** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

28.02.2005., ponedjeljak

KREATIVNA TERAPIJA PISANJEM

Borivoj Bukva
----------------------

KREATIVNA TERAPIJA PISANJEM

Zen i Haiku

"U svojoj biti zen je umjetnost pronicanja u prirodu vlastita bica, on pokazuje put iz ropstva u slobodu... Mozemo reci da zen oslobadja svu energiju koju svatko od nas prirodno nosi u sebi, no koja je, u obicnim okolnostima, osujecena i izoblicena te ne nalazi prikladan kanal za svoju aktivnost...

Upravo zato, svrha je zena spasiti nas od ludila i sakacenja. To podrazumijevam pod slobodom: davanje maha svim stvaralackim i blagotvornim porivima koji su u nasim srcima... Mi obicno ne vidimo cinjenicu da raspolazemo svim potrebnim sposobnostima koje ce nas usreciti i ispuniti ljubavlju."

/ Dasetz Teitaro Suzuki, Zen Buddism /


Predavanja kao putokaz:

1. CH'AN GLEDISTE O ZIVOTU (Dharma predavanje Shih - Fu Sheng - Yena)
2. CH'AN I PROSVETLJENJE (Shih - Fu Sheng - Yena)


"Nije umjetnik, pjesnik, haijin - onaj koji pise pjesme, nego onaj koji zivi zivot i ima sposobnost svoje potpune dozivljaje, potpuno izraziti, slobodne od zamisljanja, tumacenja, shvacanja, ogranicavanja. Haijin je put, istina i zivot."

/Dubravko Marjanovic /


Proucavaj i zivi zen, neka ti u tome pomognu:

1. Z E N (T. D. Suzuki)
2. PUT ZENA (Alan W. Watts)
3. Z E N (Vladimir Devide)


VODJENJE SPIRITUALNOG DNEVNIKA

Smisao vodjenja Spiritualnog Dnevnika je pokazati vase vlastito unutarnje stanje / psihu /. Ovom metodom zeli vam se pribliziti svjestan nacin zivota, koji sadrzi duboki smisao. U dnevnik svakodnevno unosite nesvakidasnje dozivljaje i dogadjaje, dobre i lose strane zivota, pogreske ucinjene u mislima, rijecima i djelima.

Sjecanje na situaciju, s vremenom otkrit ce te uzrok vasih slabosti, koja ce sama od sebe postepeno nestati. Misli moramo pratiti i promatrati, jer za njima slijede djela. Vodjenjem Spiritualnog Dnevnika vi se svakodnevno i ispovjedate. S vremenom se razvija i receptivnost / otvorenost / na razna dogadjanja. Bez receptivnosti nema stvarnog spiritualnog napretka. Discipliniran i spiritualno uredjen zivot vrlo je bitan. Ako redovito ulazete vrijeme u spiritualne vjezbe, to je znak pozitivnog rasta. To je metoda samoanalize, dobiva se na moralnom razvoju. Spiritualni napredak se ubrzava.


KAKO NAPISATI HAIKU

George Swede je privukao pozornost na dva razlicita motrista sto se mijesaju u pokusajima rasprave o naravi haikua: "Za jedne, haiku je vrst pjesnistva i prema njemu se treba odnositi kao prema umjetnickoj tvorevini koja se dade oblikovati; za druge je postao vid Zen prakse i prema njemu se treba odnositi na nacin suglasan s drugim oblicima meditacije."

Tako se pokazuje nemogucim doci do opisa haikua sto ce ga svi oni koji su ocarani zanrom prihvatiti bez rezervi. Neki ce prigovarati da je nepozeljno to cak i pokusavati. Ako me pitate sto je haiku, odgovor bi bio: Haiku je kratka pjesnicka forma, trostih s metrom 5-7-5 koji govori o prirodi, samo formalno zadovoljava.

Nekoliko putokaza neka je od pomoci, posebice novodoslim u haiku. Neka vam u tome pomogne: Haiku poetikon J. W. Hacketta.


HAIKU POETIKON J. W. HACKETTA

1. Sadasnjost je kvintesencija haiku dozivljaja. Stoga nikako ne dopusti da ti promakne upravo ovaj sadasnji tren.

2. Upamti da je priroda utociste haiku. / Imaj pri ruci biljeznicu u koju ispisujes svoje zapiske o vlastitom haiku iskustvu . /

3. Zorno promatraj predmete iz prirode... razotkrit ce se nevidjena cuda.

4. Postani jedno s prirodom. Dopusti onome o cemu pises da se kroz tebe izrazi i ostvari svu puninu svoje zivotnosti. Ono o cemu pises, i "to si ti".

5. O svojim biljeskama o prirodi razmisljaj u osami i miru. Neka oni budu pocelo tvojih haiku pjesama.

6. Dok pises o prirodi, nemoj izdati Takvost sviju stvari... budi iskren prema zivotu!

7. Svaku pojedinu rijec odabiri s posebnom pozornoscu. Rabi samo one rijeci koje jasno odrazavaju tvoje osjecaje.

8. Rabi prezent kao glagolsko vrijeme.

9. Posegni za rijecju koja naznacuje godisnja doba, mjesto ili odredjeno doba dana, kako bi pjesma zadobila dodatnu dimenziju.

10. Rabi iskljucivo obican, svakodnevni jezik.

11. Nastoj pisati u tri stiha od ukupno sedamnaestak slogova. Mnogi se haiku dozivljaji mogu prikladno izreci u japanskoj versifikacijskoj strukturi od 5, 7, 5 slogova - ali ne i svi.

12. Izbjegavaj srok. Naglas procitaj svaki zapisani stih, kako bi se osvjedocio u prirodnost njegova zvuka.

13. Imaj na umu to da je ZIVOTNOST, a ne ljepota, istinsko obiljezje haiku.

14. Ne podlijezi nejasnim aluzijama: istinski je haiku intuitivan, a ne apstraktan ili intelektualan.

15. Ne previdi humora, no izbjegavaj puku dosjetku.

16. Uznastoj na svakoj pojedinoj pjesmi sve dok ona ne dorekne ono sto drugima zelis prenijeti.

17. Spomeni se toga da je haiku prst koji ukazuje na Mjesec, i ukoliko je ruka na kojoj se nalazi uresena draguljima, vise ne vidimo ono sto nam zeli pokazati.

18. Krajnjom budnoscu oplemeni svoj osjet, a svoj duh odgajaj u zazenu ili u nekom drugom srodnom vidu usredsredjujuce meditacije. Zen - haiku nazor trebao bi nalikovati bistroj povrsini planinskog jezera: tek onda kada je bez ikakve vlastite misli, u stanju je odzrcaliti i Mjesec, i prelet ptice nad sobom...


HAIKU - ELIKSIR ZIVOTA

Spiritualnost se stjece i razvija kroz umjetnost, tako se sire granice svijesti i rast duhovnog bica. Impulsi za duhovnoscu u umjetnosti nalaze podesan medij. Haiku trenutak je trenutak cjeline i punine duha. Za umjetnika se kaze da je "visoki svecenik ljepote".

Filozof Martin Buber napisao je da priroda za svoje posvecenje treba covjeka. Haiku ima snagu koja blagosivlja, koja nas umiruje. Haiku pjesmu mozemo usporediti s mantrom / zvukom / kao psihicko - energetskom stvarnoscu, kod uskladjivanja energetskog / aure, cakri i meridijana / i harmoniziranja funkcija bica pri meditaciji.

Kao i kod mantre, haiku aspekt pokazuje da je zvucna i svjetlosna energija povezana sa razlicitim nivoima psihickih snaga. Jungove postavke o duhovnim praslikama imaju svoju tananu energetsku podlogu, tako da kad covjek energijom dopre u odredjenu oblast, onda pocinje da saznaje i ono sto nije ocekivao.

Kroz energetske sadrzaje pokazuje se zajednicka osnova primjenjiva za sve ljude. Utvrdjeno je da zvucna energija, koja je pretvorena u svjetlosnu, ima utjecaja i na formiranje karaktera bica.

Jakost haiku stiha u analogiji s mantrom ovisi o zvukovnoj snazi jezika - govora - izgovora, onoliko snaznog koliko je blizu izvoru - stvaralackom u Rijeci. Tako za jezik vedskih spisa i predanja - sanskrit rijeci odgovaraju stvarnosti, rijecju - zvukom ona su imenovana, ne samo znak - opis - simbol stvarnosti nego i sama stvarnost.

Jezik je svet, dat je odozgo, iz sfere govora duhovno visih hijerarhija. Blizak je ideji SADHU - jezika kao teznji idealu znacenja: zvuk - rijec - stvarnost.


STVARNOST SVIJETA / 1 / = STVARNOST PJESNIKA = STVARNOST HAIKU / 2 /

ZIVOT / 3 / = HAIKU = STVARNOST


Tri stvari cine haijina!

/ 1 / dozivljaj - sposobnost istinitog, jasnog, stvarnog dozivljaja sebe, svijeta i zivota, zbiljske stvarnosti.

/ 2 / izrazaj - sposobnost izrazavanja rijecima tog dozivljaja nepromjenjivog, onakvog kakav jest.

/ 3 / zivot - sjedinjenjem sebe, svijeta, stvarnosti, zivota, sjedinjenjem dozivljavanja i izrazavanja nastaje haiku.


Put moze biti zen, umjetnost, poezija, haiku - zivot.
Cilj je spoznaja, ostvarenje, prosvetljenje - zivot.

(!) put = cilj
(?) cilj = put


/ 1 / "Yogi koji je ostvario krajnje znanje vidi okom mudrosti citav svijet u vlastitom atmanu i vlastiti atman u citavom svijetu".

/ Sri Sankaracarya, Atmabodha /


"Nemoj se ni u kom slucaju uplitati u prirodni tok zivota" osnovno je ucenje o zenu. Haiku pjesnik, haijin je put, istina i zivot, a haiku za njega predstavlja "poljubac pjesmi zivota".

Napomena:

CH'AN GLEDISTE O ZIVOTU - Casopis HAIKU, br. 1, Zagreb, zima '96
CH'AN I PROSVETLJENJE - Casopis HAIKU, br. 4, Zagreb, jesen '96

Borivoj Bukva

- 08:05 - Komentari (9) - Isprintaj - #

26.02.2005., subota

MOJSIJEV PUT ZENA

Borivoj Bukva
----------------------

MOJSIJEV PUT ZENA

Mojsije je zidovski vodja i zakonodavac, osnivac religije i najveci prorok Izraela. Rabinski judaizam smatra se izravnim nasljednikom Mojsija, koji mu je dao Toru, pet knjiga Mojsijevih. Prorok je zivio prije 3000 godi na kada je zapisano:

U pocetku Bog stvori nebo i zemlju.
A zemlja bijase bez oblicja
i pusta i bijase tama nad bezdanom.
(Prva knjiga Mojsijeva 1:1,2)

Nista izvan Biblije ne doprinosi povijesnoj
vrijednosti Mojsijeve slike. Biblija ga opisuje kao covjeka rodjenog u Egiptu, medju iseljenim robovima koji su pripadali plemenu Levi. Bio je odgojen na egipatskom dvoru.
Covijek Mojsije, prema svedocenju tradicije, bio je plah i podlozan izljevima strasti. Strasvena srdzba, koja je, kako ce se pokazati u buducim zbivanjima, bila jedna od njegovih glavnih znacajki.

...imao je poteskoca s govorom, pa je bio "u govoru
spor, a na jeziku tezak".
(Knjiga izlaska 4,10; izlazak Raba 1,31)

Nicega nije bilo sto je za njega bilo skriveno,
a on je prekrivao velom sustinu svega sto je vidio.
(Rijeci ispod statue Fthmera, velikog svecenika u Memfisu.)

Kada tradicija izvjescuje o ovakvim karakternim osobinama, ona onda nije tendeciozna i korektno cuva dojmove o jednoj velikoj licnosti koja je nekoc zivjela.
Jedan od najvecih svjetskih egiptologa Edouard Schure, proucavajuci povijest starog Egipta, o Mojsiju pronalazi ovo: "Vidjali su ga u hramu, zamisljenog i pazljivog kako slusa sveti orkestar, himne i ucenje svecenika. Hozirif(Mojsije) je bio niskog rasta, imao je krotak i zamisljen izgled, celo ratnika i crne, orlovske prodorne oci, ujedno duboke i uznemirene. Zvali su ga Tihi, bio je sabran, skoro uvijek sutljiv. Kada bi progovorio ponekad je zamuckivao, kao da trazi prave rijeci ili kao da se boji izraziti misao. Bio je stidljiv, ali dogadjalo se, odjednom kao grom iz vedra neba, da bljesne
njegova rijec i iza sebe ostavi svjetlu brazdu.
Odozdo sa zemlje, mirno i sigurno, on je prodirao
navise, ovladavao stvarima ne pokazujuci osjecaje. Za
svoje ucitelje i za svoju majku ostao je zagonetka. Najvise ih je cudilo sto je bio cjelovit i nepromjenjiv kao princip. Vidjelo se i osjecalo kako ga covjek ne moze saviti ili skrenuti s puta."

Mojsije: Gospode! Zivio sam mocan i usamljen.
Podaj mi mira u snu zemaljskom.

"Svi mocnici su spoznali samocu koja tvori velicinu,ali je Mojsije bio usamljeniji od drugih,jer njegov je princip bio apsolutan i transcendentalan u najvecoj mjeri.
Njegov Bog je bio ostvareni muski princip, cisti Duh.
Da bi ga nametnuo ljudima, on je morao objaviti rat
zenskom principu, boginji prirode Ieve, vjecnoj zeni
koja zivi u dusi Zemlje i u srcu Covjeka. On je borbu
protiv nje morao voditi bez predaha, bez milosti, ali ne kako bi je unistio vec potcinio i ukrotio. Nema niceg cudnog sto su Priroda i Zena, medju kojima je vladao tajanstveni savez, drhtale pred njim. Ljudi ga nisu osobito voljeli jer on je volio samo Boga", pise Schure.

I stvori Bog dva vidjela velika: vidjelo vece da upravlja danom i vidjelo manje da upravlja nocima, i zvijezdama.
(Prva knjiga Mojsijeva 1:16)

Mojsije je imao dvostruki zadatak: fizicko i duhovno
oslobodjenje. Ovo poslednje bilo je teze, sto se moze
zapaziti u potonjoj zidovskoj povijesti. Mojsije je
morao pokazati genijalnost proroka, ratnika i
organizatora. Biti nositelj bozanskog poslanja, to je
strahopostovanja dostojna zadaca, strasna i opasna.
Rana mladost i starost nisu dirnute ovim tekstom. S
namjerom. U obzir uzimamo samo srednju, zrelu dob Mojsijevu, kada se u cetrdesetogodisnjaku jos nije dalo naslutiti njegovo poslanje.
Zen se Mojsiju otkrivao u sredini zivota, kroz duboko
osobno iskustvo.Ako zelis istraziti dubine Gospodnje
istrazi dubine svog Duha.U duhu zena, 2000 godina prije prvih registriranih ezoterijskih zen skola, na putu postizanja duhovne slobode, Zen je Mojsiju pokazao put. Kroz izravnu spoznaju, bez pretjerane rjecitosti i logike, zelim ukazati na duhovnog tragatelja,koji je takodjer bio na putu zena, na Mojsija. U svakoj prilici on se zelio optimalno izraziti. Po
nacelima zena, kratko, jasno, lijepo, svakom
razumljivo. Bez ijednog traga napora, osjecaja boli, pretjerane rjecitosti, Mojsije je manipulirao kozmickim energijama. Svjetloscu je obasjavao sebe i okolinu oko sebe - Mojsijev put Zena.
Za sagledavanje najdubljih tajni stvari potrebna
je, osim intuicije, apsolutna potvrda iznesenog.
Ona mora nadici sve moguce uvijete, ogranicenja i
analize koji sputavaju njenu slobodnu aktivnost. Mojsije je to postigao.
Ostavljam haiku pjesnicima na razmatranje uvazavanje
ili neuvazavanje gore napisanog.

VELIKI POSVECENICI DUHA

"Samo sigurnost besmrtne ljubavi moze biti dovoljna
osnova zemaljskog zivota - samo savez velikih
Religija, koje ce se vratiti svom zajednickom izvoru, moze osigurati bratstvo medju narodima i buducnost
civjecanstva," napisao je u Parizu prije vise od sto godina Edouard Schure.
Zelim pokazati da su svi veliki proroci proslosti
sirili Bozju Rijec, bez obzira u koju se vrstu religiozne dogme ona kasnije zgrusnjavala u glavama sljedbenika, krscana, muslimana, ili budista. Krisna u Indiji, Pitagora u Grckoj, Ozirisovi svecenici u Egiptu, Lame u Tibetu govorili su razlicitim rijecima o Istini koja vrijedi i danas.
Bez suvisne dramatike moze se reci kako nikada u
poznatoj nam povijesti nije bilo vaznije ispravno shvatiti rijeci velikih ucitelja, Velikih Posvecenika Duha.

ZEN - NACIN ZIVOTA

Unutar New Age-a postoji 800-900 ezoterijskih
disciplina od kojih veliki dio svoj razvoj, nastanak, tehnike i njihovu primjenu mogu zahvaliti zenu. Zen se takodjer, kao duhovna disciplina za razgibavanje mozga, koja nije niti religija niti filozofija vac nacin zivota,pokazao najucinkovitijim u duhovnom razvoju jedne osobe.
Procavajuci zivot Mojsija dosao sam do spoznaje da je
bio blizak zenu, na poseban, zapadnjacki nacin. Stoga
svim skepticima koji tvrde da zapadnjak nije dorastao zenu ili haiku ukazujem da grijese. Mojsije i New Age
potvrdjuju moje misljenje, jer mnogi duhovni pravci
nastali na tlu zapada razvili su se iz upucenosti u zen.Na visim razinama svijesti nema Istoka i Zapada, nema niti bilo kakvih drugih dualnosti.

"Ja sam mnostvo" - Walt Whitman.

"Stvara nas i oblikuje ono sto volimo"-J.W.von Goethe

"Kad god dodjem vidim da je prije mene vec bio pjesnik" - Sigmund Freud.

"Covjeku se nista gore ne moze dogoditi od toga da ga
svi potpuno razumiju" - C.G.Jung

"Naucite gledati pa cete spoznati da je svijet novih
vizija beskrajan" - Carlos Castaneda.

"Bitni dio umjetnickog rada nije rezultat, vec stvara-nje" - Levis Hyde.

"Svi smo mi pocetnici u umijecu u kojemu nitko nikada
ne postaje savrsen" - Ernest Hemingway.

"Ja cijenim svoje vrijeme. Nastojim ga mudro
iskoristiti i ne dozvoliti drugima da ga ukradu" - Paola Peisner

"Sto predanije slusate unutarnji glas to bolje cujete
zvukove svoje okoline. Samo onaj tko slusa zna govori-ti" - Dag Hammarskjold.

"Duhovno iskustvo pripada cjelokupnoj povijesti covje-canstva i svim kulturama te ga svaki pojedinac moze u
odredjenom trenutku u sebi otkriti" - Holger Kalwelt.

"Jedino pravo znanje stekli ste kada ste od poznatog
krenuli prema nepoznatom" - Clande Bernard.

"Sposobnost prihvacanja jest prvo sto moramo usvojiti. Tada ce Moc ovog dara prozeti nase postupke" - Ernest Holmes.

"Novi smisao duse jest u kreativnosti i misticizmu.
Oni su temelj drugacijeg tipa licnosti koja utemeljuje novu civilizaciju" - Otto Rank.
--------------------------------------------------

U Rijeci, 25.05.2001. Borivoj Bukva

Tekst je objavljen u casopisu SVJETLOST - magazin
novog doba, Zagreb, VIII/IX 2001. br 10/11

- 08:01 - Komentari (10) - Isprintaj - #

25.02.2005., petak

RECENZIJE, OSVRTI, KOLUMNE

Borivoj Bukva
---------------------

Recenzije, Osvrti, Kolumne

Osvrt na haiku zbirku, ALKEMIJA SRCNEGA UTRIPA,
Primoz Martin Repar, Ljubljana, 1998.

Primoz Martin Repar, hedonista, pjesnik, vitez rijeci, cuvar tisine i putnik na putu, planetarni zen budista. On ne krije svoje naklonosti koje proizlaze iz promje na i unose nemire, njegova osjetljivost na ugode i bol, ne cini razliku izmedju poroka i vrlina.

Odkrite prsi - tvoja
lica odstavijo cudnost,
sen, sok svetlobe.

Nadahnuce Primoza cini senzibilnijim, spiritualnijim, od velike vecine obicnih ljudi. Njegova preuzvisenost dovodi ga u poziciju da stvara vrhunska djela,tako i njegove musice i uobrazilje su zanemarive.

Ko listje pada
z vej, potrti duh blodi
v goli samoti.

Stara Hindu mudrost kaze: "Iz stvarnosti slijede bezumna djela koja smucuju duh; smucen duh zaboravlja istinu i budnost svoju; tko napusti budnost svoju, taj u propast svoju hrli"...

V zagrobnem smehu
groznja nekega konca,
neplemeniti!

Preglednost klavcev:
da v smrti ne vidijo
ne dobrega ne zla.

Moramo se cuvati iskusenja slobode, osjecajnosti i spoznaje jer "savrsenstvo privlaci smrt", -kako iznosi Filip Arijes.

Ko caras zeljo v
mojo umrlo duso, sem
tvoj nosec zaklad.

V norosti sveta
sedi samomorilec
in si ne upa dalj.

Susret mjesavine erotizma, slijepe poboznosti i vjere u ono sto stvara, i same smrti sa kojom se suocava je pogubna.

Zdirjaj, prehiti
zalost neke balade.
Tam je nagla smrt.

