kada gledaš u oči i dozvoliš drugom da udje u tebe, a ti udješ u drugog i postanete jedno. Takav odnos je ljubav. Treba da razumemo da smo sveta bića, da je Zemlja naša Majka i Sunce naš otac. Do skora, Hucholes nisu prihvatale nikakva dokumenta o posedovanju zemlje. „Kako ja mogu da posedujem Zemlju? “

OVDE SE ZEMLJA EKSPLOATIŠE I NE VREDNUJE!

Sreća je tako jednostavna. Sastoji se iz toga da poštujemo to što jesmo, a mi smo Zemlja, Kosmos i Veliki duh. I kada govorimo o majci Zemlji takodje govorimo o ženi koja treba da preuzme svoju ulogu da obrazuje, vaspitava.

KOJA JE ULOGA ŽENE?

Da nauči muškarca da voli! Kada to nauče drugačije će se ophoditi prema ženi i prema Majci Zemlji. Treba da posmatramo svoje telo kao sveto i da znamo da je seks sveti čin, to je način da nam bude sladak i ispuni nas smislom. Život se radja iz ovog čina ljubavi. Ako ovo banalizuješ, šta ti ostaje? Vratiti moć svetosti seksualnosti promenio bi naš odnos prema životu. Kada se um ujedini sa srcem sve je moguće. Želim još nešto da kažem celom svetu.

Da mogu da koriste moć Velikog Duha u bilo kom trenutku. Kada razumeš ko si tvoje misli postaju stvarnost. Kada ja nešto želim, tražim to od sebe same. I funkcioniše.
Ima puno vernika koji se mole Bogu, a Bog im ne usliši. Ali jedno je prosjačiti, a drugo dovesti sebe u red, znati šta želiš. Mnogi vernici su postali zavisni, a duh je potpuno slobodan. To treba prihvatiti. Naučili su nas da obožavamo ....umesto da obožavamo sebe i obožavamo se izmedju sebe.

Treba da koristimo našu senku, da budemo laganiji, da se sinhronizujemo sa svojim kapacitetima, da razumemo. I onda je lako isceljivati, imati telepatiju, komunicirati sa drugima, biljkama, životinjama. Ako odlučiš da živiš sve svoje sposotbnosti i da činiš dobro – život je pravo uživanje.

OD KADA TO ZNATE?

Malo pre nego što je moja ćerka umrla rekla mi je: mama, ponesi svoju svetu lulu, ti moraš da deliš svoju mudrost. Putovaćeš puno. Nemoj da se plašiš, ja ću da te pratim.
Sa ogromnim divljenjem gledala sam kako se ona inkorporirala u Kosmos. Iskusila sam da smrt ne postoji . Horizont je tako širok a moja precepcija je izgubila granice i zato sada mogu da vidim i čujem. Veruješ li ti meni ?

DA

Moji preci ostavljaju starima da budu čuvri znanja. Doći će dan u kome će se ponovo sve otvoreno deliti u kružocima, mislim da je to vreme već došlo.

NEK MIR ZAVLADA NA ZEMLJI!

Oznake: Književnost

Hrvatsko književno društvo
CROATIAN ASSOCIATION WRITERS'
Poziva Vas na
5. Meńunarodni festival književnosti
''Dani prijatelja knjige''
koji će se održati 16. i 17. studenoga 2012. u Rijeci
Program:
------------------------------------------Petak, 16.11.2012. ----------------------------------------
Gradska vijećnica Grada Rijeke
18: 00 h - Dodjela godišnjih nagrada Hrvatskog književnog društva
18: 30 h - Nastup djece iz dječjeg vrtića ''Snjeguljica'' iz Rijeke
18: 40 h - Nastup riječke pjevačice koloraturne sopranistice Nikoline Ivošević Nikite
18: 45 h - Književne interpunkcije uz sudjelovanje književnika iz Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine,
Slovenije, Nizozemske, Iraka, Hrvatske...
Književni klub -Hrvatskog književnog društva - Rijeka
Blaža Polića 2/III (iznad studenskog restorana Index)
21: 00 h - Domjenak uz druženje
_______________Istarski klub__________________
Blaža Polića 2/II (iznad studenskog restorana Index)
22:00 h - Koncert kantautora (Peter Andreja, Marka Groblera i Bojana Sedmaka - ''Kantfest'', Slovenija)
------------------------------------------Subota, 17.11. 2012. ---------------------------------------
Književni klub Hrvatskog književnog društva - Rijeka
Blaža Polića 2/III (iznad studenskog restorana Index)
11:00 h - Otvorenje izložbe fotografija na slikarskom platnu ''More ljubavi''
fotografkinje i pjesnikinje Barbare Bračun iz Zagreba
11:30 h - Predstavljanje Književnog kluba iz Mostara- sudjeluju:
književnici Lidija Pavlović i Anes Oručević
12:00 h - Predstavljanje zbirke pjesama '' Ne moramo o politici'' autora Nihada Mešića Rivera iz Tuzle
12: 30 h - Predstavljanje iračkog književnika Sabaha Saida Al-Zubeidia, (Beograd)
Velika dvorana Filodrammatice, Korzo 28 / II , Rijeka
18: 00 h - Predstavljanje slovenskih umjetnika iz udruge Kantfest (Cezam): Bojana Sedmaka (kantautora i
pjesnika), Marka Groblera (kantautora), Peter Andreja (kantautora i pjesnika), Mojce Andrej (pjesnikinje),
i nastup umjetnika iz Maribora: Nataše Švikart, Brede Slavinec i Milana Novaka
19: 00 h - Književne interpunkcije uz sudjelovanje književnika iz Makedonije, Srbije, Bosne i
Hercegovine, Slovenije, Nizozemske, Iraka, Hrvatske...
- U glazbenom programu nastupaju Davor Grgurić, Drago Draguzet (Medulin Art),
(Peter Andrej, Bojana Sedmaka, Marka Groblera - Kantfest)
21: 00 h - Prigodni domjenak, (riječki roštilj) i nastup tamburaškog sastava ''Primorski bećari'' u caffe baru Malegria na Zametu (ul. Ivana Zavidića br.5 )