Strast ljubavnika smrti vezana je za ljubav,erotizam, predstavlja ravnotzu, harmoniju, izmedju:"patnje i umiranja", ili jos bolje "uzivanja i umiranja". Filip Arijes iznosi da je strast smrtonosna:..."izvan trenutka bozanske punoce, radosti,ljubavi i ljepote, koja je takodjer saznanje,covjek moze da bira samo izmedju harmonicne smrti i ruznog, bolnog poraza.Ako dosegne ovu punocu, on zraci, prirodno tezi "vjecnu odmoru", "zavidnom spokoju". Kad tad najvisa mudrost mora zasvjetliti onome ko misticki gleda; ko uporno hodi putem spoznaje.
Tako i Alister Crowley u Liber Legisu (AL) daje tri temeljna zakona: 1.Citav zakon ce biti Cini sto hoces,
2.Svaki muskarac i svaka zena su Zvijezde,i Ljubav je zakon, Ljubav nad voljom."
3.Prihvatiti izazov rizika i zivotne borbe zbog znatizelje spoznaje, mogu samo rijetko nadahnuti pojedinci.

U Rijeci, 20.11.1998. B.B.
-----------------------------

Borivoj Bukva
--------------

Osvrt na haiku zbirku, LASTOVKE,
Dimitar Anakiev, Ljubljana, 1998.

Stvarni i osnovni oslonac svakog umjetnika je obracanje samome sebi, a da bi postali i dobri filozofi, preduvijet je sposobnost da se cudimo.
Ono krucijalno sto me je dugo godina proganjalo u ranoj mladosti, bilo je da cu:"ziveci zivot,spoznati i smrt".
Isto tako razmisljanjem o smrti, spoznat cu zivot. Zacudno, - sto je to zivot, sto je to smrt?

/Dugi crni tunel/u potpunosti uspava/jutarnje misli./;
/Dolg crni tunel/popolnoma uspava/jutarnje misli./

Kako je fantasticno i cudnovato zivjeti. Pusten u cudan svijet, susrecem druge, pozdravljam i zajedno smo jedno vrijeme. Onda se gubim i nestajem tako naglo i
neopravdano kao sto sam jednom i dosao.

/Granicno kamenje/nadgrobni spomenici/vojnika./;
/Mejni kamni/nadgrobni spomeniki/vojakov./

Zivot i smrt su dva lica jedne te iste stvari, kako je vec napisano: "Smrt i daje zivot i ubija ga; ona je pocetak i kraj."

/Najblizi Bogu/pepeljasti golubovi/na crkvenom
krovu./;
/Najbliziji Bogu:/pepelnati golobi/na cerkveni
strehi./

Citajuci zbirku haiku pjesama "LASTOVKE" u meni se ujedno bude nostalgicna sjecanja, koja u sebi nose ceznju i zelju koja se ne moze ostvariti, ona me vraca u rano djetinjstvo. Kraj svake skolske godine, izazivao je kod mene ljetnu groznicu odlaska na ferje,kod djeda i bake.
Iz godine u godinu, pratio sam staru dobro poznatu sliku: zitna polja koja prate prugu, duga voznja vlakom,zatim sela, sumarci, poljski putovi, usnulost okolisa
kao u caroliji. Drago djedovo imanje,uz kucu,na drugom kraju gazdinsva imalo je i veliku staju sa sjenikom. Uz krave i po koje tele, u njemu su obitavale i lastavice.
Razdragani cvrkut i akrobatski let ispunjavao bi me sjetom.

/Kako savrseno,/kako lijepo i njezno/leti lastavica./;
/Kako gracilno,/kako lepo in nezno/leti lastovka./

/Tokom leta/lastavica se igra/i zivi./;
/Med letom/lastovka se igra/in zivi./

/Lastavice lete/i ispisuju zive,/neznane puteve./;
/Lastovke lete/in izpisujejo zive,/neznane potke./

Prema mnogim predajama u mitsko doba svi ljudi su mogli da lete; svi su mogli stici na Nebo bilo na krilima neke cudne ptice, bilo na oblacima. Istaknimo da su
takve moci cisto duhovne prirode: "Let" izrazava jedino ostroumnost, razumijevanje tajnih stvari ili metafizickih istina.
"Ostroumnost"(manas) najbrza je od svih ptica." veli Rid Veda(VI,9,5). A Pancuvimca Brahmana (XIV,I,13)istice: "Onaj koji shvaca ima krila."

/Jato bijelih ptica/sate i sate kruzi nad/zelenom
rije-
kom./;
/Jata belih ptic/ure in ure krozi nad/zeleno reko./

/Iz kise u maglu,/iz magle u kisu/- crna pticica./;
/Iz dezja v meglo,/ iz megle v dez/- crna pticica./

/Izmedju sivog neba/i mutne rijeke/igra lastavica./;
/Med sivim nebom/in motno reko/igra lastovki./

Kroz mit o dusi, omogucit cemo mitsko zamisljanje duse u obliku ptice i shvacanje ptica kao vodica dusa. Taj magijski let istovremeno izrazava samostalnost duse i
ekstazu. Ekstaticki let duse, uspinjanje na Nebo, u zabranjene predjele, u nebeske visine, smatra se posvecenom.
Boreci se izmedju sna i jave, poput, ne malo puta dozivljenog "u snu san", Dimitar Anakiev vraca me u ranu mladost. Na tome mu veliko hvala.

U Rijeci, 14.07.1998.g. B.B.
---------------------------------


BORIVOJ BUKVA

Osvrt na roman Darije Stipanic, "Didi 0'brien: Moji Zivoti" / roman je u pripremi za tiskanje /

Postoji nekoliko relativno jednostavnih metoda da saznate ko ste bili u nekoj od ranijih inkarnacija, tj. vracanje u vec prozivljene dogadjaje i situacije. Jednu od tih metoda daje Darija Stipanic u svom romanu " DIDI O'BRIEN: MOJI ZIVOTI ", kao nehipnoticku tehniku regresije, vise spontano i nesvjesno, koristeci numerologiju, astrologiju, povijest umjetnosti i dnevnik iz skolskih dana; razotkriva nam jedan od svojih prethodnih zivota, Marie - Anne Collot.

Kroz cijeli roman, svijest Darije Stipanic ostaje " ukljucena " u procesu regresije, ali tako da joj se granice sire i primaju elemente nesvjesnoga.
" Jedan hodnik moga unutarnjeg zivota nestao je. Njegova se ulazna vrata zatvorise. Jos se samo sjecam, a i to cu zaboraviti." - navodi Darija u svom romanu.

To labirintsko putovanje je put unutar samoga sebe.
" Godinama smo bili kao dva kamencica istodobno bacena u vodu u blizini. Njihovi se koncentricni krugovi sire i presjecaju, sve su si blizi i povezaniji, ali nikada se nece moci siriti iz jednog sredista. " - navodi Darija.

Homer pise da je na Kreti Dedal pripremio " mjesto za ples " za Arijadnu. Pjesnik taj ciklicni ples opisuje kao direktno vezan za labirint. To je ciklicna igra ditiramba, a ditiramb je takodje bio i pjesma u cast Dionizija / Baha, onog boga, koji je sa sobom poveo Arijadnu, kada ju je napustio Tezej.

Darijino traganje za proslim zivotima traje od rane mladosti, ona registrira i konstatira intrigantnu spoznaju: " zasto smo svi bili slavni u proslim zivotima !? " Darija zivi izmedju dvije krajnosti, u stalnoj dilemi kojoj da privoli. Sanjar je, a ponekad i uspije ostvariti snove, melanholicna u nekim momentima. Po malo slijepa upornost, prisutan tradicionalizam, ona je metodicna, takticna, dosljedna i temeljita.

Darijin karakter je cvrst i postojan, ali moze biti tvrdoglava i jogunasta. Sve sto se kosi sa realnim zivotom, za nju je bez interesa, culnost je jako izrazena. Stoji cvrsto na nogama, spartanskih je principa i sve oko sebe upija ko spuzva. Voli komforan zivot, ali sanja o emotivnim i misticnim osobama.

Pisuci roman, ona uspjeva uskladiti radnju da se odvija uzbudljivo, napeto, brzo i dinamicno. Kako na momente upija sredinu i iznosi pojedinosti do u detalja, poput Arijadne, Darija ne ispusta nit iz svojih ruku. Ona nas poziva da je pratimo i bodri nas: " Da li me vi citatelji slijedite ili...,Otegnulo mi se ovo pisanje..."

Uz obiteljske obaveze i vodjenja poveceg domacinstva, tu je devetomjesecni Paolo i trogodisnja Dora, kako bi unatoc svim mogucim poteskocama, Darija napisala roman u samo dva mjeseca. Na momente osjecala se zrtvom, koja nije ni gubitak, ni bol, vec novo radjanje, dobitak i radost - uvijek na visem duhovnom stupnju. I to je zakon, koji je konacno uvodi u cistu radost sluzenja.

Emotivno prozivljavanje takvih situacija kroz pisanje, ako cete i u " regresiji ", pomaze Dariji da se oslobodi napetosti u tijelu. Ako se uzme da su dozivljaji i slike iz nesvjesnog samo proizvod ljudske maste, ili u najboljem slucaju negdje i nekada u zivotu nakupljeni razni utisci, potom natalozeni u nesvjesno, na nacin koji odgovara svakoj osobi ponaosob, ne moze se poreci oslobadjanje nekih psihickih dozivljaja. Osim toga, izbacivanjem raznih, negdje sakupljenih sjecanja, covjek uci o sebi na nov, jedinstveni nacin, bez obzira je li to prosli zivot.

U mladom zenskom tijelu, stara eonima, produhovljena zivuca dusa sa mnogo zivota, ovim romanom razotkrivena je Marie - Anne Collot, Darija je na tragu i pisca u sebi, a to ce biti tema jednog od njenih narednih romana.
Knjiga, koju drzite u rukama, zainteresirati ce mnoge citatelje i potaknuti ih da se otvore za racionalna istrazivanja mogucnosti reinkarnacije. Ovo je knjiga, koju cete rado procitati.

U Rijeci, 10.09.2002. B.B.
-------------------------------

Borivoj Bukva

Osvrt na haiku ciklus Kresimire Gojanovic
-----------------------------------------

U posudi punoj zelja, nema se vise sto doliti. Tako su nam i umovi prepuni u jurnjavi da pronadjemo odgovor na svako postavljeno pitanje. Pitam se, zasto tako rijetko dozvoljavamo umu da jednostavno ne zna. Odgovori uma dovode do zbrke i samo su izgovori da se ne ide dublje. Zbrka ne postoji u " Ja ne znam ". Postoji samo Istina.

Prostor tisine,
nistavilo beskraja
otvara usta.

***

Ljubavnici su
cvijetovi zemaljski,
plahi i divlji.

Kresimira Gojanovic ne miri se sa postojecim, jednostavno, ona ne zeli cijeli zivot provesti u nekoj " tihoj patnji ", bez vecih zahtjeva i slicno, vec se ona upusta u jednu tako ogromnu avanturu, kao sto je trazenje smisla zivota i istine.

Kao hridina
usred olujnog mora,
nocas te trebam.

***

Leteci nebom,
u smiraj tihog dana,
slobodan je zmaj !

Kresimira trazi svoje korijenje u predvremenima lunarnih kultura i zenske vladavine, lunarnog bozanstva i svemocne Trojne bozice, kao izraza zenske kreativnosti, u kultovima bozica, koje su slijedile Trojnu bozicu iz zore covjecanstva.

Uvijek, kada je trebalo primiti tajnu posvetu i sjediniti se s praslikama zivota, covjek se vracao u krilo majke. Sukob sila, koji vlada zivotima ljudi, izrazen kroz vladara svijeta i oca bogova Zeusa i njegove zene, prastare boginje zemlje Here, treba izmiriti i staviti pod kontrolu. Nova era, era Vodolije u koju smo usli, govori nam da je to ipak moguce.

Perzefonin hram.
Samo me drzi cvrsto,
sanjamo skupa !!

Karlosu Kastanedi sugerira Don Huan da zivi zivotom ratnika, da svoj zivot iskoristi kao priliku za budjenje, umjesto da stalno odbija da se otvori i za prostore, koji leze izvan njegovih granica. Don Huan konstatira : Obicnom covjeku sve ono, sto se dogadja, predstavlja prokletstvo ili blagoslov. Za ratnika je svaka stvar " izazov ".

Budi mi hrabar,
razbij okove nase,
budi leptir moj.

***

Pobjeda sjajna !
Nebeski je lijepo
cekati ponoc.

Jedan od velikih tibetanskih lama je molio, kad mu se smrt priblizavala, da se ponovo rodi u paklu. Osjecao je da je Istina najkorisnija u paklu. Pretpostavljao je da je Dharma najpotrebnija u paklu. Par dana pred smrt, sanjao je o nebeskim predjelima, gdje ce ga odvesti za njegove zasluge. Pri budjenju je plakao.

Meso, kosti, prah.
Ljubav je list na vjetru,
pogled mrtvaca.

Majster Ekhart zamalo nije bio spaljen zato, sto je rekao : " Vise volim pakao sa Isusom, nego nebo bez Njega. "

Pronalaze se
ratnik i tamna zena
u carstvu Hada.

***

Psiha i Eros
u podzemljima traze
izlaz iz mraka.

Evolucija prema produhovljenju vodi kroz materiju. Tko pokusa doci do punoce smisla iskljucivanjem materijalnog, taj ce trajno imati osjecaj da je nesto vazno propustio. U prisutnoj radosti, blazenstvu, ekstaticnosti, Kresimira trazi i izabrala je srecu. Kresimira to cini punim srcem, krenula je hrabro, postala je desavanje.

Zemlja je spilja,
u njoj mladi zmajevi
sanjaju nebo.

***

Vatra ga kali,
sjajna mu krila daje
za veliki let !

Na pocetku ove 2003. godine, Kresimira Gojanovic primljena je i postala je clanom Haiku drustva Slovenije i Drustva haiku pjesnika - Rijeka.


U Rijeci, 17.01.2003.g. B.B.
--------------------------------

Borivoj Bukva
-----------------

Recenzija haiku zbirke SEDAM PROZORA, Robert Stipic, Ivanic Grad, 2002.

Citajuci stihove Roberta Stipica, primjecujemo da Robert ima vrlo izrazen smisao za kolektiv, prilagodljiv je, tezi opcem dobru i napretku. Bogate je maste u traganju za novim idejama. Robert je prije i iznad svega borac, aktivan i odlucan, uspijeva u svim svojim bitkama, tako i na polju spisateljstva i haiku pjesnistva.

Robertovi stihovi ne odstupaju mnogo od klasicnog japanskog slogovnog 5 - 7 - 5 metra. On ne inzistira na " kigo " - rijeci, koja determinira godisnje doba. Pjesme su pretezito u uobicajenim okvirima dozivljaja " sada i ovdje ".

Robertovo uranjanje u svakodnevnicu i momenat, kad izolirana pojedinost odjednom postaje sve, izrazio je u haiku :

Bumbar tuce
po prozorskom staklu.
Sumrak.

ili u haiku :

Na Mandusevcu
zagrabile poljubac
mramorne usne.

Zadovoljstvo mi je da mogu predstaviti prvu zbirku haiku pjesama Roberta Stipica. Treba putovati, a Robert za to posjeduje kvalitetu hrabrosti, ljubavi i ruku, koju ce svakome pruziti u nevolji.


U Rijeci, 28.10.2001. B.B.

***

KRIJESNICA PUTUJE STAZOM RADOSTI
Robert Stipic

Gle, pada noc.
Krijesnica putuje
stazom radosti.

Gledam
uz deblo hrapave breze
proljece.

Sunce pazljivo
najnjeznijem cvijetu
otvara latice.

Tmurni oblaci
bez kaplje lebde.
Kisa molitava.

Ludost proljeca.
Procvjetalo brdo
malim ljudima.

Gle, zrake sunca
djevojcicu pretvorile
u vodoskok !

Suton.
Na plazi je tako tiho.
Pero galeba.

Zuto lisce.
Stabljikom uzdignut cvijet
maslacka.

Ostar zavoj...
Vrapcici doletjeli pred
automobil.

Hladno jutro.
Inje na zivici -
gle, tu je sunce !

***

Biografija - Robert Stipic

Rodjen 08. 02. 1970. Zivi u Ivanic Gradu s roditeljima. Oko deset godina bio je gotovo slijep. U to vrijeme zainteresirao se za pisanje. S haiku se susreo preko radio emisije, u kojoj je sudjelovao prof. Vladimir Devide.
Od jeseni 1994. vidi normalno. Nakon bezuspjesnog visegodisnjeg trazenja radnog mjesta, odlucuje se za studij gradjevine.
--------------------------------------------

Borivoj Bukva
---------------

Recenzija haiku zbirke Jadrana Zalokara, POLJUBAC
DALJINA, Rijeka, 2004.

U kolibu majstora zen-budizma Ryokana provali jedne
noci lopov i ne pronadje nista za ukrasti. Ryokanu bi
neugodno pred lopovom i rece mu: "Buduci da si dosao
iz daleka, ne smijes se vratiti kuci praznih ruku.
Evo uzmi moju odjecu kao poklon!" Slicno zen-majstoru
Ryokunu i Jadran Zalokar dobrostivo odgovara na sve
molbe i zahtjeve i pruza ruke svakom u nevolji:

Susret sa starcem.
Spomenuo je samo
zdravlje

Ugoscena cajem
zahvalno odlazi
nepoznata starica

Uz dostojanstvo i urodjenu superiornost, Jadran Zalokar posjeduje snaznu teznju za slobodom i svijest o vlastitim potencijalima koje znalacki prikriva. U svemu sto odabere postize uspjeh. Kako je samosvjestan, nerijetko se zadovoljava manjim uspjesima:

U rastu pupoljka
tiha radost
svijeta

Krpam stari kaput.
Po potkrovlju kisi
vec satima

Rijec je o onim dubinama covjekovog bica u kojima, u
tisini, dozrijevaju dojmovi i dozivljaji, gdje je Jadran otvoren, energican, discipliniran, talentiran, iskren i pravedan, kao obicno:

U srcu ljeta
promrzlih nogu ja i
sumski ptic

Mnogo pticjeg smijeha
a zatim tisina.
Usnule breze

Jadran Zalokar je velikodusan,u potpunosti je nezavisan - topla ljubav uz srdacnost, vedro i samopouzdano raspolozenje; on voli kontrolirati situaciju:

Pomilovah cvijet
ja i mala
gusjenica

Jucer drugujuci s leptirima
danas s ljudima
ispijam isti zivot

Citajuci zbirku haiku pjesama Jadrana Zalokara, vrhun-
skog haiku pjesnika, stvaralacki nadaren covjek mora se odluciti intuitivnom spoznajom, uocavajuci veze kroz sintezu izrazenu rijecima ili simbolima i suociti se s napisanim stihovima.
Preuzimajuci na sebe nacin ponasanja sto ih propagira
zen-budizam, a to su skromnost, umjerenost, ljubaznost, rad u koji unosimo radost i zadovoljstvo, vodi me uvjerenje da Jadranu Zalokaru u tom pogledu pripada istaknuto mjesto na svjetskoj haiku sceni.

U Rijeci, 04.11.2001. B.B.
---------------------------------

Kratki razgovor s haiku pjesnikom: Borivoj Bukva
Razgovor je vodila Djurdja Vukelic-Rozic.
Objavljeno u novinama OTOK IVANIC pod rublikom "kutak
za trenutak", 22.prosinca,2001.

STO JE ZEN U FILOZOFIJI, TO JE HAIKU U KNIZEVNOSTI

Djrdja Vukelic-Rozic /DVR/: Tko je zapravo haijin?

Borivoj Bukva /BB/: Haijin je pjesnik koji ne samo da pise, vec i zivi haiku, on je "haiku-covjek".
Dozivljava svijet i zivot oko sebe na "haiku-nacin", i
ponasa se na nacin sto dolikuje haijinu. Kao pjesnik
on je iskren, istinit, ispoljava se cistocom, u japa-
nskom znacenju on je "makoto". Pjesnik haijin svojim zivotnim stavom mora svjedociti o idealima svojih pje-sama. Haijin je iskren, on nije licemjer. Govori o nesebicnosti i nije egoist. Haijin ne vrijedja druge, ne omalovazava, ne prijeti, ne ucijenjuje i ne sluzi se nepodopstinama.

DVR: U jednom od brojnih izlaganja, "Haiku-eliksir
zivota" rekli ste da haiku ima snagu koja blagoslivlja
i umiruje covjeka. Mozete li nam pribliziti taj nacin
razumijevanja haiku? Pomazu li umjetnosti danasnjem
covjeku?

BB: Poznato je od davnina da je Umjetnost od pomoci za
duhovni razvoj svake licnosti. Upravo se spiritualnost
razvija kroz umjetnost. Spiritualnost se ne moze nauc-
iti, samo upornim radom i vjezbanjem na sebe ona se stjece. Tako i dr.sc. Jadran Zalokar istice: "...snazni
individualni impulsi za duhovnoscu, u umjetnosti nalaze podesan medij za izrazavanje metamorfoza duhovnoga traganja,time,i sirenju svijesti i rastu duhovnoga bica".

New Age postaje neka vrsta religije postmoderne a sli-
karstvo proglasavaju meditacijom kroz umjetnost. George Swede u raspravi o haiku govori da je haiku vid zen prakse i prema njemu se treba odnositi na nacin suglasan s drugim oblicima meditacije. "Drzim da za neke od nas zivljenje i pisanje haiku doista moze postati i duhovni Put, kao u smislu Puta zivuce budnosti i svjesnosti, tako i usmislu Puta pjesnickog umijeca." Ovaj Put privodi nas k stovanju zivota i, onda kad je jos i potkrijepljen u s r e d s r e d j u j u c o m meditacijom, moze prerasti u istinski ostvaraj beskrajnog Duha - onog Drevnog Duha kojeg smo svi mi doista jedan njegov dio. Jer kao sto svojim iskustvom potvrdjuju mistici:" Ovaj Drevni Jedan nerodjen je, vjecit i neunistiv..." a i to si Ti. (Prabhavananda/Upanisad).

DVR: Kako najjednostavnijim rijecima objasniti povezanost ZEN-a i haiku?

BB: Ono sto je zen u filozofiji, to je haiku u poeziji. Prvenstveno, ja promatram haiku kao vid zen prakse i prema njemu se treba odnositi na nacin suglasan s drugim oblicima meditacije. Zadubljujuci se u zen i meditaciju tokom vremena haijin dolazi do spoznaje o biti medjuprozimanja duhovne Jednosti koja nije samo u srcu zena, vec predstavlja misticni temelj svakoj vaznoj religiji. Haijin prvo mora dorasti takvom stupnju razumijevanja, a medjuprozimanje u haiku pjesmama je nagovjestaj i potreba za razumijevanjem kroz intuiciju i
postojana ostvarenja. Tako se postaje svjestan Jednosti
koja je u stanju izvrsiti duboki utjecaj kako na pjes-
nistvo, tako i na sam zivot - isticu James W. Hackett i R.H.Blyth.
U haiku pjesnistvu medjuprozimanje se odigrava kad je
ostvareno intuitivno i suosjecajno poistovjecivanje
izmedju pjesnika i opjevanog predmeta odredjenog tren-
utka. Medjuprozimanje je u svojoj biti transcedentno i
rijecima gotovo neiskazivo. "...Ako zelis pronaci Boga, moras prije svega postati Jedno..." (Eckhart).

DVR: Ako nas citatelj odluci promjeniti nacin zivota,
zeli se vinuti u sfere vlastitog prosvetljenja, kako
da zapocne?

BB: Mnogima je dobro poznato kako zaljubljenost u zna-
nje moze biti nacin "oslobodjenja duse". Medjutim zbog
svoje povrsnosti, temperamenta ili nestrpljivosti u
trazenju pravog Puta, oni ne nalaze sebe i svoje mjesto koje im pripada. Stara kineska poslovica kaze: "podigni kamen i ispod njega ces pronaci mudraca!" Koliko kamena na kugli zemaljskoj, toliko mudraca, koliko ljudi, toliko zivotnih sudbina i puteva.
Covjecanstvo jos ne uvidja totalitet svoje zajednicke
povezanosti, ono ne uvidja zajednistvo sa svim stvarima i bicima u svemiru. Svi oblici u svemiru su oblici energije ili oblici "sile u pokretu". Jedina prava energija u svemiru je ona kojoj svako bice u svemiru ocigledno pripada.
Mi jos nismo u stanju zamisliti i naucavati zajednicki
sustav etickih postulata koji bi vrijedio za sve vjere,
znanosti, kulture i vrste. ISTINA I LJUBAV nacela su
svjesne evolucije a MIR je ultimativna snaga i ideal.
Danas je od primarnog znacaja etika davanja potpune ovlasti jedinstvu u raznolikosti i odrzavanju raznolikosti. Tolerantnost prema razlicitosti mora biti velika, potrebno je djelovati na ravnopravnoj osnovi, za dobre ciljeve. Danas, na zalost najveci dio stanovnistva je bespomocan u drustvu,u kojem se cini da je novac jedina stvar koja ima moc.

DVR: Sto Vama znaci haiku? Je li haiku promjenio Vas
zivot?

BB: Proucavam zen godinama a mislim da zivim zen jedno
desetak godina. Prvu haiku zbirku "U prolazu" izdao sam 1996.godine.
Haiku za mene predstavlja vrhunac mog naukovanja zena,
i ne kaze se bez razloga da je "Umjetnik visoki svecenik ljepote" a "Haiku poljubac pjesmi zivota". Kako za Japance, tako i za mene, haiku predstavlja eliksir zivota.

Otok Ivanic, 22. prosinca, 2001. Borivoj Bukva
---------------------------------------------------

Borivoj Bukva
-------------
GRADSKA TRZNICA (G.T.) ZA 21.STOLJECE
------------------------------------------------
(moja razmisljanja)

Kako se vec pristupilo izmjeni postojecih planova i
uredjenju cijelog kvarta oko kazalista(od ulice I.Za-
jca do lukobrana, od Mrtvog kanala do Rive Boduli),
zatim najavljena skora izgradnja marine i elitne zo-
ne oko nje u luci Baross, uredjenje pomorskog putni-
ckog terminala, smatram da je neizostavno potrebno
pristupiti i razrijesenju, odnosno uredjenju i prosi-
renju G.T. i njen izlazak na more, tj. Senjsko prist-
aniste.
Planirajmo G.T. za XI stoljece. Osim tekuceg odrzava-
nja i rekonstrukcije kanalizacije i plinskih instala-
cija u zoni trznice, radovi su u tijeku, ucinimo i vi-
se od zacrtanog. G.T. i Luka sa pristanistem, te uza
Gradska jezgra, kao "dusa grada", zahtijevaju vecu po-
zornost i dugorocnu studiju u svome razvoju. Uz posto-
jece prosirenje G.T. za XI stoljece, potrebno je raz-
raditi i rasterecenje iste unutar M.O. Luka.
Misljenja sam da bi trebalo G.T. prosiriti na objekte
Lucke kapetanije i Upravnu zgradu carinarnice uz pre-
adaptaciju za potrebe G.T.
G.T. izlazi na Senjsko pristaniste, uz koju bi prista-
jale ribarske brodice sa iskrcajem ribe kao i dijelom
prodaje na licu mjesta.
Uz objekte na tom prostoru, otvoriti restoran i popun-
iti drugim sadrzajima.
Navedene objekte Luke u dogovoru sa Gradskom upravom
locirati na druga mjesta unutar kruga Luke.
Po cijeloj duzini od I.Zajca do Demetrove ulice, ulic-
om Vatroslava Lisinskog i Trninine zadrzati kao do sa-
da za potrebe G.T. sa standovima/tezgama/kioscima na
otvorenom, tj. zelena trznica.
U Verdijevoj i Zagrebackoj ulici, strogo zabraniti
pristup bilo kakvim objektima ili prodaji u sklopu
G.T. Naznacene ulice odrzavati uredjene i ciste, kao
i kazalisni park, sto bi trebalo biti skrb G.T. Deme-
trovu ulicu zadrzati za promet.
Na Rivi Boduli eventualno po cijeloj duzini uz more,
do postojece ograde u jednom ili dva niza postaviti
kioske i rasteretiti G.T., prenamjenom prostora. Omo-
guciti cijelodnevni rad, ne ometajuci promet i pjesac-
ku zonu do samog mora uz obalu. Sve to u sklopu uredj-
enja pomorskog putnickog terminala, svakako ako se uk-
aze potreba za tim.
Predvidjeno postavljanje ploveceg doka, automobilskog
parkinga u sklopu pomorskog putnickog terminala, zad-
rzati iz pocetne faze projekta. Time bi se rasteretile
ulice Verdijeva, Zagrebacka kao i Demetrova od moguceg
zagusenja u spici prometa. Potrebno je izgraditi novi dok za potrebe parkirnog prostora, na novoj predvidje-
noj lokaciji u sklopu Autobusnog kolodvora na Zabici.

Nakon velikog potresa koji je pocetkom XVIII stoljeca
porusio i ostetio veliki broj gradjevina u rijeckom
starom gradu, carica Marija Terezija 1753. godine odo-
brila je urbanisticki projekt za izgradnju novog gra-
da. Taj projekt predvidio je i trznicu, koja je morala
biti smjestena na prostoru pred Gradskim tornjem, sve
do morske obale, pod uvjetima da bude pristupacan sa svih mjesta i blizu grada. Na krajnjoj juznoj strani,
uz samo more, nalazio se drveni gat za male brodove.
Tu se prodavala riba, najprije na samom gatu, a kasni-
je u prvoj zidanoj ribarnici. Odluka o izgradnji prve pokrivene ribarnice u Rijeci donesena je 8.lipnja 1864
godine. Otvorenje ribarnice uslijedilo je 11.svibnja
1866. godine, preostala dva paviljona dovrsena su 1.
srpnja 1881. godine.
Potreban objekat o kojem se u zadnje vrijeme mnogo pr-
ica "Burza ribe", upravo je pogodana lokacija na pros-
toru danasnje Lucke kapetanije ili Upravne zgrade. Ri-
jetko gdje na svijetu imate tu mogucnost, da uz uskla-
distenje, dopremu i otpremu ribe, imate u neposrednoj
blizini i ribarnicu sa prodajom tek dopremljene svjeze
ribe. Na zalost predvidjena lokacija Burze ribe biti
ce na prostoru bivseg Torpeda.

JEDRARSKA ULICA
-----------------
U sklopu M.O.Luka je Jedrarska ulica, i zamisljen pre-
namijen te ulice za potrebe restorana i zabave tijekom
dana i nocnog zivota u vrijeme turisticke sezone. Uz
pristanak stanara ili preseljenja, izvrsiti prenamjen
stanova za poslovne prostore. Kako je ulica uska, vid-
jeti mogucnost postavljanja krovne konstrukcije iznad
ulice, povezujuci zgrade. Prizemlja namjeniti iskljuc-
ivo za potrebe kafica ili restorana, sa stolovima duz cijele ulice na otvorenom prostoru. Time dobivamo ono
sto jedan lucki grad i zasluzuje, nas rijecki Montma-
rtre/mONm'artr/.
Tako bi M.O.Luka kao sastavni dio uze gradske jezgre,
postala cetrvrt u Juznom dijelu Rijeke, nadam se u do-
glednoj buducnosti poznato stjeciste umjetnika, trgov-
aca umjetnina, glumaca i slikara. Ono o cemu su razmi-
sljale i mastale generacije mojih prethodnika, na naj-
boljem putu smo da se to i realizira.
1998. godine pokusali smo realizirati Rijecki Montma-
rtre na Trsatu, medjutim podrske nije bilo, niti je
grad u to vrijeme imao sluha za tako to. Ova zatvore-
na malena ulica nikome nebi smetala, izolirana na taj
nacin za prenamjen kojeg navodim, M.O.Luka postala bi
"dusa grada" u pravom smislu rijeci, a sto je ona i do
sada bila.

ZATVARANJE PROMETA U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI
-------------------------------------------
/kasnija faza/

Centar pozitivnog zracenja Grada Rijeke je Jelacicev
Trg. To kazuju i dvije platane na Jelacic Trgu na mje-
stu do fontane. Ni malo slucajno feng-shui majstor po-
stavio je fontanu i skulpture poklon grada Kawasaki,
upravo na tom mjestu. Treca platana je na pjesackom
otoku do mosta Hrvatskih branitelja, na mjestu prije-
laza Ribarske ulice.
"Kora platane svojim spiralnim oblikom oslikava tajnu
i teznju ka nekom drugom, visedimenzionalnom zivotu.
Ona predstavlja materijalizaciju pozitivnih kozmickih
energija sa nakupinama u njenim cvoristima/godovima
svake od naznacenih crkava.
Platana je stara oko 120 godina. Sirina stabla pri ko-
rijenju i njena velicina u odnosu na okolna stabla,go-
vori o izuzetnim energijama akomuliranim u samom stab-
lu,koja zraci na okolinu svojom pozitivnom energijom."
- zapisano u Rijeckim Metamorfozama.
Na zalost unazad dvije godine, stablo je porezano na
postojecu visinu, trebalo je ostaviti u visinu jos 4-5
metara, zdravo stablo spiralnog oblika, koje nikome
nije smetalo.
Izgradnjom rijecke zaobilaznice i prometnim pravcem
vezanim na zaobilaznicu na Skoljicu i Potoku, potrebno
je zatvoriti promet u uzem dijelu grada. Bez prometa:
Rivom, I.Zajca, Adamicevom, Ribarskom u ul. Fiumare.
Promet bi se zadrzao i kretao bi se ulicama Zrtava Fa-
sizma, Pomerio, nadovezujuci se donjim dijelom Kresim-
irovom do Zabice. Zabica kao okretiste u neposrednoj
blizini Autobusnog kolodvora, nadovezujuci se na Zelj-
eznicki kolodvor.
Promet u uzem centru grada omoguciti za Autobusni gra-
dski promet, pomorski i putnicki transport, dopremu
robe za potrebe G.T., i lokalno stanovnistvo M.O. tih
gradskih podrucja.
Osmisljenim prostorom i sadrzajem u uzem, starom dije-
lu grada: trgovine, restorani, setalista, raznovrsnim
sadrzajem postala bi mnogo zanimljivija stara gradska
jezgra i Grad Rijeka.

Uz srdacan pozdrav!

U Rijeci, 02.04.2003. B.B.
--------------------------------------------------



Borivoj Bukva

IMAJU LI ZIVOTINJE DUSU

U jedinstvu covjeka i ostalog biljnog i zivotinjskog
svijeta, koje nikada nije bilo toliko naruseno kao u
nase doba, najjasnije mozemo vidjeti koliko smo se uda-
ljili od prirode. Pokusavajuci uvijek iznova da joj za-
gospodari, ljudski rod je dozivljavao i dozivljava nep-
rekidne poraze u toj borbi ali nije nista naucio iz nje
Ovladao je jedino biljnim i zivotinjskim carstvom - po-
drucjem za koje bi po nenapisanom zakonu Kozmosa morao
biti odgovoran jer je na nizoj evolutivnoj lestvici. I
naravno, upravo tu on iskazuje svoju nadmoc.
Biljke i zivotinje nemaju razum pa covjek s toga dozvo-
ljava sebi neogranicenu manipulaciju s tim bicima. In-
stikt zivotinja da je: gladna, zedna, nagon samoodrza-
vanja, predosjetiti opasnost.Dali se instiktom mogu ob-
jasniti pojave koje spadaju iskljucivo u domen osjeca-
ja, u unutarnji svijet bica zivotinje? Tom svijetu se
jos uvijek nismo dovoljno priblizili, jos uvijek su nam
pojave u njemu zagonetka i predstavlja kljucnu tocku u
sporazumijevanju s njom.



Na fotografiji kći Nataša i pekinezerica Mrvica

SUZE IZ OKA PEKINEZERICE "MRVICE"
---------------------------------
U sijecnju mjesecu ove godine, u poslijepodnevnim sati-
ma dosao sam doma tuzan i neraspolozen, nista mi toga
dana nije polazilo za rukom. Peh za pehom redjao se, i
to tri za redom u komadu. Legao sam na trosjed i moj
psic, pekinezerica Mrvica to je osjetila. Prisavsi mi
i zavalivsi svoju umiljatu gubicu medju moje ruke, po-
cela se umiljavati i maziti. Ja sam je obgrlio oko vra-
ta i primio u ruke. Da bi se rijesio psica, podigao sam
lopticu sa poda i dva tri puta bacio u pravcu hodnika.
U naletu ona bi hvatala i donosila meni pred noge. Kod
treceg bacanja od siline i zestine trka, zaletila se u
nogu stolice i udarila glavom. Udarac je bio silovit,
da je na trenutak zastala. Uhvatila lopticu, ispustila
pred moje noge, skocila na trosjed i zasla mi u krilo.
Samo sto nije kazala: "Zasto mi to cinis ,ja te zelim
udobrovoljiti a ti mi bacas tako jako da je ne mogu uh-
titi, pa sam se udarila!"
A zatim sam, sasvim jasno, ugledao nesto sto je ukocilo
cak i moju tugu. Niz Mrvicinu gubicu koja je podrhtava-
la kao malenom djetetu kad place, klizile su suze.Mrvi-
ca je stvarno plakala s kupa samnom... Kako mi je prisla, kako je mogla znati da sam tuzan!? Ni jedan zoolog nece me ubijediti da su to bili instik-ti. Za suze je potreban osjecaj, ono sto i ljudsko bice cini ljudskim. Blago sam je pomazio po glavi i privio uz prsa, dok je ona umiljato mrmljala na svom psecem jeziku...

ZAPAMTITE
---------
Ovo sam procitao na mnogo mjesta i prenosim Vam do
sada vec steceno znanje generacije odgajatelja pasa:

- Pas se uci od malih nogu,
- Covjek nije nista izmislio kod psa, koristi samo nje-
gove nagone i pravilno ih usmjerava,
- Pri obuci psa izbjegavati primjenu sile jer sila nik-
ad nikom dobro nije donijela,
- Kroz igru i stimuliranje odredjenih nadrazaja pomocu
hrane i igracke mozete psa nauciti mnogim stvarima,
- Ne zaboravite da pas vanjsku sredinu pretezno "vidi"
nosem,
- Omogucite vasem ljubimcu da ima i svoj pseci zivot, a
za to vam je potrebno dnevno samo 10 - 15 min,
- Prije nego se odlucite za psa i nabavite ga, potrudi-
te se da naucite nesto o njemu.

U SVAKODNEVNOJ KOMUNIKACIJI
---------------------------
Nevjerojatno je veliki broj izreka kojima covjek svako-
dnevno "priziva" psa. Donosim one koje su u najcescoj
upotrebi, a vi sami utvrdite dali su opravdane:
- Vjeran kao pas,
- Poslusan kao pas,
- Izdrzljiv kao pas,
- Laze kao pas,
- Gladan kao pas,
- Zedan kao pas,
- Napusten kao pas,
- Bijesan kao pas,
- Zivi gore od psa,
- Izgrdio ga kao psa,
- Pretukao ga kao psa,
- Postupa s njim kao s psom,
- Radi kao pas,
- Bacili su mu (...) kao psu,
- Izbjegava kao pas motku,
- Tijerali su nas kao pse,
- Ljuta kao napusten pas,
- Rezi kao pas,
- Sunja se kao pas,
- Ujeda kao pas,
- Obilazi kao pas oko vruce kase,
- Grizu se kao psi,
- Zijeva kao pas.

Na kugli zemaljskoj kao jedina ljudska civilizacija ko-
ja priznaje samo opipljive stvari, mada zivi i umire za
posve neopipljive - slobodu, ljubav, vjeru... U tom po
nas zagonetnom kontekstu postavljati pitanje o zivoti-
njskoj dusi, o njihovom "unutarnjem svijetu",zbilja mo-
ze biti samo provokativno na svim podrucjima od religi-
je pa do nauke.A morali bi ga postaviti,zbog nas samih.
"Imaju li zivotije dusu", bogohulno pitanje pred kojim
na zalost bijezi oficijelna znanost.

U casopisu "Svjetlost" br.21/svibanj2002. u clanku"Upo-
znajte zivotinju u sebi" Julijana Strok navodi:...Razu-
mijevanje zivotinjske prirode je proces kojemu valja
pristupiti ponizno i intuitivno. Kada se taj proces za-
ustavi, istodobno se prekidaju i magija i zivot. Ono
sto su drevni Indijanci shvatili i usvojili kao najvecu
maksimu jest: Moc se temelji na postivanju svih zivih
bica, jer oni su nasi ucitelji...

Uloga zivotinja u duhovnom prosvetljenju, procesu samo-
spoznaje i znanju o nasoj proslosti, sadasnjosti i bu-
ducnosti, poznata je od prapovijesti. Kako bismo doista
postigli unutrasnju ravnotezu i sklad s prirodom koja
nas okruzuje, moramo postiviti nase zivotinjske saput-
nike i slusati njihove poruke..."

U Rijeci 04.05.2002. B.B.
----------------------------------------------

Borivoj Bukva

S MUZAMA NA JASI

Zeus, taj cudljivi bog bogova grcke mitologije,bio je
posebno ponosan na svojih devet preljepih, svestranih
kceri sto mu ih je podarila Mnemozina(iliti Memorija).
Hirovite, nepredvidive i svojeglave, zaigrane, putene
i prposne, one imaju svoje miljenike s cijim se sudbi-
nama cesto i okrutno poigravaju. Zusove su kceri zavr-
tjele glavu i bogovima i ljudima, neke su doslovno iz-
ludjele, a neke nadahnule na velika dijela.

Pjesnici, slikari, glazbenici, glumci i ostali umjet-
nici, pocesto slave vino kao sigurni put k bozanskim
vrhuncima originalnosti.A cini se da lijeka ipak ima.
Nadahnuce nam mogu podariti nase muze.

Moje muze, s kojima se treba znati i umiliti im se,
objavljuju se u likovima zena, tako: Lora, Ljubica,
Alenka, Janja, Mojca, Sabina, Katarina, Jelena, Suza-na, Dalija, Ana, Elena, Vesna, Ljilja i druge, izvini-te me ako sam koju preskocio...
One su me vodile, stitile, usmjeravale i nadahnjivale,
saputale vrhonaravne stihove ili izgovarale lijepe ri-
jeci, te tako presudno utjecale izmedju ostalog i na
moje stvaralastvo.

Tako i u ovom slucaju, iz knjige utisaka: " Vcasih ima
cas larvo psenice, poklanjam ti se en listek na
katerem je jutarnja rosa.
(in prije je sedel metulj)."
V Gozd Martuljku, 5.avgusta 2004. Mojcka

Dragoj Mojcki i svim muzama sa nase Jase, poklanjam
ovaj tekst, jer bozanski upliv muza na stvaralastvo
smrtnika postuje se i danas.

A ja, po ko zna koji put, dao bi i dusu vragu u zamijenu za inspiraciju! - to moje muze jako dobro znaju.

U Rijeci, 23.11.2004. Borivoj Bukva

- 08:06 - Komentari (13) - Isprintaj - #

24.02.2005., četvrtak

SA PEROM U RUCI

Borivoj Bukva
----------------------
SA PEROM U RUCI /haiku/ - Rijeka, 2004.