----------------



Molimo članove HKD-A da svojim prijavama potvrde učešće na 5. međunarodnom festivalu književnosti ''Dani prijatelja knjige'' Rijeka 16. i 17. studeni 2012. kako bismo vas mogli uključiti o dvodnevni program Festivala.

hvala
srdačno
tajništvo HKD-a

Oznake: Književnost

Robert Vrbnjak, Poduke iz posebne proljetne ponude

dobra i vrijedna knjga koja zaslužuje svaku pažnju!

NOVA KNJIGA ROBERTA VRBNJAKA PET KRATKIH PRIČA

Autentično literarno iskustvo

Zbirka »Poduke iz posebne proljetne ponude« donosi pet priča s vrlo malo likova, a autora karakterizira montipajtonovski smisao za humor
Milan Zagorac, Zoran Krušvar, Robert Vrbnjak i Kristina

Posilović RIJEKA » Knjiga »Poduke iz posebne proljetne ponude« Roberta Vrbnjaka predstavljena je u knjižari »Ribook«, čime se po prvi put predstavio i riječki ogranak Hrvatskog društva pisaca. Na novu Vrbnjakovu zbirku kratkih priča osvrnula se književna kritičarka i teoretičarka Kristina Posilović, koja je ukazala na autorov autentičan izraz:
– Zbirka »Poduke iz posebne proljetne ponude« donosi pet priča s vrlo malo likova. Stil autora je jednostavan, a za Roberta Vrbnjaka karakterističan je i montipajtonovski smisao za humor. Pristup je izrazito ironičan i ciničan, pa i politički nekorektan. Priče su pisane postmodernom tehnikom, u interakciji s čitateljem. Autor se poigrava popularnom kulturom, često kritizira političke i socijalne prilike u Hrvatskoj, a zanimljiva su i njegova promišljanja o hrvatskoj književnoj sceni.
Kao jedan od elemenata pojavljuju se i putovanja, koja su stvarna ili transcendentalna. Neka od pitanja kojima se pisac bavi su i promišljanje smisla života i vječnosti, a prisutne su i apokaliptične preokupacije – osvrnula se Posilović.
Urednik Milan Zagorac, iz Izdavačkog centra Rijeka, govorio je o Vrbnjakovu kafkijanskom svijetu apsurda, bizarnosti i potpune otuđenosti. Svijet o kojem piše Robert Vrbnjak mogao bi se opisati kao zima tehnološke civilizacije – kazao je Zagorac, istaknuvši da priče ovoga autora nude autentično literarno iskustvo.
Kritičar Davor Šišović napisao je za Vrbnjakovu zbirku priča da je pravi sajam jezičnih kalambura, političkih nekorektnosti, vrlo duhovitih apsurdnih konstrukcija, egzistencijalističkog bijesa, društvene ravnodušnosti i fabularnog minimalizma.
Robert Vrbnjak čitao je ulomke iz svojih proza, a autora je predstavio Zoran Krušvar. Riječ je o hrvatskom piscu iz Matulja, koji je dosad objavio knjige »Triplex letačice«, »Ženi koju je spomenula ona«, »Dobitnik« (pod pseudonimom Tamoya Sanshal), »Zbog munjolova, zaborava i kemijskog sastava ljubavi«, »Pjesme kartonskog lutka« i »Poduke iz posebne proljetne ponude«. Objavljivao je u časopisima: Rival, Plima, Književna Rijeka, Vrijesak, Sovremenost. Zastupljen je i u nekoliko zbornika. Dobitnik je nagrada »Sfera« i »Verši na šterni« za čakavsku poeziju.

Kim CUCULIĆ

--------------

lp, boro

http://www.novilist.hr/

Oznake: Književnost