Karakteristike:
- A4 format
- meki uvez
- 52 strane

Kraci prikaz:
-------------

Knjiga predstavlja prikaz jednog logorovanja na malenoj
usnuloj livadi kraj sela Gozd Martuljk u Sloveniji, gdje se sastaje Drustvo ljubitelja prirode i starodrevnih mudrosti "GOZD", ranije Teozofsko Drustvo. Trenutke logorovanja Borivoj Bukva "biljezi" slikom, crtezom, haiku stihom, pjesmom, citatom...
... To je autorski "sazetak" prisustvovanja od desetak
godina na kampu, njegova "poruka" duhovnom zivotu, vise
od auto-biografskog ekskursa u svijet "logorovanja", kako u pogovoru knjige iznosi dr.sc. Jadran Zalokar

Pogovor za knjigu "SA PEROM U RUCI " dr.sc. Jadran Zalokara
--------------------------------------------------

Jadran Zalokar
--------------

S LOGORSKOM VATROM U DUSI
-------------------------

Spiritualna evolucija/involucija zemaljskog/bozanskog
implicira locusae spiritualisae duz zemaljske "ravni"
kao "sredista" netizacije (umrezavanja) djelovanja spi-
ritualnih energija u procesualnosti spiritualizacije
Zemlje. Ti sambalicki topoi javljaju se miloscu Neba i
zahvalnoscu Zemlje mimo ljudske volje i svijesti. Oni
se radjaju i perpetuiraju duhovna raspolozenja i hrane
protosupramentalni senzibilitet za visi zivot i visu
dimenziju zemaljskog bivstvovanja. Nema vise supremnog
spiritualnog axis mundi. "Sredista" su decentralizirana
i "rasprsena" po Zemlji.
Postoji bezbroj mini-locusa kroz koje se kristalizira
suvremena duhovnost. Tako i Teozofski kamp u Gozd-Mart-
ljku u Sloveniji.
Ovom knjigom Borivoj Bukva "biljezi" haijinski-likovno
trenutke prisustvovanja jednom takvom "mjestu". Zajed-
nistvo dusa/umova "inspirirano" teozofskom tradicijom
vibrira impulsima duhovne buducnosti.
Fizicka ljepota/istinosnost drugovanja upucuje na isti-
nosnu ljepotu duhovnog osvjescivanja. In continuo, "ob-
navlja" se to vec godinama i nove duse dolaze, nove en-
ergije djeluju iz dubina njihovih duhovnih bica. Mozda
to nije dovoljno svima osvjesteno, ali najveci dio duh-
ovnog rasta zbiva se na toj peiriji(granici) ne-svjes-
nog i nad-svjesnog.
U formaciji new-age duhovnosti koja je vec na zalazu,
netizacija postaje sve "gusca" i noogeneza saturira no-
osferu. Gledano iz daljina/dubina duhovnog kosmosa, Ze-
mlja izgleda kao nocna strana svijeta koju ispunjavaju/
zare sve gusci "otoci" svjetala koja plamte/zmirkaju
poput svjetala logorskih vatri u mirnoj dolini koja je
usnula u njedrima vjecnosti. "Logorska vatra" simboli-
zira vezu izmedju Nagovora Neba i Darovanosti Zemlje.
U duhovnoj dimenziji te "vatre"(puroi) daju svjetlost/
toplinu zemaljskim tenzijama prema spiritualizaciji ma-
terije. Supramentalizacija djeluje u nama na nepoznate
nacine. Mi smo samo sprovodnici i katalizatori. Tako i
"gosti/domacini" u Gozd Martuljku.
Borivoj Bukva "biljezi" te trenutke slikom, haiku sti-
hom, pjesmom, citatom...
To je autorski "sazetak" duhovne pustolovine sicusne
"prisutnosti" u ovom kozmicko adventskom.
Tako postaje i skromna "poruka" duhovnom zivotu, vise
od auto-biografskog ekskursa u svijet "logorovanja".
Kao vrsni haijin Borivoj Bukva to "poetizira" i haiku
trostihom, a kao likovnjak "materijalizira" crtezom. A
to su tek naznake dubljeg duhovnog dozivljaja kojim se
prozima senzibilitet potencija/latencija viseg zivota.
Knjiga "Sa perom u ruci" mogla bi nositi podnaslov:
"S logorskom vatrom u dusi". Vatra duhovnog prati svaki
korak mirnog ratnika bez obzira kakav utisak/privid os-
tavljao u fizickoj/korporalnoj dimenziji.
Neka i ova knjiga bude "sifra" jednog pritoka Rijeke
Mudrosti i jedan plamsaj "malog" logorovanja kao Blago-
slova Neba bez kojeg nijedan putnik niti ratnik ne moze
istinski obitavati na Zemlji.
-----------------------------------------------------------

Povratak u rano djetinjstvo nezaobilazno za sobom pov-
laci sjecanje na vrijeme koje je prethodilo svim nasim snovima i nastojanjima vezanim uz razvoj vlastite osobnosti - dragom okruzenju koje nas je s velikom paznjom u odgoju podrzavalo i uzdizalo, ka stvarnosti ni malo snovitoj i tako lijepoj kao u zacetku samog zivota.

Rano djetinjstvo i sjecanje na prve korake ucinjene u
nepoznato, sa do tada nedodirljivom i nezamislivom taj-
novitoscu, uvest ce nas u svijet maste i snovidjenja, s kojim cemo prozivjeti veci dio preostala zivota.

Ta prekrasna, nezamisliva, nedirnuta i divlja ljepota!
To fantasticno u trenutku vidjeno preljepo snovidjenje, u isto vrijeme po zivot opasno i nedostupno, prvi
put vidjeno u stripu i filmu - Kekec, ponavljat ce se
cijeli zivot.

Kekec, djecacic iz stripa ili filma, iz maste i snova,
uvijek ce buditi zelju za jos nevidjenim i nedostpnim
planinskim visovima!Sto bi to moglo biti? Prisjecanje, izgubljen san, masta ili java? Dali sam nekada - nekad davno, tu pod planinskim visovima Martuljskih Alpa zivio, trcakarao poput Kekeca i verao se po stijenama do samih Triglavskih visina?

To neuhvatljivo sto nam svakodnevno uzmice, lagano ali
sigurno izmedju prstiju, iz sake, ruku, iz pogleda i misli, kao da nikad ni posjedovali nismo. Sto bi to
moglo biti?

Upravo taj Martuljski splet Julijskih Alpa koji u sebi
krije tajanstvenu moc, sto nadilazi razum i osjecaje, u
svakom trenutku ispunjava nas zeljom da prevazidjemo
granice nemoguceg i krenemo u nepoznato.

Tajna koju samo rijetki umovi mogu dosegnuti, samo
mastom; dohvatiti rubove te velike nesagledive tajne,
nalazimo u bozanskim visinama Martuljskih Alpa.

Martuljski splet vezan uz vrhove gorja, kanjon potoka
Martuljek, potok Martuljek, Savu Dolinku, Slap I, Slap
II, prikazujem u svojim pjesmama i crtezima, kao nedi-
rnuti dio prirode, gdje covjek jos nije u potpunosti
utisnuo pecat svojih ruku.

Martuljek je potrebno ostaviti, ne dirati ga, samo tako
ostat ce najljepsi i nedirnuti dio prirode, nama i mladjim generacijama na znamen, kao uspomena; da smo
htjeli i umijeli sacuvati barem dio djevicanske nam
priride.
Borivoj Bukva

---------------------------------------------------

30 HAIKU PJESAMA UZ 30 CRTEZA
-----------------------------

"Rajska livada./Dok kamperi kampiraju/-prazan sator.",
"Kupam se,pijem/mrzlu vodu potoka,/dok protice.",
"Mjesecinom-/ne vide se zastrte/zvijezde.",
"U mrzloj vodi/Martuljskog potoka/noge bijele.",
"Mjesecina-/iz satora izlazim./Noge u rosi!",
"U vodi trazim/nedirnutu ljepotu-/gol,golcat.",
"Ogrnut vjetrom/na mirisnoj livadi/ja lezim.",
"Potok tece/mijenjajuci tok-tu/u koritu svom.",
"Proljetne vode/silinom dotjecu-/nabujale!",
"Vidjeh je gdje/prolazi potokom sama./Produzih sam!",
"Pogledom pratim/Martuljsku skupinu dok/potokom gazim."
"Tek pristigli vi/nabujali potoci ne/napustajte me.",
"Visoki borovi/nad livadom Voljc i/sjena u podne.",
"Tri gorska diva/leze i razmisljaju!/Da im se divim!?",
"Logorska vatra/u smiraj dana/zvjezdama iskri.",
"U hladu jela/nepostojece sijene/ozivljavaju.",
"Niz strminu/potocic poskakuje./Gorde planine!",
"Zmija u travi-/nedostatak opreza./Rajska livada!",
"Noge bose po/rosnoj travi gazeci-/trn izbjegose.",
"Gorski potok/niz liticu pada,/-dugom protkan.",
"Ledene kape/visokih vrhova./Uz pec se znojim.",
"Duse umrlih/prizivaju me navise-/vrtoglavica!",
"Snijeg propada/kroz borove iglice./Pahulje lete.",
"Gore visoko/s glecera se otisnu/komadic leda.",
"Vrijeme leti/leti i pticurina/-tko ce prije?",
"Visoko gore/iznad rajske livade/proljece Soko.",
"Gorski kristal/s Martuljskih Alpa/drzim u ruci.",
"Penjem se navise,/vrhovi daleki i/nedostizni.",
"Vidno uzbudjen/emocije proradile!/Napustam kamp.",
"Ponosit Triglav/meni nedostupan/i tako dalek."
--------------------------------------------------


CIP - Katalogizacija u publikaciji
S V E U C I L I S N A K N J I Z N I C A
R I J E K A





Rijeka, 09.10.2003. dr.sc. Jadran Zalokar
--------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikaciji
S V E U C I L I S N A K N J I Z N I C A
R I J E K A

UDK 821.163.42-193

BUKVA, Borivoj
Sa perom u ruci / < tekst i
ilustracija > Borivoj Bukva. - Rijeka :
vkast. nakl., 2004.

Str. 52: Pogovor / Jadran Zalokar. -
Biljeska o piscu.

101107083
-------------------------------------

Napomena:

Knjiga je u vlastitoj nakladi, izdata 2004., cijena je: 20 KN bez postarine. Moze se naruciti na adresi:

Adresa:
Bukva Borivoj
Adamiceva 13
51000 Rijeka
Hrvatska

Iskustvo je ono sto imas kad ti vise ne treba! S toga
kupi knjigu, bit ce mi zadovoljstvo, a zasigurno i tebi!
Srdacan pozdrav!
-----------------------------------------------

Rijeka, 10.10.2004. Borivoj Bukva

- 10:09 - Komentari (1) - Isprintaj - #

23.02.2005., srijeda

PETA RIJEKA

Borivoj Bukva

PETA RIJEKA, Rijeka 1996
-----------------------------------
Urednik: Giacomo Scotti
Recenzent: Goran Kalogjera
Crtezi: Borivoj Bukva
Tehnicki urednik: Zeljko Zagar
Korektor: Alenka Rogic
Tisak: Zagar - Opatija
------------------------------------

Katalogizacija u publikaciji - CIP
Sveucilisna knjiznica Rijeka
UDK 886.2-1
BUKVA, Borivoj
PETA RIJEKA/tekst i ilustracije/Borivoj Bukva.
- Rijeka: vlast.nakl., 1996.(Opatija: Zagar). - 36 str,ilustr.; 20 cm
Str.5: Predgovor /Goran Kalogjera./ - Biljeska o piscu.

-------------------------------------

PREDGOVOR
-----------

Borivoj Bukva iskazuje se kao zanimljiv poeta, a odab-
rane mu pjesme kao provokativan intelektualisticki dijalog s nestvarnim ili pak bliskim, upravo intimnim sugovornikom.
Usprkos tome sto Bukvine pjesme nisu uvijek ritmicki i
zvukovno dovoljno gipke, one nose u sebi odredjen prk-
os, izazov, sjetu, nostalgiju i ljubav, sto su sasvim
dovoljni argumenti da im se ozbiljnije i pridje. Pjesme su to osobne prirode i u vecini predstavljaju autorov odnos prema njegovoj proslosti i sadasnjosti, koji su prepuni motiva i tema koje jednostavno teze da budu pretocene u stihove. Naravno, lirski senzibilitet Borivoja Bukve ne moze odoljeti i ovom izazovu, tako da zapocinje njegov pjesnicki ispis u kojem dominiraju motivi ljubavi, prijateljstva i razuzdane mladosti. Sve je to u znaku autorovog trazenja, vrtanja, brusenja, tako da se na momente autor doima kao brusac svog poetskog izraza da on bude sto vizualniji, poetskiji, zvukovniji i filozofocniji. Istina je i to u nekim svojim pjesma-
ma autor uspjeva sve to i postici, sto te pjesme u njegovom radnom materijalu cini kvalitetnijim od drugih. Borivoj Bukva ne robuje odredjenoj vrsti stihotvorstva, vec se opredeljuje za slobodan i nevezan stih, sto mu omogucuje kombiniranje pjesnickog i proznog govorenja, koji u nekim pjesmama svojim kontrastiranjem doprinose kvaliteti ispisanog.

dr.sc. Goran Kalogjera
--------------------------------------------

Ovu knjigu posvecujem
uspomeni mojih dragih,
pokojnih roditelja
Zorici i Marku.

Borivoj Bukva

---------------------------------------------

KRUGOVI POSTOJANJA

Iz bistre vode,
zelenoplave,
visoka trava viri i lopoc.

Lagani vjetric pirka. Val.

Lopoc se povi u luku,
voda ga obli, i on se odbi.

Izlivane kapi u krugu.

Karlovac, 25.07.1973.

CIRCLES OF EXISTENCE

From out of clear water.
green-blue
high grass peeps out and a reed.

A gentle breeze is blowing. A wave.

The reed bent in its arch
the water splashed it, and it repulsed.

Poured out drops in a circle.

(Translation: Sasa Vazic)

ISPOD MOSTA

U tami i magli
isparavanje vode, svejedno...
Pratim pogledom i vidim,
- svjetlost.
Mjesecev sjaj nazire se sramezljiv.
Iz daljine cuje se tresak cjepanica,
- odzvanja tisinom.
Usne vlazne na flasi, u dusi toplina.
Lezim pod mostom,
ledenom snjeznom bijelom krunom.
Poznajem ovo mjesto, uhvacenu sjenu
u trenutku vjecnosti.
Ovo je meni namjenjeno mjesto.
Most, ispod mosta rijeka, i ja
- slucajni prolaznik?
Lezim i slusam korake
koji nestaju.

Karlovac, 13.10.1970.

SKOLJKA

Lutam u ovoj hladnoj noci,
bljestavoj skoljci sna.
Kupola neba svjetli:
tisuce malih zvijezda
i mjesec suznih skitaca.

Dugim koracima kradem
od noci ove proslost.
Nesana tuga osvita,
kovitlac duse grabi,
i poslednje rijeci se cuju:
Kad tebe nema, i neba nema,
nema ni dana, nema ni noci.
Ja, mjesec
hladnih jesenjih noci,
san, lutam u noci ovoj i trazim.
Mozda si skrivena u hladnoj
bljestavoj skoljci sna.

Karlovac, 04.12.1970.

GUBI SE DUBINA PROSTORA

Gubi se dubina prostora
u gluhoj dalekoj nocnoj tisini.
Maglena svita kruna
u crvenom sjaju vjecnosti.
Koraci daleki, koraci mojih lutanja
u pustoj nocnoj tisini.
Sve je to nakaza jednog trena
u sudbi zvona, dalekih crkvenih zvona.
Zvone zvona, tiho, prodorno, do kostiju.
Jeza me hvata. Boli...
Metar po metar ka vjecnosti
koracima teskim, uz mukle jecaje, koracam.
Bole me grudi, krv iz usana,
pluca su moja trosna,
kosti malaksale krhke,
umor me sav svladava.
Lagana tama, a oci suzne.
Ruke hladne na flasi,
iz dzepa vrsak viri.
Po koja kap se izli i mokra ruka.
Prsti se koce, a usne trepte.
Jos jedan gutljaj, samo gutljaj.
Tako to treba biti.
Jedan unakazen covjek hodi...

Karlovac, 12.10.1971.

MORE U NOCI

Noc puna njeznosti.

Dodji mi draga iznenada,
kao morski val.
Sva ziva, zarka, bujna
i mlada.
Na jedrima strasti.

Ulazim lagano u tvoju noc
i tvoje snove.
Osjecam zedj da te ispunim cijelu,
prigrlim te kao gitaru,
i trazim zvuke,
u raspjevanom ti tijelu.

Karlovac, 10.09.1968.

ANITA

Da mi je sresti se stobom
samo na tren, Anita.
Tako bih sretan bio.

Da mi je ljubit se s tobom
samo na tren, Anita.
Sve zivotne radosti
tebi na dar bih dao.

Da mi je biti s tobom
samo na tren, Anita.
Sve dane svog zivota
tebi na dar bih dao.

Karlovac, 15.07.1973.

SLUCAJNA PROLAZNICA

Vidjeh te, u prolazu,
zamisljenu i snenu.
Suknjicom grabis,
koracima lakim,
otkrivajuc skute
i noge bijele.

Sa usana vrelih osmijeh.
Ne mogu znati,
da l' ljubit' bi htjela, kao nekad...

Karlovac, 01.04.1973.

TEBI LJUBAVI

Svi moji putevi sto vode ka sreci,
nek postanu stvarnost,
u jednom danu.

Sva lijepa mjesta u srcu mome,
poklonit cu tebi, najdraza zeno.

Ispuni me cijelog do samog vrska,
i onda miruj, samnom.

Neka se plamen srca mog utisa,
i vulkan tinjajuci nestane.

Karlovac, 10.04.1969.

MODRA LJUBAV

More i modra ljubav.
Kliktav let galeba
prati me u suton.

Dok more huci,
talasanje...
Ti odlazis.

Koper, 16.07.1973.

U PROLJECE

Pripremila si krevet za pocinak,
otvaras vrata i cekas me.
U zagrljaj se bacas.
Vesela si Vesna.
Kod tebe je vec odavno proljece.

Rijeka, 12.04.1984.

LJUBAV

Duboko u mojoj nutrini
- sama -
uz prozor duse
ti goris.

Rijeka, 10.06.1993.

LOVE

Deep within me
- alone -
by my soul's window
you're burning.

(Translation: Sasa Vazic)

DVA DOBRA DRUGA

Gledam dugo u mjesec,
sto sja kroz oblake,
u mjesec srebrni, jesenji.
Dok oblaci putuju, neznano kud,
stojim ja, a stoji i mjesec.
Moj stari dobri drug.

Rijeka, 06.10.1995.

TVOJIM TIJELOM ZENO

Tvojim tijelom, zeno,
u tebi nalazim
poeziju kao spolnost.
Dok skidam Izidine velove,
upoznaj me i kreni samnom,
- petom rijekom.
Plavom, vijugavom,zderacicom,
sto bez povratka stalno tece...
U Rijeci, 21.10.1995.g.


KORANA

Korano, rijeka natopljena tugom
dalekih poziva stradalaca,
dicis se slapom,
sirokom branom protjecanja sudbine.
Bilo nas je mnogo,
tuznih i sretnih,
lakrdijasa, propalica i siledjija.
Boema tvojih za svjedoka
ti si Korano.
Slusam te Korano,
i zubor tvog protjecanja.

Parkovi daleki, siroki, uz setalista i klupe.
Tu uz Koranu, dozivjeh prvu ljubav,
na klupi u parku:
poljubac srece i nadanja.

Slusam te, Korano,
i zubor tvog protjecanja,
dok koracam uzduz Korane,
rijeke grada mog rodjenog.

U Karlovcu, 06.07.1970.g.


KARLOVACKI HARLEKIN

Mozda zbog duge kose,
uskih, crnih hlaca i crne jakne,
zbog lica, mozda
ili plavih, dubokih, sanjivih ociju...
Ja Harlekin karlovacki,
kad krenem ulicom, svatko se okrece.
Grubijan nisam,
tumaralo nisam,
ipak me prozvase sumnjivim!

Zanesenjak,
veselim se zivotu i cekam nesto novo,
danas, sutra, desiti se treba,
i bicu na mjestu, prvi, vidjeti prizor
kad snijega vise nece biti,
u proljece novo cu uci, razdragano
cilj moj ludji je
no bilo ciji.
Cilj moj
ludji je.

U Karlovcu, 12.04.1970.g.


SLADJANA

Dopusti mi da odem,
ne zelim vise ljubiti tvoje usne.
Otvori vrata Sladjana,
zar ne vidis da odlazim.
Nista me sprijeciti nece,
ni kljucevi, koje si skrila.
Smijes se, poznajem te.
Krijes kljuceve medju grudima,
duboko dolje u halji.
Pokazujes ih, medju prstima uzmicu,
a halja klizi lagano nanize.
Nad stolnom lampom kruzi tvoje tijelo,
gola u cipki cinis se prekrasna.
Sasvim se skidas,
dok ruke tvoje klize
niz golo ti tijelo...
Otvori vrata Sladjana,
zar ne vidis da odlazim.
Nista me sprijeciti nece,
ni kljucevi, koje si skrila.
Gdje si ih samo sakrila Sladjana,
da mi je znati...

U Karlovcu, 26.10.1973.g.


NA STOLU PRAZNA CASA

Danas je tako hladno,
u sobi sjedim sam.
N stolu casa prazna,
uvele ruze i vaza.

Slomljeno staklo bez okvira,
boje, kist, paleta,
prasnjav stol i zguzvana salveta.

Dok plamen svijece plaho leluja,
sjene lete cas gore, cas dolje,
lijevo pa desno.

Moj lik na slomljenom staklu,
igra se tragaca.

Ne moze me pronaci
u vremenu, u prostoru
- ja se skrivam.

Obris sjene nad svijecom na zidu,
vidim je na staklu.

Da li sam sjena ili stvarnost?

U Rijeci, 12. mj. 1992.g.


DRHTAJ TIJELA

Drscu maleni valovi,
na mjesecini pod vodom.
Iskre zrake, kao da pjevaju,
pjesmu moru.
Nocnu osamu, traze.
Pronaci je ne mogu.

Dolje pod vodom dok ronimo,
kao biser sjajis se.
A ja te dodirujem tijelom
i trazim, drhtaj tvoj.

U Rijeci, 08.08.1995.g.

- 08:03 - Komentari (3) - Isprintaj - #

22.02.2005., utorak

NEBESKE GRANICE

Borivoj Bukva
--------------

NEBESKE GRANICE/THE SKY LIMITS
/haiku/
------------------------------

Rijeka,2003.
-----------------------------------------






Naklada: DRUSTVO HAIKU PJESNIKA RIJEKA
Biblioteka Haiku pjesnici - Knjiga 11

Urednik/Editor: Sinisa Posaric
Predgovor/Foreword: dr.sc. Jadran Zalokar
Ilustracije/Ilustrated: Borivoj Bukva
Prijevod/Translation: Sasa Vazic
Tisak/Printed by: TRILER - Rijeka
-----------------------------------------

CIP-Katalogizacija u publikaciji
Sveucilisna knjiznica Rijeka
UDK 821.163.42-193-111-163-42
BUKVA, Borivoj
Nebeske granice - The sky limits/
,-Rijeka;Drustvo
haiku pjesnika,2003.-(Biblioteka
Rijecki haiku pjesnici;knj.11)
Usporedo hrv. tekst i engl. prijevod
ISBN 953-6909-10-3
-----------------------------------------

VRIJEME JE NAJBOLJI TRKAC
-----------------------------

U dimenziji planetarne polilogizacije djelatni su mno-
govrsni procesi duhovne univerzalizacije koji odredjuju duhovnost treceg tisucljeca. Tako i u modusima umjetnickog bivstvovanja.Haiku je planetarni fenomen koji pripada toj procesualnosti. Haiku pjesnikovanje, - u svijesti nacionalnih kultura tek kao marginalni epifenomen, - u sustini je planetarni pokazatelj duhovnog pjesnikovanja.
Haiku pjesnici vise ne pisu samo "jedni drugima" u za-
tvorenom mikrokozmosu nekakve prividne elitnosti. Oni
su kaza novog vremena i planetarne poliloske otvoreno-
sti na zadatku oplemenjivanja zivota. Izvan cehovskih
i drugih inih pogona kulture oni promicu vrijednosti
planetarnog zajednistva i skrbe o dignitetu ne samo poetske rijeci vec duhovnog zivota u cjelini.
Poput Koi Nagate i stila "kongen"(u znacenju "egzistencijalnosti"), Borivoj Bukva na tragu haijinstva ide svojim osebujnim poetskim putem. Ozivotvorujuci "haiku srce" i "haiku oci", on i u ovoj novoj zbirci od 63 haiku/senryu trostiha svjedoci stavom "tzu-jan"("ono samo po sebi") koje jest haijinski "sonomama"("bas to!","upravo tako!"), taj "wabi" kojim svaki susret, svaki ugodjaj egzistencijalnog trenutka postaje haiku trenutak.

Duboka bol i patnja jednog povijesnog usuda postaju estetski podnosljiva slika i humani uzvik, uzlet u ljepotu viseg zivota:

"Okretna meta/na puscanoj cijevi./Trag leptira.",
"Plac djeteta/i krvave pelene./Mrtva majka."
"Lagani vjetar/i udar bombe o tlo./Miris ljubicice."

Slika pokreta i ukorijenjenosti u trenutak prisustvovanja snazno se iskazuje u stihovima:

"Stare skornje/po cesti sljap,sljap/-kisa sipi.",
"Crnilo sipe/u plavetnilu mora./Udarac vesla.",
"Prugasta macka/na terasi balkona./Trag boje."

Posebnu vrijednost ima senryu dozivljaj kojim se velemajstorski iskazuje egzistencijalni movens svakidasnjeg:

"Zguzvana u/maratonca jaja./Sunce ih przi.",
"golub mira/na drzavnoj granici/ispusti govno"
"Talibani i/dvadesetprvo stoljece./Zute znacke!"

I nekoliko "toplih slika" u kojima blaguje trenutak vedrine i ljepote kojom se iskazuje cistota zivota:

"Mahanje/uz osmijeh djevojcice/konjskim repom.",
"Velika soba/za malenog psica./Trazi kost.",
"nocu i danju/nad mojom ravnicom -/ja i vjetar"

U 63 vrsnih haiku/senryu trostiha Borivoj Bukva i ovom
zbirkom svjedoci o haiku bivstvovanju na vjerodostojan,
predani nacin i potvrdjuje se kao svjetski priznati haijin.

dr.sc. Jadran Zalokar
-----------------------------------------------

TIME IS THE BEST RUNNER
-----------------------


Many different processes of the universal spiritual
development, determining spirit of the third millennium, have been occurring in the planetary
polylogistical area. The same stands for various
kinds of artistic expressions. Haiku is a planetary phenomenon belonging to that process. Haiku poetry - just a marginal epiphenomenona in the mind of national
cultures - is, in its essence, a planetary indicator
of the spiritual poetry.
Haiku poets no longer write to "each other" in an
exclusive microcosms of some illusory elitism. They are indicators of new time and the planetary
polylogistical openness aiming at the enrichment of
life. Beyond the guild and other cultural powers, they draw nearer the values of the planetary community and serve as an evidence of dignity, not only of the poetic word, but also of spiritual life on the whole.
Like Koi Nagata and 'kongen" (meaning "existing"),
Borivoj Bukva traces his haiku way with his superb poetry. Realizing "haiku heart" and "haiku eyes",
he, in this new collection of 63 haiku and senryu
tree-rhymes, testifies, by means of "tzu-jan" ("what is of itself"), that is haijin's "sonomama" ("just
that", "just that way"), that "wabi" - by means of
which every encounter, every experience of an essential moment in life becomes a haiku moment.
Deep pain and suffering of a historical fate become
an esthetically bearable image and a human cry, an ascent toward beauty of a higher life:

"A rotation target/on the rifle barrel./A trace of
*a butterfly.",
"Cry of a baby/and bloody diapers./Dead Mother."
"A light breeze/and a bomb hitting the ground/Scent
of a violet."

An image of movement and ingrainment in a moment of
presence is powerfully expressed in these rhymes:

"The old boots/splash, splashing along the road/-It's drizzling."
"The blackness of a cuttlefish/in the blueness of the sea./A stroke of an oar."
"A striped cat/on the balcony./A trace of color."

A special value is that of a senryu experience
masterfully depicting an existential movement of regular occurrences:

"A marathoner's/squeezed balls/tanning in the sun."
"A dove of peace/on the national border/drops his
shit"
"Thalibans and/the 21st century./Yellow badges!"

As well as in some "worm images" where a moment of
clarity and beauty dwells to depict purity of life:

"Waving/ her ponytail/a smiling girl.."
"Too big a room/for a small puppy/searching for a
bone."
"By day and at night/above my plain -/the wind and I."

With his 63 outstanding haiku and senryu three-rhyme
collection, Borivoj Bukva testifies the existence of haiku in a trustworthy and devoted way, confirming himself as an internationally prominent haijin.


Ph. D.. Jadran Zalokar
----------------------------------------------


"Cvjet tresnje/u Lovranskoj noci./Treptaj zvijezda.",
"A cherry blossom/in Lovran's night./A twinkle of stars.",
"Uzidan trezor u/zid dnevnog boravka/- pun prasine.",
"A vault built in/the wall of the living room/- full of dust.",
"Talibani i/dvadesetprvo stoljece./Zuta znacka!",
"Thalibans and/the 21st century./A yellow badge."
-----------------------------------------
"Pristizu pisma,/kapi jesenje kise./Dolar po dolar.",
"Letters arriving,/autumn raindrops."Buck by buck.",
"Govno galeba/po celu me pljusne/- stize novac.",
"A gull's shit/splashes on my forehead/- money on the way.",
"Divlje noci i/Rijecki zigolo./Tijesan ormar.",
"Wild nights and/the Rijeka's gigolo./A narrow wardrobe.",
------------------------------------------
"Zute narcise/uz jezersku vodu/dotakoh prstom.",
"Touching/the daffodils by the lake/with my fingert-ips.",
"Cvijet gloga/rascvjetale grane u/mojim ustima.",
"A flower of hawthorn/blooming branches/in my mouth.",
"Nocu i danju/nad mojom ravnicom -/ja i vjetar.",
"By day and at night/over my plain -/The wind and I",
------------------------------------------
"Gusarski brod/na poledjini lista./Ukradena prica.",
"A pirate ship/at the back of a page./A stolen tale.",
"Godisnji odmor/sa muhom na rancu./Bogat objed.",
"Annual vacation/with a fly on my haversack./A rich meal.",
"Stare skornje/po cesti skljap, skljap,/- kisa sipi.",
"Old boots/splash, splashing along the road/- it's drizzling.",
------------------------------------------
"Bijela latica/rascvjetale tresnje -/pcela na stolu.",
"A white petal/of a blooming cherry -/a bee on the table.",
"Kisna glista/na prekopanoj zemlji/ispod oblaka.",
"A rain worm/on the dug up soil/beneath the clouds.",
"Zelena trava/uz cvrkut pticica./Zuti kljunovi.",
"Green grass/and birdie song./Yellow beaks.",
------------------------------------------
"Plamen vatre/i trenutak nepaznje./Zal za pismom.",
"A flame of the fire/and a moment of inattention./
Regretting the letter.",
"Skok u more/i jutarnje kupanje./Sanjive oci.",
"A jump into the sea/and the morning swimming./Sleepy eyes.",
"Prolaznici/i anticki stupovi./Naslonjen stojim.",
"Passers-by/and ancient pillars./Standing lent against one.",
------------------------------------------
"Ostavlja trag/ispod bijele boje/neravan zid.",
"Leaving its trace/under the white color/a rough wall."
"Konji u kasu/i livadsko cvijece/na vjetru.",
"Trotting horses/and field flowers/in the wind.",
"Okretiste na/autobusnoj stanici./Prevrcem kartu.",
"The turntable/at the bus station./Turning the ticket up and down.",
-------------------------------------------
"Igra skuse/uz granicnu liniju/- bijeg od koce.",
"Mackerels playing/by the border line/- a flight from the fishnet.",
"Pregovaraci/i zucna diskusija -/crv promatra!",
"Negotiators/and a bitter discussion -/a worm is watching!",
"Golub mira/na drzavnoj granici/ispusti govno.",
"A dove of peace/on the national border/dropped his shit.",
-------------------------------------------
"Plac djeteta/i krvave pelene./Mrtva majka.",
"Cry of a baby/and bloody diapers./Dead Mother.",
"Okretna meta/na puscanoj cijevi./Trag leptira.",
"A rotation target/on the rifle barrel./A trace of a butterfly.",
"Stani -/vrijeme je najbolji/trkac.",
"Stop - /time is the
best/runner.",
-------------------------------------------
"Slika bozja!/Na nebeskoj granici -/ja carinik.",
"A beautiful sight!/At the heaven's border -/me, a
custom official.",
"Blago mora/u ribarevoj mrezi -/riba i smece.",
"Treasure of the sea/in the fishnet -/fishes and garbage.",
"Gusti dim/cigarete i
oblak/nadamnom.",
"Dance smoke/of a cigarette and a cloud/above me.",
-------------------------------------------
"Mahanje/uz osmijeh djevojcice/konjskim repom.",
"Waving/her ponytail/a smiling girl.",
"Regatu od/papirnatih brodica/pustam niz potok.",
"Letting a regatta/of paper ships/down the brook.",
"Misevi i/puni spremnici zita./Brod u luci.",
"Mice and/barns full of grain./A ship in the harbor.",
--------------------------------------
"Crnilo sipe/u plavetnilu mora./Udarac vesla.",
"The blackness of cuttlefish/in the blueness of the sea./A stroke of an oar.",
"Slijedim trag/duz pjescane plaze/- tvoja lutanja.",
"Following a trace/along the sand beach/- your drifting.",
"Obris ribe/u tamnim dubinama/budi hrabrost.",
"A contour of a fish/in the dark depths/cheers me. up.",
---------------------------------------
"Kanarinac/po rijecniku probire/sitna slova.",
"A canary/fusses about tiny characters/in the dictionary.",
"Blistav pogled/u oku djevojcice./Kup sladoleda.",
"A brilliant glance/in a girl's eye./The ice-cream scoop.",
"Okupano jutro/u pakovoj mrezi./Sunce u rosi.",
"The morning bathed/in the spider web./The sunshine in the dew.",
---------------------------------------
"Pomilovah/u mjesec zagledan,/broncani kip zene.",
"I caressed/the bronze statue of a woman,/staring at the moon.",
"Grozdje gazim./Vlazne noge u cizmama/dok znoj curi.",
"Stepping on the grapes./Wet feet in the boots/as sweat drips.",
"Sumski put./Zrelo grozdje ceka/da krave krenu.",
"A forest path./Ripe grapes awaiting for the cows/to make a move.",
--------------------------------------
"Skok macke/na policu kredenca./Zdjela na podu.",
"The cat's jump/onto a shelf of the cupboard./A bowl on the floor.",
"Zenske noge/misicave, dlakave,/oku zapele.",
"Female legs/muscular, hairy/stroke my fancy.",
"Crveni nos/i crvenu papriku/drzim u ruci.",
"My red nose/and a red pepper/in my hand.",
--------------------------------------
"Sadim tikve/na terasi hotela./Zelene kise.",
"Planting the guards/on the hotel balcony./Green rains.",
"Ljetna vrucina./Znoj sa cela curi,/puni krevet.",
"Summer heat./Sweat dripping from my forehead/fills the bed.",
"Na bijeli/grozd pcela posijela./Pijana zuji.",
"A drunk bee/has settled on a white grape./A constant buzzing.",
--------------------------------------
"Mazi zohara/u zatvorskoj sobi/kradljivac konja.",
"A horse theft/caresses a cockroach/in the prison cell.",
"Refosk" vino/uz Refija Bosanca -/bolje se pamti.",
"The "Refosk" wine/drunk with Refi, a Bosnian -/easy to be remembered.",
"Ciljnu vrpcu/presjekoh prsima./Znojna majica.",
"The finish line/cut with my breast./The sweaty t-shirt.",
----------------------------------------
"Vrtlog i dim/nad njezinim krovom./Sretna kuca.",
"A whirlpool and smoke/above her rooftop./A happy family.",
"Toaletni papir./Dok guzica svrbi/ja brisem nos.",
"A toilet paper./As my ass itches,/I clean my nose.",
"Velika soba/za malenog psica./Trazi kost.",
"Too big a room/for a little puppy/searching for a bone.",
----------------------------------------
"Prugasta macka/na terasi balkona./Trag boje.",
"A striped cat/on the balcony./A trace of color.",
"Nosim teret/stepenicama nanize./Klize prsti.",
"Carrying a load/downstairs./Fingers slipping.",
"Lagani vjetar/i udar bombe o tlo./Miris ljubicice.",
"A light breeze/and a bomb hitting the ground./Scent of a violet. ",
----------------------------------------
"Okicen bor/na palubi broda./Novogodisnja noc.",
"A decorated pine/on the ship deck./New Year's Eve.",
"Zguzvana u/maratonca jaja./Sunce ih przi.",
"A marathoner's/squeezed balls/tanning in the sun.",
"Na livadi/kopriva i maslacak./Radic u ruci.",
"In the meadow/nettles and dandelions./A chicory in my hand.",
-----------------------------------------
"Maratonac i/vrijeme sto prolazi./Rodjen za utrke.",
"A marathoner and/time that passes./Born for running.",
"Na njenom obrazu/ugledah veseli osmijeh./Prsten na ruci.",
"On her cheek/I saw a cheerful smile./A ring on her finger.",
"Haiku zbirka i/cvijece na prozoru./Sijen mjeseca.",
"The haiku collection and/the flowers at the window./
A shadow of the moon."
----------------------------------------

BIOGRAFIJA
------------


Borivoj Bukva rodjen je 10. studenog 1948. u Karlovcu.
Zavrsio je Srednju tehnicku i Visu strojarsku skolu u
Karlovcu 1971. po struci je inz.strojarstva. Ozenjen,
jedno zensko dijete. Zivi i stvara u Rijeci.
Clan je vise organizacija i udruga. Treceg hrvatskog
bloka od 2003.Sudjelovao na izborima za Hrvatski Sabor
2003, na listi za nacionalne manjne - Srpska, kao Man-
dator.
Jogger je i planinar, pretrcao Venecijanski maraton
1993.
Osim haiku poezije, pise i prozna dijela, a bavi se i likovnim stvaralastvom, ezoterijom i teozofijom. Obja-
vio je do sada knjigu proze, poezije i 9 zbirki haiku
poezije. SVJETILJKE I ZIVOT, proza (Rijeka,1994),PETA
RIJEKA, poezija (Rijeka, 1996), i zbirke haiku poezije: U PROLAZU (Rijeka, 1996), DODIR USANA (Rijeka, 1998), MJESECEV JAHAC (Rijeka, 1999), LEPTIROV POLJUBAC (Rijeka, 2000), PAS KOJI JE MISLIO DA SAM ZEC (Rijeka, 2001),SKOK RIBICE (Rijeka, 2002) i NEBESKE GRANICE (Rijeka,2003).
Objavljuje clanke iz oblasti kojima se bavi u mnogobrojnim knjizevnim casopisima i listovima u zemlji i inozemstvu, a cesto gostuje i na radio i TV stanicama. Sa grupom entuzijasta uredjuje na internetu stranicu "Karolina Rijecka".
http://karolina-rijecka.com
Takodjer, pogledajte linkove:
http://mahaganesh.freehomepage.com
http://www.likoz.croadria.com/bukva.htm
Clan je: Drustva haiku pjesnika-Rijeka, Drustva hrvatskih haiku pjesnika, Haiku drustva Slovenije, Drustva hrvatsko-japanskog prijateljstva i Drustva jugoslovensko-japanskog prijateljstva pri Univerzitetskoj sekciji Novoga Sada.
Sudionik je konferencije Svetskog haiku udruzenja(WHA) odrzane u rujnu 2000. godine u Tolminu (Slovenija).
Izlagao je na 36 samostalnie i 120 kolektivnih izlozbi
u zemlji i inozemstvu.
Ilustrator je i urednik vise knjiga, kao i autor mnogobrojnih haiga crteza. Pjesme su mu objavljivane u casopisima, na web sajtovima i u antologijama, kako u zemlji tako i u inozemstvu.
Dobitnik je vise priznanja i nagrada za svoje stvaralastvo.
------------------------------------------


BIOGRAPHY
----------


Borivoj Bukva was born in Karlovac, Croatia, on Nove-
mber 10, 1948.He completed technical college and after that, in 1971, higher mechanical engineering school in Karlovac. He is a mechanical engineer by profession.
He is married, has got a daughter and lives and works in Rijeka.
A member of several associations and unions, among ot-
hers, of the Third Croatian Block since 2003. Participated at the elections for the Croatian Parliament in 2003, on the roll for national minorities - Serbian, as a mandatary.
He is a jogger and mountaineer, and he run the route
of the 1993 Venetian marathon.
Apart from haiku poetry, he writes prose and goes in
for painting, esotery and theosophy. Up to now he has published a book of prose work, a book of potry and 9 collections of haiku poetry: SVJETILJKE I ZIVOT (LAMPS AND LIFE), prose (Rijeka,1994), PETA RIJEKA (THE FIFTH RIVER), poetry (Rijeka,1996), haiku poetry collections: U PROLAZU (IN PASSING BY) (Rijeka, 1996), DODIR USANA (A TOUCH OF LIPS) (Rijeka, 1998), MJESECEV JAHAC (THE MOON RIDER)(Rijeka, 1999), LEPTIROV POLJUBAC (A KISS OF THE BUTTERFLY) (Rijeka, 2000), PAS KOJI JE MISLIO DA SAM ZEC (THE DOG WHICH THOUGHT I WAS A RABBIT) (Rijeka,2001), SKOK RIBICE (A JUMP OF A FISH) (Rijeka, 2002) AND NEBESKE GRANICE (SKY LIMITS) (Rijeka, 2003).
His articles on various topics of his interest have
been published in a number of literary magazines and newspapers, home and abroad. He is a very frequent guest to the radio and TV channels.With a group of enthusiasts, he has been editing the Internet web page enti-tled "Karolina Rijecka":
http://karolina-rijecka.com
You may also find him at:
http://mahaganesh.freehomepage.com
http://www.likoz.croadria.com/bukva.htm He is a member of the Haiku Society - Rijeka, the
Croatian Haiku Society, the Slovenian Haiku Society, the Croatia-Japan Friendship Society and the Serbia and Montenegro-Japan Friendship Society at the university section of Novi Sad.
He was a representative to the World Haiku Festival
2000 held in Tolmin (Slovenia).
His paintings have been exhibited at 36 single and 120 group exhibitions, in the country and abroad. He has illustrated a number of books and he has made a great number of haiga drawings.
He is a recipient of several recognitions and awards
for his artistic works. His poems have been published in literary magazines, on the Internet web pages and in anthologies, in the country and abroad.

---------------------------------------------------





- 08:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.02.2005., ponedjeljak

U ZAVJETRINI VREMENA

Borivoj Bukva

U ZAVJETRINI VREMENA (Rijeka, 2003)

--------------------------------------------
RECENZIJA ZBIRCI PJESAMA "U ZAVJETRINI VREMENA"
BORIVOJA BUKVE
--------------------------------------------
Kao vrsni haikuist, priznat u svijetu i u nas, Borivoj
Bukva uspjesno artikulira pjesnikujuci cijelim svojim
bicem svoje duhovno-egzistencijalne poticaje i iskustva i u drugim formama, tako i u slobodnom stihu. Dusa pjesnika/slikara/budna je u svakom zivotnom okruzenju:
"...kad legnem pijan/stavite mi ako zelite,/platno pod
glavu/i kist u ruke" - ili:
"...Pricas mi da te ljubav zovu/I da se krijes medj'lavandom i kusem..."

Duboko svjestan tajnovitosti svog duhovnog bica, autor
ne pokusava "objasnjavati", jer zivot je izazov putovanja i bljesak trenutaka dozivljene Istine/Ljepote/Ljubavi.

"Ja putujem sebi neobjasnjiv/ko zvijezda sjajna/kad ostavlja trag na nocnom bljestavilu neba."
"...Beskrajno prisutna/kao tananost u otkucajima srca/
U mom disanju/negdje u metamorfozi sna."

Posebno je dojmljiva pjesma "Djevojka plese" koja sin-
tetizira i kristalizira duhovno mladostnu "fizionomiju"
grada Rijeke, mozda bolje od svake druge slike.
I tamne, ponorne egzistencijalne trenutke pjesnik "prebrodjuje" svojim duhovnim snovidjenjem, ukotvljenoscu na duhovnom putu i buducnoscu za vise dimenzije zivota.
Osjeca se razapetost izmedju viseg i nizeg,agonicko-bakhanticki hod, hrabro podnosenje zivota ali s plamom
duha u grudima. Poetski vrlo snazno, Borivoj Bukva se
zbirkom "U zavjetrini vremena" potvrdjuje kao suvereni
majstor poetske rijeci.

U Rijeci, mjeseca srpnja 2002. godine

Dr.sc.Jadran Zalokar
--------------------------------------------

RECENZIJA ZA SLIKE GRAFIKE "GOVOR TIJELA"
-----------------------------------------

U, za njega, novootkrivenom mediju-grafici, Borivoj Bukva nalazi jos jednu mogucnost prikazivanja zenskog tijela, motiva koji, u njegovom stvaralastvu, neprestano ponovo izvire. Njegove su zene poput njeznih, jednostavnih, naizgled plahih sjenki, na tragu art decoa, zamisljene i usnule kao zatocenice nekog drugog vremena i svijeta. Njihova mirnoca nije naruzena koloritom, vec svoju pricu prenose poput starinske crno-bijele fotografije. Cak i podloga korespondira sa slikom svojom nenametljivom strukturom rucno radjenog recikliranog papira.
Susret s grafickom tehnikom visokog tiska nagovjestio je moguce smjernice kreativnog izraza Borivoja Bukve.

Darija Stipanic, prof.likovne kulture
--------------------------------------------

SADRZAJ:
-------
- SUZANA,
- ANA,
- LJUBIH TE U UMAGU,
- MISLIM NA TEBE,
- PUNIM JEDRIMA,
- U KRUZNOM TOKU,
- MJESEC NAD LIVADOM,
- TRI KALICA,
- PJESNICKE VISINE,
- PROLAZNOST,
- U DUSI DUBOKO,
- Ja putujem...
- U VRELINI NOCI,
- TREPTAJ,
- NA PUTU,
- MORU,
- NADA,
- MOJA PORUKA PUTNIKU,
- VECE' NAD RAJSKOM LIVADOM,
- OSAMLJEN NA PUTU,
- ZA RASTANAK,
- ANDJEO CUVAR,
- DJEVOJKA PLESE,
- KAKTUS,
- NA OBALI MORA,
- SLIKAR,
- KASTAV,
- U PROCJEPU,
- GALEBA KLIKTAJ,
- NA UMORU,
- U SVITANJE,
- PAS PEKINEZER I DOGA,
- RIBAR,
- MORE,
- PROBUDJENE DUSE,
- VEPRINAC,
- STRIJELA AMOROVA,
- MUCENISTVO,
- TRSATSKI MEMENTO,
- LJUBAV,
- VOLOSKO,
- RIJECKI KARNEVAL
------------------------------------------

SUZANA

Zvjezdana kapljica,
kristalna suza na njenom licu,
otkriva ime voljene djevojke,
cudesne Suzane.

Ti koja pratis svaki pogled,
ti koja grijes svaki pokret,
ti koja poznajes moju ljubav,
ti si Suzana.

Osjecam zivu vatru tvoga bica,
zezenu kap u svakoj zili.
Pretoci se u meni, Suzana.

Karlovac, 12.11.1968.


ANA...

Kako se je zvala ona zena,
to pitanje me i danas muci.
Sreli smo se na Zrinjskome trgu,
setali sve do Koranskog slapa,
i dalje do autokampa.
Bilo je hladno, kisilo je,
maglom obavijeno jesenje jutro.
Na betonskoj ploci uz Koranu,
u zanosu svome gola se skinula.
Lijepa i bijela u magli nestvarna.
Budilo se jesenje jutro.
I sad se pitam, kao onog jutra,
kako se je zvala Anamarija...

U Karlovcu, 08.02.1973.


LJUBIH TE U UMAGU

Na tamnom nebu pokoja zvijezda i mjesec
u sjaju svom se kupa.
A more sumno sumi sve jace.
Ono se pjeni i baca po hridi,
bijes svladava, kidajuc lance valova.
To stijenje odoljeti moze,
i milujuc kamen, val se vraca,
i divno, sretno, ljube se sjetno.
Od Kristala do Doge
i starog grada uz more,
drzim te za ruku,
vodim kroz dugu noc.
Privijena uz mene, kao nekad,
s daskom vjetra osjecam:
eto, dolazis,
donosis i odnosis nase poljupce.
Jer ja te ljubih u Umagu.

U Umagu, 06.07.1973.


MISLIM NA TEBE

U prolaznosti sve se mijenja.
Mislim na tebe.
Kad proljece nestaje i sjecanje,
ljeto dolazi.

U Karlovcu, 07.05.1973.

PUNIM JEDRIMA

Plavetnilo neba i mora,
u tvojim ocima se kupa.
Bljestav Sunca sjaj,
i dan sto tece,
smijehom u daljinu...
Na krilima jedra
nosen vjetrom,
zaplovi moj brodicu...

U Malinskoj 06.07.1985.

U KRUZNOM TOKU

U kruznom toku sto tece,
u vrtlogu vremena ja hodim,
krugovima postojanja,
- nadanja sretna.
Dobro je da si dosla,
dobro je da si tu,
sa zrakama Sunca,
- nadanja tvoja i moja.
Ja hodim, krugovima postojanja,
i put mi se cini utaban i lagan,
- ti si tu...

U Rijeci 28.07.1986.

MJESEC NAD LIVADOM

Rosom okupano poljsko cvijece,
podno sumovitih obronaka brda.
Rijecica sto krivuda med' sasem, vrbacima,
i pritoci potocica. Poljski put na mjesecini.
Mostic maleni i Mjesec u vodi se kupa.

Zagledan u krov kuce i dim sto se dize, iskri,
s prozora svjetlost i majka sto ceka.
Toplina doma mami, ja zurim...

Nocas je Mjesec nad mojom dolinom,
prosuo srebro svjetlosti svoje.

U Rijeci 05.1989.

TRI KALICA

Kroz oblake,
kroz borove
zahvacene vjetrom,
plovi mjesec.
Uzburkani Kalici,
tri suze,
tamne k'o oci tvoje...
Zagledan u daljinu,
razmisljam sjetno!

Hahlici, 20.07.1990.

PJESNICKE VISINE

Lagano pjesnik svladava visine...
Na vrhuncu stoji, divi se krajoliku!
U ruci casu rumena vina drzi i pije.
Da l' vino il' krajolik, drazi je njemu?
Budalast je i pijan - pjesnik tad!

Obruc, 10.04.1991.

PROLAZNOST

U Dvorac od suza
udjoh i izadjoh.
Zidove tamne, svijetle,
i sjene prolaznosti ostavih
za sobom.
Na putu svome u vjecnost...

Rijeka, 10.01.1992.

U DUSI DUBOKO

Samo hrabrim prodiranjem,
u tamne predjele
nepoznate duse,
zvjezdanu zavjesu pomices.

Cvjetni poljupci k'o vrijeme,
sto ne zna za tok,
na svjetlost dana izaci ce.
U vjecnosti, ostavljen trag...

Ova slika, ova pjesma,
ovaj cvijet, ovaj san...

Otkud da znam, sto sam?

Rijeka, 01.02.1992.

Ja putujem sebi neobjasnjiv
Ko zvijezda sjajna
Kad ostavlja trag
Na nocnom bljestavilu neba.

Rijeka, 20.03.1993.

U VRELINI NOCI

Pogledom te pratim
moja prelijepa vilo.
Dolcem do Bonavie, kao ladja,
kukovima njises, ponesena.
Cudno je sada, dok koracam vrelim asfaltom,
ove zvjezdane noci, pogledati u tvoje oci.
Mozda ugledas sebe u mojim ocima,
krijes pogled.
Sa prozora bluz Ray Charlesa,
muzika koju volis...

Rijeka, 13.07.1993.

TREPTAJ

Prisutna
U snovima mojim
Ti trazis se
Nestvarna
Ko vila
U bjelini
Paucinom vezana
I treptaju budjenja...

Negdje
Nestvarna
Nedostizna
U mojem licu
Beskrajno prisutna
Kao tananost
U otkucaju srca
U mom disanju,
Negdje
U metamorfozi sna...

Rijeka, 10.08.1993.

NA PUTU

Puteva mnogo,
neizvjesnost puta je mami,
odluciti se ne moze...

Na putu prepreke,
tezina, daljina puta,
savladati ih treba...

Put kojim hoda
cini se ispravan,
svjetlost na kraju puta...

Ratnica ne zna za prepreke,
plamen u dusi je tjera
na put,
na put dalek se sprema.

Rijeka, 06.12.1993.

MORU

U susretu svjetlosti dana,
srebrnom bljestavilu sunca
i pjeni valova,
gledam te sjetno.
Plavetnilo tvoje i nebo
s beskrajem moga duha se spaja,
I ovoga casa nista nas ne odvaja...

Rijeka, 05.1994.

NADA

U dusi cemer,
strahujes, patis.
Za zivota iluzija,
onostran svijetu uteci,
u snu ili javi,
kaosa, smrti...
Uteci...
Od sebe, od tebe,
od nas...
Uteci...
Slike na zidu,
za tren,
nadu bude...

Rijeka, 28.06.1994.

MOJA PORUKA PUTNIKU

Putnice, ti sto hodis putem znanja,
budi strpljiv u stjecanju nauke i iskusenju.
Cuvaj se nerada i lijenosti,
radi sve ono sto je korisno,
sto ti donosi zadovoljstvo.
Druzi se s ucenim ljudima, slusaj njihova predavanja,
neka te ispravnim putem vode.
Slijepo nikoga ne slijedi.
Ne strahuj ako te zadesi zlo, ne plasi se nikoga.
Ne boj se kritike i ne trazi pohvalu.
Izmiruj posvadjane, narocito u doba velikih nepravdi.
Budi pravedan, hrabar i dosljedan.
Ukloni s puta sve sto smatras da ti smeta.
U svojoj skromnosti budi darezljiv.
Cini dobra djela.
U svemu izrazavaj zahvalnost i zadovoljstvo,
ne zalosti se.
Oholost i ponositost odbaci.
Ne hvali samog sebe, ne tezi za imetkom.
Cuvaj se skrtosti, ne primaj mito.
Ne cini nikome stetu.
Pazljiv i blag s osmijehom, vedra lica,
svojom stidljivoscu izbjeci ces nedolicno,
naglo i grubo ponasanje.
Razum ima granica preko kojih ne moze prijeci.
Dvolicnog, lazljivog ili varalicu izigrava pokvarenjak,
precesto zaklinjuci se pred drugima.
Lijepim manirima, kulturom ili pristojnoscu
izbjeci ces ljutitost i srdzbu.
Budi iskren i posten, ispuni obecanja.
Povjerljiv budi, imaj lijepo misljenje o drugima.
Lijepim rijecima reci ono sto vrijedi,
da te svatko razumije.
Ne govori ono sto te se ne tice,
ne pricaj lose.
Ne proklinji predmete, biljke i zivotinje.
Ne ogovaraj, ne laskaj, ne grdi, ne potcjenjuj.
Ne izruguj se drugima.
Ne sumnjaj, jer dio sumnje je grijeh,
prihvati ispriku drugog.
Samo tako bez zavisti i mrznje,
cist u dusi, s osmijehom, vedra lica,
put te vodi, putnice, tvom odredistu,
tvom utocistu.
Uz istinu, ljepotu i dobrotu ti zracis,
postat ces Zvijezda, putnice,
postat ces Svemir, i vise od toga,
postat ces COVJEK.

Rijeka, 03.1995.

VECE' NAD RAJSKOM LIVADOM

Vece' u mrak lagano tone,
srebrni Mjesec pun, stoji na tamnom nebu.
U noci iz mraka zvjezdice iskre.
Miris pokosene trave, na vjetru, i moji koraci u noci.
Logorskoj vatri ja zurim, zelim da je vidim.
Da - divan prizor - pred kojim stojim,
mnostvo uz vatru, gitara i pjesma koja osvaja srca.
Kroz mrak leprsaju iskrice, ko da zvjezdama hrle,
nad vatrom Mjesec, moj stari dobri drug.
Vrijeme ne mogu slijediti,
i svake noci Mjesec novim svjetlom sja,
ko ove, dogodine opet uz vatru.
Iskrice valja sacuvati, pohraniti duboko u srcu
za novu vatru, a Mjesec - ko zaljubljen sanjar -
na nebo ce poci,
da mir i spokoj nasoj livadi donese.

Gozd Martuljk, Slovenija, 28.07.1995.

OSAMLJEN NA PUTU

Svjetiljku svoju nosim,
Svjetlonosi ja zurim.
Dok srce moje pati,
ja placem, placem...
Suze niz obraz teku,
i sav bol moj i tugu,
mnogi pojmit ne mogu.
Moja ceznja je velika,
za tobom,
- moj narode, sto patis!


U Rijeci, 03.10.1995.
moj narode -/odnosi se na siroti-
nju diljem svijeta sto pati/

ZA RASTANAK

Umrijet cu jednoga dana,
ostanite u disku cijele noci.

Djevojcica golih nogu.
/U disku plesem cijelu noc./

Zapalite cigaretu.
/U disku pusim cijelu noc./

Napijte se, pijte cijelu noc.
/Iz diska pijan izlazim./

Veselite se kad umrem.
/Bozanska djeca igraju se i smiju./

Kad umrem jednoga dana,
ostanite u disku cijelu noc.

Proslavimo rodjenje moje,
dragi prijatelji.


U Rijeci 04. 1996.

ANDJEO CUVAR

Moj Andjeo cuvar
skriven od pogleda
pokretom ruku
doziva me k sebi.
Tvoj sam Andjeo,
tvoj cuvar,
tvoja misao, rijec i dijelo!
Ja, nevjernik zgrozen,
strahom razaped tad
spoznah Andjela.
Umoran, bez ljubavi kobne
Nebesku slavu ne prihvatih
u sreci ja ne prepoznah.
Ah, ljubavi, nesretna tajno,
ljubiti je trebalo, milosrdje skupo.
Kaznjen, razapet na krizu,
Andjelu se klanjam i molim:
Ljubiti ne znam! Oprosti!

U Rijeci 06.1996.

DJEVOJKA PLESE

Djevojka plese
ulicama Rijeke.
Crne joj kose
i blistave oci.

Prolaznici,
srca rastvorite!

O struku joj se
uska haljina svija,
noge bose
i bedra bijela.

Prolaznici,
srca rastvorite!

Ulice su pune,
a djevojka sama.
Tuga sto srca para
dusu sirote!

Prolaznici,
srca rastvorite!

U Rijeci, 06.1996.

KAKTUS

Nabrekla izraslino,
debelim socnim
mesom zadires
u suhu zemlju.
Rascvjetani cvijete
sto trajes kratko,
uzdahe mamis.
Bodljama prijetis
i prkosis susi.
Trazis zavidno tlo
razvaline nedostupne,
i cinis tajnovitim
mjesto boravka.
Nabrekla izraslino
u ruci djevojke,
koja te njeguje
i cuva.
U cvjetnjaku
uz kamen
na suhoj zemlji, ti:
Nabrekla izraslino!

U Rijeci 07.1996.

NA OBALI MORA

Ribarske barke,
i zvijezde na nebu.

Valovi narusavaju
tisinu noci,
sto nalikuje oluji,
izgubljenog mira
u mojoj dusi.

A more
krije tajnu,
zvjezdanim notama
sarajuci nebom.

Usnuh nad morem
tamnoputim iz Rijeke.


Malinska, 08.1996.

SLIKAR

Slikar,
kako je usamljen uz platno
u bijelo odjeven!

Slusa tisinu sobe,
i otkucaje srca
duse
ko platno cisto.

U sumrak promatra more,
kroz prozor sobe
i bor pun cvrcaka,
dok lagano kistom
po platnu boji.

Slikar,
kako je usamljen u sobi svojoj
u bijelo odjeven!
Dusu svoju
platnu je dao.
Kako je usamljen slikar
u bijelo odjeven!

U Rijeci, 10. 1996.

KASTAV

Na brdu iznad Rijeke
Kastav,
grad povijesti
od davnina.
Uzanim ulicama
ko iz bajke
tajnoviti ljudi.
Na zidinama Crekvine
oronuli kamen
zub vremena
i proslosti.
Vjecno ce stajati
prkositi zbilji
u prolaznosti.
Zvonik crkve
nad gradom Kastvom,
i zvon zvona
kastavstinom,
sve do mora...

U Kastvu, 10. 1996.

U PROCJEPU

Ti cudna duso
iz zara i pepela
u borbi sagorjela,
k'o feniks, bez stida
pretvaras se i glumis
u bezzeljnost odijevas.
Izgubljeni Duse bestidni!
Sva nadanja i htijenja,
sve zelje na izdisaju
kremiraj i zapecati.
U ljubavi nemas lijeka
vec cemer i patnju.

Zasladjeno i zabranjeno voce
na kusnju se dajte drugome.
Ne onome tko mrgodno i mracno
probire po kosari zelja
trazeci izgubljeni san.

Na zalasku u smiraj dana
dok Sunce gubi svoj sjaj;
I vrijeme me guta, iz trena u tren,
ne bjezim u skroviste,
vec izlozen kusnji, na stratistu
trazim sebi spas!


U Rijeci 09.11.1996.

GALEBA KLIKTAJ

Kliktaj galeba
od otoka do otoka
kruzi.

Iz maslinika
u buri nastaloj
zatreperase vjetra zice.

Bijela jedra
mojih putovanja
i bijela krila galeba.

Do vraga!
(moj mornaru,
moras poci.)

Kliktaj galeba
uz jecaj zena
od otoka do otoka
kruzi.

Do vraga!
(moj mornaru,
moras poci.)

U Rijeci, 03.1997.

NA UMORU

Na gubilistu tamne noci,
o Boli, sto stenjes i isces mir,
jadi mracne u smrtnika,
bicem uzitka, krvniku se predajes.
U ropstvu, okovana lancima
s dna, ponora pakla
obuzdaj se i podigni, kreni.
Prostacko mnostvo te zove,
i zazarenim cemerom ismijava.
A ti se digni do Neba,
i mrtvacki plast odbaci.
Pokazi se, Duso,
poslusaj Noc kako nestaje,
dok Sunce se budi.

U Rijeci 05.11.1997.

U SVITANJE

Zvona Sv.Vida
u zoru
u svitanje Rijeke.
Slusaju vas
usnuli gradjani
sto zurno
na posao idu.
Ulicni cistaci
lagana hoda
i brzih metli,
cisteci grad
zure na pocinak.
Konobarice kafica
stolnjake
uz prvu kavu
donose.
Na raskrizju
ulica
u osvit zore
Suncem
ispunjena svjetloscu
Grivica.
Zvona crkve
Sv.Vida u zoru,
u svitanje
Rijeke.

U Rijeci 06.1997.

PAS PEKINEZER I DOGA

Pas pekinezer, sramezljivi Mjesec
i duga cesta, nikad kraja.
Nepoznati prolaznici i pekinezer
na lancu, ne zeli hodati.
Toplina asfalta u vrelini noci,
pas pekinezer i susret s dogom.
U zadnji tren dizem psa u narucje,
a doga skoci i vise od glave.
Ah, tezak je to trenutak!
Ah, maleni psicu moj!
Ah, smrt te stalno vreba,
samo da stignemo do kuce!
Kucni prag
tako dalek za nas dvoje.

U Malinskoj 07.1997.


RIBAR

Mirno more
ribarev stap
i riba
u mislima.
Kamenita obala
i more,
treperi
u odsjaju Sunca
ljetnih vrucina.
Nad pustom
hridi,
ribarev stap
sa mamcem
u vodi.
Posvuda
ribe
u vodi
dubokoj.


Na Silbi, 08.1997.


MORE

More valovito,
more bucno
u zvjezdanim
nocima.

/Punim jedrima,
gonjeni vjetrom plovimo./

Debelo more
usuda i patnje.
More nade
i slijepe smrti.
More dubokih
tajni.

/Punim jedrima,
gonjeni vjetrom plovimo./


U Rijeci, 08.1997.

PROBUDJENE DUSE

U nasu dolinu kad u sumrak
obasjan mjesecevim sjajem,
uz logorsku vatru
maleno drustvo primi Svjetlost,
probudjena dusa kida se i pati
u urliku zadrijemale zvijeri.
Vi tamna nebesa skrovite duse,
zvijeri sto sanja i trpi,
u zbilji ambisom Antakarane,
duz rascjepa i ponora
rascvjetale Ruze pakla prihvati.
Na pepelu sagorjele zudnje
orgijanja dugih i nocne tlapnje
mislima more utkane
pred ocima mi samo kosmar.
Kao sto logorska vatra
pomraci mjeseca sjaj,
u dusi plamen buktinjom gori
i feniksom se cini.
Vjecnom je nalik Suncu
dok blista, blista...


U Rijeci 08.1997.

VEPRINAC

Na brdu
crkva
cuju se zvona.

Gore visoko
suma Ucka
cuju se zvona.

U podnozju
Opatija i more
cuju se zvona.

Na brdu Veprinac
crkva bijelih zidova
cuju se zvona.

U Opatiji 11.1997.


STRIJELA AMOROVA

Strijela Amorova
u srce se zabila
poput noza
u toplo meso.

Jos ne.
Ne tako duboko.
Jos ne.

Strijela Amorova
k'o munja Ilije
parajuci nebom
paleci unistava i razara.

Jos ne.
Ne tako duboko.
Jos ne.

Strijela Amorova
u srce se zabila
i boli, boli,
polagano do srzi boli.

Jos ne.
Ne tako duboko.
Jos ne.

U Rijeci 07.1997.

MUCENISTVO

U ubodu noza
s mrznjom ko djelat,
na pragu svijesti
u logoru smrti.
Pruzit cu konop
pod vjesalima,
i samoubojicom
objesit cu se bez krivnje.
Pogledom zvijeri
da moju slutnju napoji,
krvavih ociju cu ti prici,
a ti ces vristat i jecat.
Moj crni otrov
k'o krv ce leci u casi gorcine
koju cu ispit.
Ti ces se tresti cas gristi!
A bozanska simfonija
muzike sfera i suzvuka krvi
kupat ce te u moru
smrtne tisine.
Zalivena strepnjom
u mojem glasu mucnine
i vrtloga silnih bujica
nosena sumnjom;
Do pakla sam bolest!
Do pakla sam glad!
Do pakla sam smrt, zavezanih ociju
s macem u ruci!
U srcu sotone crv sumnje
i mozda ne sasvim napusten,
vjecno osudjen, na vjetrometini
zbiljnosti il'sna, ja bludim.


U Rijeci 03.11.1998.

TRSATSKI MEMENTO

Kad legnem pijan,
stavite mi kamen pod glavu,
i polegnite na travu.

Kad legnem pijan,
izmedzu ruzmarina i kusa,
u hladu bora.

Kad legnem pijan,
stavite mi ako zelite,
platno pod glavu,
i kist u ruke.

Kad legnem pijan ja!

U Rijeci, 25.06.2000.


LJUBAV

Pricas mi da te
Ljubav zovu
I da se krijes
Medz' lavandom i kusem
U mirisu noci
I zvjezdanoj noti
U svjetlosti dana
I hladu jela
Na stazi kamenitoj
Gdje ljude spajas
I ljubav od tuge
Razdvajas
Cujem da te
Ljubav zovu.

U Kostreni, 08.1985.

VOLOSKO

Volosko
vezano
vodom,
vrtlozi
vjetrom
vremena.
Volosko
vatreno
vruce
vjecno.
Vrijedno
vrhunsko
Volosko.

Volosko, 23.08.2000.


RIJECKI KARNEVAL

Rijeci se veseli
karneval blizi.

Otvoreni grade Rijeko!

U spektru boja
bljestavila svjetlosti.

Otvoreni grade Rijeko!

Dolaze iz zemalja
prijateljskih dalekih.

Otvoreni grade Rijeko!

A radosti idu.
Ljubav, mladost, igra
i smijeh.

Ah, otvoreni grade Rijeko!

U Rijeci 15.02.2001.
---------------------------------------

Biografija:
-------------

Borivoj Bukva je rodjen je 10. studenog 1948. Karlov-
cu. Osim haiku poezije, pise i prozna dijela, a bavi se i likovnim stvaralastvom, ezoterijom i teozofijom.
Objavio je slijedeca dijela: SVJETILJKE I ZIVOT, Rijeka,1994, price u prozi;PETA RIJEKA, Rijeka,1996, zbirka poezije; U PROLAZU, Rijeka,1996, zbirka haiku poezije;DODIR USANA, Rijeka, 1998, zbirka haiku poezije;MJESECEV JAHAC, Rijka,1999, zbirka haiku poezije;LEPTIROV POLJUBAC, Rijeka, 2000, zbirka haiku poezije;PAS KOJI JE MISLIO DA SAM ZEC, Rijeka, 2001, zbirka haiku pozije i SKOK RIBICE, Rijeka, 2002, zbirka haiku poezije.
Objavljuje clanke iz oblasti kojima se bavi u mnogobrojnim knjizevnim casopisima i listovima u zemlji i inozemstvu, a cesto gostuje i na radio i TV stanicama.Sa grupom entuzijasta uredjuje na internetu stranicu "Karolina Rijecka":
http://karolina-rijecka.com
Mozete ga takodjer naci na web stranicama:
http://mahaganesh.freehomepage.com
http://www.likoz.croadria.com/bukva.htm

Clan je: Drustva haiku pjesnika-Rijeka, Drustva hrvat-
skih haiku pjesnika, Haiku drustva Slovenije, Drustva hrvatsko-japanskog prijateljstva i Drustva jugosloven-
sko-japanskog prijateljstva pri Univerzitetskoj sekciji Novoga Sada.
Sudionik je konferencije Svetskog haiku udruzenja(WHA) odrzane u rujnu 2000. godine u Tolminu (Slovenija).
Izlagao je na 36 samostalnih i 120 kolektivnih izlozbi
u zemlji i inozemstvu.
Ilustrator je i urednik vise knjiga, kao i autor mnogobrojnih haiga crteza.
Dobitnik je nekoliko vrednih priznanja i nagrada za
svoje stvaralastvo.
Pjesme su mu objavljivane u casopisima, na web sajtovima u antologijama, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

U Rijeci 12.03.2003

- 08:25 - Komentari (3) - Isprintaj - #

19.02.2005., subota

MJESECEV JAHAC

MJESECEV JAHAC
/haiku/

-----------------------------------
Borivoj Bukva. 1999
"Mjesecev jahac"/haiku/
Uradnik: Dr.sc.Jadran Zalokar
Lektor: Vidica Grubisic
Tisak: Vlastita naklada, 300 primjeraka
Kompjuterska priprema teksta: Nina Karavanic
Ilustracija: Snjezana Juricic
------------------------------------
CIP-katalogizacija u publikaciji
Sveucilisna knjiznica Rijeka

UDK 886.2-193

BUKVA Borivoj
"Mjesecev jahac":haiku/Borivoj Bukva
priredio Jadran Zalokar/-Rijeka:
vlast.Nakl,1999.-21 str.
3,7x5,25 cm
Predgovor/Jadran Zalokar
--------------------------------------
Predgovor
----------
Na tragu hajijinstva svaka je kretnja iskusavanje duhovnog egzistencijalnog movensa koji se javlja kroz sliku-rijec-zvuk i obznanjuje perenalnost trenutka, blizine satorickog. Hrvatski haiku pjesnici iskreno su predani tome i odredjenim stupnjem vjestine nastoje prebivati u cistoci takvog "angazmana" za Cistu Rijec. Svojom trecom zbirkom haiku poezije medju njih mozemo uvrstiti i Borivoja Bukvu.
Odredjenim odklonom od izvorne haiku forme(sto signira
i fenomen planetarizacije univerzalnog koda haiku pje-
snikovanja). On njeguje svoj osebujni izraz pun hto-
nicke snage i ekspresivnosti kojom probija, kao vrisak
zamuklost svakodnevne zapalosti u puko, umrtvljeno zivljenje. Tako:

"Na kori bazge/u zamahu sjekire/gusjenica.", -ili:
"Luk rezem/niz obraz suze teku./Mrtvacka kola."

Medjutim, ne nedostaje i suptilnih "s-vidjenja" gdje
se budi empaticki trenutak prijateljevanja sa animom
mundi prirode i kristalizira u kosmosu trostiha.Tako:

"Odakle dolaze/ti tamni oblaci?/Odnose ljeto.", -ili:
"Voda u panju/panj u vodi plovi/strujom rijeke."

Ponekad je to cin samo-otkrivanja i prepoznavanja ale-
theicnosti i thaumazicnosti naseg egzistencijalnog usuda kada pjesnik postaje i ronac u sebe i zivot kao igru i kob. Tako:

"Na podu leze/glumci i maske./Ruza na stolu.", -ili:
"Lovac na srecu./Zivotna prekretnica/u pedesetoj."

Plam duhovnog promatranja-dozivljavanja izbija ponekad
u senryu formi i sto je u ovoj zbirci dano sa nekoliko
izvrsnih stihova:

"Svecenik krije/svoja debela jaja/ispod mantije.",-ili:
"Ako pijes/zovi i mene,/gospodine Drakula."

Odabir za ovu zbirku vodilo me je uvjerenje da Borivoj
Bukva izrasta sve vise u vrsnog haiku pjesnika gdje element
neujednacenosti postaje minoran u odnosu na krucijalnu
komponentu izabranih stihova.

Dr.sc.Jadran Zalokar
-------------------------------------------------

"Cvrsto stablo/duboko ukorjenjeno/odoljeva vjetru.",
"Voda u panju./Panj u vodi plovi/strujom rijeke.",
"Prsti na karti/i put u nepoznato./Zeleno jutro.",
"Rosa na suncu/okupana bljestavilom/svjetlosti dana.",
"Na kori bazge/u zamahu sjekire,/gusjenica.",
"Voskom od kore/tresnjina drveta/premazujem prst.",
"Na tvrdi kamen/naslonih glavu,tijelo/prihvati trava.",
"Proljetne vode/silinom doticu-/nabujale.",
"Kamena stijena/skliznu s ledja/gorskog diva.",
"Uspavanost./Gubim se u kosnici/medju pcelama.",
"Ulicna buka/i cvijet jorgovana./Utihli miris.",
"Odakle dolaze/ti tamni oblaci?/Odnose ljeto.",
"Narogusena/najezena od zime/dlaka na ruci.",
"Gusti snijeg pada./Obrve i trepavice/zametene.",
"Toplina doma./Iz dimljaka iskri u/zimskoj noci.",
"Krusna pec./Do vrata tronozac,/u ruci zarac.",
"Svjetlost/cigarete u noci./Oci u tami.",
"Na crnoj tabli/ostavljen bijeli trag./Putevi krede.",
"Svijetlost/u potkrovlju sobe/vuce se podom.",
"Prostrt stol/i ugasena svijeca./Sibice drzim.",
"Na podu leze/glumci i maske./Ruza na stolu.",
"Bijela jedra./U doticaju s morem/bijela krila.",
"Luk rezem/niz obraz suze teku./Mrtvacka kola.",
"Strasljivo lice/na tegli paradajza,/plasi djecu.",
"Lopoc na suncu/i ustajala voda./Konjic u letu.",
"Na tavanu/u godini stakora/ponestalo zita.",
"Hladan zrak i/odskrinuta vrata./Macka na pragu.",
"Bez cipela,/bos po trnju hodam./Ocvrsli tabani.",
"Okrznut/slamnati sesir/dodirom strasila.",
"Ostavljena/na klupi lezi/ruza.",
"Sumski put/i lovcev pas u trku./Srna na putu.",
"Skidam cipele/dok vonj zaudara./Pas mirise.",
"Na vrhu prsta/buba mara stoji i/razgledava.",
"Otpalo pero./Natasin orlov dar/na sesiru.",
"Vrapcu na grani/pjevam pjesmu./Prestrasen bjezi.",
"Uska struka/ti pratis pogledom/sumu breza.",
"Pogled zene/uz jecaje violine./Konjak u casi.",
"Gole grudi/u rukama drzim./Jabuke zrele.",
"Pasje popodne./Autobus zvan ceznja/vozi me tebi.",
"Ljubav je/prekrasna stvar./Pegla u tanjuru.",
"Drsku metle/razmazena vjestica/uz noge drzi.",
"Vatrena ljubav./Natasin povratak uz/cvrkut ptica.",
"Ako pijes/zovi i mene,/gospodine Drakula.",
"Nad krevetom/u rane jutarnje sate/stojim pijan.",
"Iz okova smrti/podarite mi zivot./Jos malo vina.",
"Baceno vedro/iz bunara iznosi/vodu mira.",
"Netaknuta/u prici nastaloj/slova cekaju.",
"Ti se krijes iza/skrivene poruke./List papira.",
"Zubor potoka/prati me mislima/dok razmisljam.",
"Srce je moje/uhvaceno u mrezu/tvojih slutnji.",
"Sama na klupi/zagledana u galeba,/-promatras.",
"Banda u plavom./Bukva za dorucak u/zoni sumraka.",
"Opterecena/teretom slave,/zgrbljena ledja.",
"Svecenik krije/svoja debela jaja/ispod mantije.",
"Skitnica sam./Vjetru i kisi prkosim/hodajuci.",
"Zalis me!/Prosjak gol i bos,/promatram te.",
"Sedmi dan i/govor na obali mora./Kralj ribara.",
"Za zvijezde,/za sunce,za krijesnice/vrijeme tece.",
"Oprosti mi/za vrijeme sto prolazi./Zelim zivjeti.",
"Sin sam vjetra/otegnut u vremenu./Pridruzi mi se!",
"Lovac na srecu./Zivotna prekretnica/u pedesetoj.",
"Zaustavih dah/nad ponorom duse i/veseo zaplakah.",
"U javi il'snu/Mjesecev jahac stoji/na pragu svijesti."

U Rijeci, 06.10.1999. Bukva Borivoj

- 08:04 - Komentari (2) - Isprintaj - #

18.02.2005., petak

LEPTIROV POLJUBAC

LEPTIROV POLJUBAC
(haiku)

----------------------------------------
CIP- katalogizacija u publikaciji
Sveucilisna knjiznica Rijeka
UDK 886.2-193
BUKVA Borivoj
"Leptirov poljubac":haiku/Borivoj Bukva/-
Rijeka: vlast.nakl,2000.-21 str.
3,7x5,25
Predgovor/Vladimir Devide/
-----------------------------------------
Borivoj Bukva
"Leptirov poljubac"/haiku/

Urednik: Jadran Zalokar
Recenzija: Vladimir Devide
Tisak: Vlastita naklada,300 primjeraka
Ilustracija: Jadran Zalokar
Kompjuterska priprema teksta:
Tiskara Proprint,Ruziceva 21a
------------------------------------------
Predgovor:

Zbirka sadrzi 64 haiku pjesme medju kojima ima nekoliko
senryua. Borivoj Bukva je jedan od istaknutih pjesnika
rijecke regije ciji su haiku objavljeni u casopisima i
antologijama. Po formalnom obliku, Bukvini haiku ne od-
stupaju mnogo od klasicnog japanskog slogovnog 5 -7 -5
metra, sto je za nas jezik najbolje rijesenje.
Takodjer Bukva ne inzistira na "kigo" - rijeci koja,po-
sredno ili neposredno, determinira godisnja doba. Tematski Bukvini haiku pretezno su u uobicajenim okvirima dozivljaja "ovdje i sada".
Na osnovi izlozenoga slobodan sam preporuciti da se ova
zbirka haiku pjesama Borivoja Bukve prihvati za tisak i
objavi.

Vladimir Devide
-----------------------------------------------
"Ptica srece i/obrisi u zrcalu./Kljuca po staklu.",
"Uplasena i/ustreptala ptica, na/grani pjeva.",
"U nocnoj tami/kad ptice utihnu,ti/osluskuj mir.",
"Pas,macka i/neobicna djevojcica./Igraju se.",
"Pas na krovu/razbijenog auta./Pijanac spava.",
"Zaljubljeni pas/u nemogucoj misiji./Voli macku!",
"Pas pekinezer/iz hodnika u sobu/povlaci lutku.",
"Papir u ruci./Snovi u bijegu za/psecim tragom.",
"Cerga na putu./Ciganska dusa i/medvjed na lancu.",
"Lavez pasa/u sumaglici jutra./Moji koraci.",
"Pas kojeg nitko/nije htio,otisao je/za prosjakom,",
"Crna zalost/rijeckih beskucnika./Pregazen macak.",
"Kreket zaba/i ustajala voda./Sunce i lokvanj.",
"Nebeski gusar./Galeb na palubi broda/krade ribu.",
"Miris cvijeca/s prozorskog okna./Dim cigarete.",
"Ples oko vatre/uz vatrene skakace./Iskrice lete.",
"Treptaj zraka/plese nad kamenjarom./Ljetne vrucine.",
"Dogorijeva/grana u plamenu./Iskrice lete.",
"Vrganji i/kravlja balega na/sumskom putu.",
"Kradja nocu i/stablo musmula./Hodamo pute.",
"Kameni djecak/i divlje orhideje/u zagrljaju.",
"Sum vjetra i/povijanje trave pod/mojim nogama.",
"Sumska staza/u travu obrasla./Kamen na stazi.",
"Mirisna je/pokosena trava na/tavanu stale.",
"Odlazak nocu./Zameteno zimsko/jutro,budi se.",
"Jutarnji mraz,/nakon hladne noci./Promrzle ruke.",
"Put u sjeni./Mjesec nad livadom/jase oblakom.",
"Nebeska sila./Kisobrani neotvoreni/u izlozima.",
"Preko mjeseca/preskacu djevojcice/u lokvi vode.",
"Bonsai nosi/japanska djevojka./Drvene klompe.",
"Plamen u ocima./Zelim biti zvijezda/u tamnoj noci.",
"Novac u dzepu./Uzdignuta zastavica/linijskog suca.",
"Zlatna jaja/u pletenoj kosari./Pogled kokosi.",
"Vojnikova laz./Kuci za praznike ili/u stacionar.",
"Put do kuce i/zabava bez granica./Pozdravljam prolaz-
nike!",
"Bogata kuca./U sjaju srebra,zlata,/i poneka laz.",
"Dostojan skitnice,/moj pas pred vratima,/prati me pog-
ledom.",
"Slijedim te./Dvije usamljenosti/hodaju putem.",
"U sjeni ulice/napusten starac/i kora kruha.",
"Nezvani gost./Prijateljsji pogled/na vratima.",
"Skripa zasuna/i podrumskih vrata./Kljuc u bravi,",
"Crkveni toranj./Dok vrijeme prolazi/kazaljke stoje.",
"Prazna boca/i casa,puna vina./Vlazne usne.",
"Taksi u noci./Detektiv,dama i/pijani sofer.",
"Na cesti smrti/crveni patuljak i/pijani vozac.",
"Na kredencu/staklena cipelica/i cvijet ruze.",
"Olujno nebo/u tamnom kutu sobe/u ogledalu.",
"Odsjaj na zidu/i staklena prizma./Spektar boja.",
"Ponovo mrtva./Okrenula se na ledja/muha na stolu.",
"Mahanje repom./Pohane tikvice u/psecoj zdjeli.",
"Dobro djelo!/Operacija spasavanja/muhe iz juhe.",
"Jedinica./U prvoj klupi sjede/djed i baka.",
"Kuca duhova./Sobarica u sobi/mase metlom.",
"Miris iz lonca./Zacinjena juha u/pari nestala.",
"Bracna luka/i svjetlo s jarbola./Vatra zivota.",
"Crveno usijanje/u jednom pogledu zene./Dan ruza.",
"Bogomoljka na/prstu djevojke,prati/me pogledom.",
"Sjetan pogled/uz drhtaj djevojcice./Jesenji mjesec.",
"Tulum lutkice./Ponocni uzici i/mjesec u casi.",
"Strgnuta zavjesa./Tko je vidio vjetar/preko mjeseca?",
"Dolina suza./Podnozje planine sa/vise jezera.",
"Tajne srca i/ukradeno djetinjstvo./Slika u ruci.",
"Orao je sletio./Bijeg u tisinu i/osamu sobe."

U Rijeci 17.01.2003. B.B

- 08:02 - Komentari (3) - Isprintaj - #

17.02.2005., četvrtak

SKOK RIBICE

----------------------
LITTLE FISH JUMP
----------------------
/haiku/

BORIVOJ BUKVA
-----------------




Nakladnik / Published by
DRUSTVO HAIKU PJESNIKA - RIJEKA
ASSOCIATION OF HAIKU POETS - RIJEKA

Priredio / Editor
JADRAN ZALOKAR

Ilustracija / Illustrated by
BORIVOJ BUKVA

Prijevod / Translation into English
IVAN BULJAN

Tisak / Print
Vlastita naklada , 300 primjeraka
Owen press , 300 printed copies

Kompjeterska priprema teksta :
TISKARA PRIPONT , Ruziceva 21 a
Computer processing of the text
PRIPONT PRINTING PRESS,Ruziceva 21a St

Borivoj Bukva , Rijeka 2002

---------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikaciji
S V E U C I L I S N A K N J I Z N I C A
R I J E K A
Cataloguization in the publication - CIP
U N I V E R S I T Y L I B R A R Y R I J E K A
UDK 821.163.42 - 193 = 111 = 163.42
BUKVA , Borivoj
Skok ribice / < tekst i ilustracija >
Little Fish Jump / < text and illustration >
Borivoj Bukva ; priredio Jadran Zalokar ;
Borivoj Bukva ; edited by Jadran Zalokar ;
< prijevod na engleski Ivan Buljan > .-
< translation into English Ivan Buljan > .-
Rijeka : Drustvo haiku pjesnika - Rijeka ,
2002 .
Rijeka : Association of Haiku Poets - Rijeka ,
2002.
Tekst na hrv. i na engl. jeziku . -
Biljeska o autoru .
Text written in Croatian and English .-
Note on the Author .
ISBN 953 - 6909 - 04 - 9
100526058
-------------------------------------------------

BIOGRAFIJA
----------
BORIVOJ BUKVA
--------------
Rodjen sam 10.studenog 1948. u Karlovcu. Haiku pjesnik,
pjesnik,prozni pisac,likovni umjetnik,ezoterik i teoz-
of. Objavio sam knjigu proze SVJETILJKE I ZIVOT /Rije-
ka,1994/,zbirku poezije PETA RIJEKA /Rijeka,1996/,haiku
zbirke U PROLAZU /Rijeka,1996/, DODIR USANA /Rijeka,
1998/, MJESECEV JAHAC /Rijka,1999/, LEPTIROV POLJUBAC /
Rijeka,2000/, PAS KOJI JE MISLIO DA SAM ZEC /Rijeka ,
2001/ i SKOK RIBICE /Rijeka,2002/. Suradjujem u knjizevnim listovima , casopisima i novinama u zemlji i inozemstvu , te na radiju i televiziji . Jedan sam od urednika web stranice na internetu " Karolina Rijecka ".
Clan sam Drustva haiku pjesnika Rijeka , Drustva hrvatskih haiku pjesnika , Haiku drustva Slovenije , Drustva prijateljstva Hrvatska - Japan i Yugoslavia - Japan pri Univerzitetskoj sekciji Novi Sad . Sudionik sam WHA Konferencije odrzane u rujnu 2000. u Tolminu /Slovenija/.
Nastupio sam na 3o samostalnih i 112 kolektivnih izlozbi u zemlji i inozemstvu . Crtam haiga crteze , ilustrator i urednik ilustracija vise knjiga . Dobitnik sam vise priznanja i nagrada . Pjesme su mi objavljene u antologijama u zemlji i inozemstvu .

Borivoj Bukva
-------------

I was born on 20,th November 1948 in Karlovac . Haiku
poet,poet,prose writer,fine artist,esotericist and theosophist. I have published prose books SVJETILJKE I ZIVOT / Lamps and life /, Rijeka 1994;poetry PETA RIJEKA /The fifth river /,Rijeka 1996; and haiku poetri collections: U PROLAZU / Passing by /,Rijeka 1996, DODIR USANA/ The touch of lips /,Rijeka 1998, MJESECEV JAHAC /Moon rider /,Rijeka 1999, LEPTIROV POLJUBAC / The kiss of a butterfly /,Rijeka 2000, PAS KOJI JE MISLIO DA SAM ZEC/The dog who thought i was a
rabbit /,Rijeka 2001 ,and SKOK RIBICE / Little Fish Jump /,Rijeka 2002.
I am a collaborator in literary magazines , other jou-
rnals and newspapers here in Croatia and abroad , as
well as on radio and television . I am one of the editors of the " Karolina Rijecka " web site on Internet .
Member of the Association of Rijeka Haiku Poets , the
Association of Croatian Haiku Poets , the Slovenian Haiku Society , the Croatia - Japan Society of Friendship and the Yugoslavia - Japan Society of Friendship at the Novi Sad University Section. I was a participant at WHA Connference held in Tolmin / Slovenia / in September 2001.
I have taken part on 30 one - man and 112 group exhibitions in Croatia and in foreign countries . I make haiku drawings and I've been illustrator and illustration editor of certain number of books . The winner of several diplomas and awards . My poems have been published in domestic and foreign anthologies .
--------------------------------------------------

Recenzija:
---------
I Z V A N Z A K L O N A
--------------------------

Mnogi suvremeni haiku pjesnici iskreno i predano ustraju na drevnom putu haijinstva . Iako su se strogi criterioni sensei - pjesnikujucih lutajucih mudraca znatno izmijenili , ipak je kroz suvremenike dalje ziv duh haijinstva u novim modusima ozbiljava-nja tog DO Zive Rijeci . I ovodobni je mentalitet otvoren duhovnom senzibilitetu za cisto bivstvovanje i u uvjetima urbanog habitusa sto potvrdjuje perenija-lni univerzalni doseg duhovnog koda haiku pjesnikovanja .
I svojom novom zbirkom Borivoj Bukva se potvrdjuje jos
jednom kao izuzetna figura na cseni hrvatskog i svjet-
skog haiku pjesnistva . U tek nekoliko godina stasao je u vrsnog haikuista i vec ima iza sebe nekoliko uspjelih haiku zbirki . Posebno je vrstan u formi senryu izricaja :

Naslonjen na zid
pridrzavam zgradu.
Casa u ruci.

Suknja i razrez.
Svecenik s mobitelom
gleda u noge.

U urbanom okruzju pise on haiku antologijskog dometa :

Kise jesenje.
Pustom ulicom
gazim potoke.

Park u cvijecu.
Red palmi i klupa
prate setace.

Ali ,njegovo haiku " tumaranje " prirodom nosi u sebi
drevni duh jednog Bashoa ili Isse u snaznom izricaju ne ponovljive jednokratnosti / eteralnosti prijatelje-vanja sa svim susretima i bicima izmedju Neba i Zemlje. U tome lezi snaga " slike " koja topizira najdublji unutrasnji dozivljaj u formi Ciste Rijeci :

Zameteni
vrhovi planina i
moja brada.

Umiven rosom
uz izlazece sunce
berem grozdje.


Ljudska toplina ne treba posebnu fermentaciju vec ona
isijava trenutno iz stava zacudnosti kojom haijin pre-
poznaje vrhunski trenutak i Rijec ga nalazi spremna na
ono satoricko:

Opca uzbuna!
Bebin prvi dan
bez dude.

Puna usta.
Uzmi tresnji peteljku
i stavi u caj.

U ovih sezdesetak haiku, Borivoj Bukva suvereno potvr-
djuje svoj haiku put a nama koji ga pratimo podario je
jos jedno zadovoljstvo haiku prijateljevanja i pobratimstva .
Dr.sc. Jadran Zalokar
------------------------------------------

O U T O F S H E L T E R
---------------------------

Many modern haiku poets sincerely and devotedly persevere on the ancient path of haijinism. Althought the strict criterions of sensei - poeticizing wandering sages have considerably changed, the spirit of haijinism is still alive through contemporaries within new modes of making serious of this DO of the Living Word . The mentality of modern time is also open to spiritual sensibility for pure existing and in the conditions of urban habitus , what is confirmed by perennial universal achievement of spiritual code of haiku poetizing .
With his new collection of poems Borivoj Bukva has proved once again to be an exceptional figure on the scene of Croatian and global haiku poetry . Just in few years he has matured in an excellent haikuist and he has already made several successful collections of haiku poems . He is especially good in the form of senryu exression :

Bent on a wall
I am holding the building.
A glass in the hand.

Skirt and a slot.
A priest with mobile phone
is staring at the leps.

Within urban environment he writes haiku of an anthological scope :

Autumn rains.
In empty street
I am wading through the streams.

Park in flowers.
A row of palms and benches
in monitoring the strollers.

However, this haiku " roaming " through the nature ca-
rries in itseltf an ancient spirit of Basho or Issa, in powerful utterance of unique once -
occuring/eternality of being friends with all encounters and sreatures between the Heaven and the Earth . In this lies the strength of " a picture " that toppies the deepest internal
experience in the form of Pure Word:

Covered
mountain peaks and
my beard.

Bathed by dew
besides
the rising sun
I'm picking grapes.

Human warmth needs no fermentation. On the contrary,it
emits instantnaneousness from an attitude of astonish-
ment by which an haijin recognizes the top moment and
the World finds it, being ready for something that is
satorical:

General alarm!
The first day of a baby
without the pacifier.

Full mouth.
Take stalk from the cherry
and put in tea.

In these around sixty haiku poems Borivoj Bukva confirms in a sovereign way his haiku path,whereas he has presented us who monitor his work one additional satisfaction of haiku friendship and blood brotherhood.
Jadran Zalokar,Dr.Sc.
-------------------------------------------

"Kos na tresnji./Tko ce prije pobrati/zrele plodove.",
"Izvan zaklona./Setnja pod oblacima/i poneka kap.",
"Iz korjena/tratincica u ustima./Slatkast okus.",
"Trag divljaci/prekrio prvi snijeg./Pas na lancu.",
"Mrav na ruci/u potrazi za hranom./Necisti prsti.",
"Puna usta./Uzmi tresnji peteljku/i stavi u caj.",
"Opca uzbuna!/Bebin prvi dan/bez dude.",
"Dani groma i/oluja nad ravnicom./Smrt cigana.",
"Krevet od ruza./Opsjednuta cistocom/mlada udovica.",
"Zuti list/i vatra iz kamina./Mrav na panju.",
"Teski oblaci./Nebo moze cekati/nad Ljubljanom.",
"Ruzmarin/za reverom./Svadba.",
"Ispod duge/djevojcica u pjeni/okupana.",
"Vreli asfalt/i cesta bez kraja./Kotac bicikla!",
"Nebo, more, obala./Galeba kliktaj prati/me k'tebi.",
"Kapljica rose/na tresnjinom cvijetu./Zedan leptir.",
"Vezani pas/i lutka u krevetu./Plac djeteta.",
"Zameteni/vrhovi planina i/moja brada.",
"Vodeni cvijet/uz izlazece Sunce./Kreket zaba.",
"Livade bola./Ko psenica zasadjen/trunem na vjetru.",
"Jutro dana./Osmijeh na licu u/ogledalu.",
"Starac u camcu./Rijekom zaborava/dani teku.",
"Studen nestaje./Vjetar i proslost/rastu u meni.",
"Vodom plovi/puzeva kucica i/mrav u njoj.",
"Sanjke jure/i konji u galopu./Toplo pod dekom.",
"Samo u mraku/blista kako treba-/drago kamenje.",
"Suknja i razrez./Svecenik s mobitelom/gleda u noge.",
"Zeleni list/i bijeli stolnjak/u tami noci.",
"Naslonjen na zid/pridrzavam zgradu./Casa u ruci.",
"U proljece/kad lisce propupa/noge bijele.",
"Pijan u/karijoli lezim./Tezak teret.",
"Na volan/trkaceg auta/posijela muha.",
"Mjesec i macka./Na krovu zimske noci/trazi macora.",
"Krmeljive oci./Lonac pun caja,po/podu znjiravci.",
"Kisne kapi u/borovim iglicama/tankocutnosti.",
"Vjetrom zameten/tamne zimske noci/bijeli snijeg.",
"Iznad oblaka/gubimo se u kisi/visokih brda.",
"Prolom oblaka./Niz strmu liticu/potoci kise.",
"Klize niz staklo/kapi ledene kise./Toplo u sobi.",
"Kise jesenje./Pustom ulicom ja/gazim potoke.",
"Park u cvijecu./Red palmi i klupa/prate setace.",
"Zvonik crkve/u raskosi svjetla/nad ravnicom.",
"Ledom okovana/fontana,izranja/u ljepoti.",
"Svjetionik/na kraju gata,sija/u tami noci.",
"Zimska idila./Dok snijezi nad livadom/bijeli pas.",
"Zimsko Sunce/po obrazu grize./Ledene ruke.",
"U proljece/bijeli cvjetovi/pod tresnjom.",
"U suton dana/kolone setaca i/tamna stabla.",
"Zeleni bor i/zaledjene planine/pod teretom.",
"Visoka brda/na uljenom platnu./Slika na zidu.",
"Vrabac na snijegu/kljunom pobire hranu./Pahulje lete."
"Biser na nosu/i prsten od zlata./Pupak prazan.",
"Sunce,sijeno/i nekoliko cusaka./Pucka skola.",
"Suncani dan/i sijen nadamnom./Let galeba.",
"Buba maru/na grozdjenom listu/dotakoh prstom.",
"Jutarnja rosa/i magla sto se dize./Ljeto na izmaku.",
"Golac puz/s'krova skliznu na/trambulin.",
"Vedro nebo/i vreca za spavanje./Sum valova.",
"Umiven rosom/uz izlazece Sunce,/berem grozdje.",
"Mirno more/i trening ribice./Preskace list.",
"Djevojcica/naslonila ruku na/moje rame.",
"Sveti covjek./Tacka nestajanja u/sumrak dana.",
"Svjezi zrak/i bura nad Kvarnerom./Hladno u sobi."
-------------------------------------------------
Izgled i format knjizice haiku poezije SKOK RIBICE
pogledajte na linku: http://www.nhi.clara.net/bs0387.htm
identicno toj zbirci su: MJESECEV JAHAC i LEPTIROV
POLJUBAC.
--------------------------------------------------

U Rijeci 30.11.2002. B.B.




- 19:15 - Komentari (2) - Isprintaj - #

16.02.2005., srijeda

SENRYU




Borivoj Bukva
--------------


SENRYU
--------

Neizravne podsmjesljive upadice o ljudskoj gluposti, apsurdu u ponasanju, zovu se senryu. Slican je haiku i pise se u istom obliku. Dok je u haiku pjesnik direktno upleten u radnju, u senryu pjesnik promatra postranice. On je odvojen od objekta radnje ili iskustva, riskira da zapadne u sarkazam.

Senryu nije iskren, on je frivolan, neposten, vulgaran, usredotocuje se na ljudske mane. Kao i kod vecine humora, senryu uspjeva rasprsiti cuvstvo osmijehom ili smijehom. Ne bavi se bitnim, vec osjecajima pojedinacnih stvari. Teme prosudjuje na zabavan nacin, zadrzavajuci odvojeno promatracko ja. Postoji i " ozbiljan senryu ", " na ostrici ", koji nagovjestava angazman, neizravan je i nije propagandan, istice primjer neke teme za razmatranje.
-------------------------------------

Senryu do sada objavljeni:
--------------------------

- Zbirka haiku poezije DODIR USANA / The touch of lips /, Rijeka 1998., Haiku casopis HAIKU br.9, Zagreb 1998.

Mocim noge
u loncu iz kojeg
voda curi.

- Haiku casopis HAIKU NOVINE, Nis, Yugoslavia, 1998/13.

Gurkaju se
u plavetnilu mora
val do vala.

- Haiku Magazine KOKO KATO, Nagoya, Japan 1998/ autumnwin.

Na tavanu
u godini stakora
ponestalo zita.

In the year
of the rat the oftic has
run out of wheat.

- Revija za preboj v zivo kolturo APOKALIPSA, Ljubljana, Slovenija, 1999 / 26-27-28

Mocim noge
u loncu iz kojeg
voda curi.

Namakam noge
u lavorju iz katerega
kaplja voda.

U vodi trazim
nedirnutu ljepotu -
gol golcat !

V vodi iscem
nedotaknjeno lepoto -
popolnoma gol !

- Zbirka haiku poezije MJESECEV JAHAC / Moon rider /, Rijeka 1999.

Luk rezem
niz obraz suze teku.
Mrtvacka kola.

Ljubav je
prekrasna stvar
pegla u tanjuru.

Drsku metle
razmazena vjestica
uz noge drzi.

Ako pijes
zovi i mene
gospodine Drakula.

Gole grudi
u rukama drzim.
Jabuke zrele.

Iz okova smrti
podarite mi zivot.
Jos malo vina.

Skidam cipele
dok vonj zaudara.
Pas mirise.

Narogusena
najezena od zime
dlaka na ruci.

Strasljivo lice
na tegli paradajza,
plasi djecu.

Vrapcu na grani
pjevam pjesmu.
Prestrasen bjezi.

Banda u plavom -
Bukva za dorucak u
zoni sumraka.

Nad krevetom
u rane jutarnje sate
stojim pijan.

Svecenik krije
svoja debela jaja
ispod mantije.

Na podu leze
glumci i maske.
Ruza na stolu.

Gusti snijeg pada.
Obrve i trepavice
zametene.

Bez cipela
bos po trnju hodam.
Ocvrsli tabani.

Kamena stijena
skliznu s ledja
gorskog diva.

Uspavanost.
Gubim se u kosnici
medju pcelama.

Na tavanu
u godini stakora
ponestalo zita.

Okrznut
slamnati sesir
dodirom strasila.

Pasje popodne.
Autobus zvan ceznja
vozi me tebi.

Opterecena
teretom slave,
zgrbljena ledja.

- Novice haiku drustva Slovenije LETNI CASI, st.6, Ljubljana, Slovenija. Marko Hudnik : LUNIN JEZDEC( Mjesecev jahac, zbirka haikujev B.B., Rijeka 1999 )

Narogusena
najezena od zime,
dlaka na ruci.

Nasrsene
najezene od mraza
dlake na roki.

- Ultra haiku magazine " TROUBADUR " - " GINYU " no.12, 20/10/2001/, Ban'ya Natsuishi, Fujimi, Saitama, Japan

Na podu leze
glumci i maske.
Ruza na stolu.

On the floor
actors and masks -
on the table a rose.

- Haiku casopis HAIKU br.11-12, Zagreb 1998.

Nad krevetom
u rane jutarnje sate
stojim pijan.

Over my bed I stand
in early morning hours
drunk.

- Zbirka haiku poezije LEPTIROV POLJUBAC / The kiss of the butterfly /, Rijeka 2000.

Kuca duhova.
Sobarica u sobi
mase metlom.

Dobro djelo !
Operacija spasavanja
muhe iz juhe.

Pas na krovu
razbijenog auta.
Pijanac spava.

Put do kuce i
zabava bez granica.
Pozdravljam prolaznike.

Bogata kuca.
U sjaju srebra, zlata,
i poneka laz.

Taksi u noci.
Detektiv, dama i
pijani sofer.

Zaljubljeni pas
u nemogucoj misiji.
Voli macku !

Ponovo mrtva.
Okrenula se na ledja
muha na stolu.

Na cesti smrti
crveni patuljak i
pijani vozac.

Zlatna jaja
u pletenoj kosari.
Pogled kokosi.

Miris iz lonca.
Zacinjena juha u
pari nestala.

Prazna boca
i casa puna vina.
Vlazne usne.

Miris cvijeca
s prozorskog okna.
Dim cigarete.

Pas pekinezer
iz hodnika u sobu
povlaci lutku.

Novac u dzepu.
Uzdignuta zastavica
linijskog suca.

Nebeski gusar.
Galeb na palubi broda
krade ribu.

Bogomoljka na
prstu djevojke, prati
me pogledom.

Put u sjeni.
Mjesec nad livadom
jase oblakom.

Papir u ruci.
Snovi u bijegu za
psecim tragom.

Tulum lutkice.
Ponocni uzici i
mjesec u casi.

Pas macka i
neobicna djevojcica.
Igraju se.

Crna zalost
rijeckih beskucnika.
Pregazen macak.

Vojnikova laz.
Kuci za praznike ili
u stacionar.

Nebeska sila.
Kisobrani neotvoreni
u izlozima.

Jedinica.
U prvoj klupi sjede
djed i baka.

Crkveni toranj.
Dok vrijeme prolazi
kazaljke stoje.

- Casopis LETNI CASI, st.10, Ljubljana, Slovenija, 2000 Joze Volaric : METULJEV POLJOB ( Leptirov poljubac, zbirka haikujev B.B, Rijeka 2000 )

Pes, macka in
nanavadna deklica
se igrajo.

Pas, macka i...

Zaljubljeni pes
v nemogucem poslanstvu.
Rad ima macko.

Zaljubljeni pas...

Pekinski pes
iz hodnika v sobo
vlece lutko.

Pas pekinezer...

Pes na srehi
razbitega avtomobila.
Pijanec spi.

Pas na krovu...

Gusar z neba.
Galeb na palubi ladje
krade ribe.

Nebeski gusar...

Vonj cvetja
z okna.
Cigaretni dim.

Miris cvijeca...

Nebeska moc.
Zaprti dezniki
v izlozbah.

Nebeska sila...

Rdeci stolp.
Ka cas odhaja,
kazilca stojita.

Crkveni toranj...

Hisa duhov.
Cistalka v sobi
maha z metlo.

Kuca duhova...

Dobro dejanje !
Operacija resevanja
muhe iz juhe.

Dobro djelo...

Bogata hisa.
V bliscu srebra, zlata...
se kaksna laz.

Bogata kuca...

- Listak LEAFLET,No.38, Novi Sad, Yugoslavia, 2000.

A pirate from the sky.
A seagull on the desk
stealing fish.

Nebeski gusar...

- Haiku magazine KOKO KATO, Nagoya, Japan, 2000 / milennium

Path in the shade.
Moon above the meadow
is riding on a cloud.

Put u sjeni...

- Haiku zbirka TEH NEKAJ BESED, Ljubljana, Slovenija 2001.

Gusar s neba.
Galeb na palubi ladje
krade ribe.

Nebeski gusar...

Pekinski pes
iz hodnika v sobo
vlece lutko.

Pas pekinezer...

- Zbirka haiku poezije PAS KOJI JE MISLIO DA SAM ZEC / The dog who thought i was a rabbit /, Rijeka 2001.

Postar zvoni
samo jedanput na dan.
Roda na krovu.

Zacarani zahod.
Muha na izmetu i
usamljeni prdac.

Vrtoglavica.
Penjem se na zenu i
nije visoko.

Vlasnik stana
i dama u nevolji.
Gace na podu.

Ubod bradavice.
Ne naslanjaj sise na
vratara.

Pas koji je
mislio da sam zec
- veselo zalaje !

Djevojcice se
kupaju u moru.
Guze bijele.

Svi su dobro u
odjelu za narkotike.
Jedu jabuke.

Demonska zena.
Popovi u bijegu
traze spas.

Autobus stoji
na usputnoj stanici.
Vrsim nuzdu.

Lizem kost.
Maleno stene laje
ispod stola.

Strava i uzas.
Komarci na plafonu,
lezimo goli.

Kante za smece
i vonj iz bunara.
Zeludac kruli.

Puno buha
na suncu drijema
dlakavo stene.

Mercedes na
stocnom sajmu dize
cijenu konja.

Pijem pivo
i sjedim uz kiosk.
Pada kisa.

Platna za slikanje.
Cetiri daske vire iz
kante za smece.

Visoko drustvo.
Odmor s mrtvacem u
podrumu kuce.

Poslednji cin.
Razglednice iz pakla
i andjeoske oci.

Pas na lancu i
znjiravci cipela po
podu se vuku.

Iz torbe viri
kiseli krastavac
pun dlaka.

Ocarani konj.
Policijsko pseto jase
na vrucem sedlu.

Trazeci izlaz
zupnik vec dva tjedna
pobire novce.

Kap u moru.
Razbijena flasa
i vlazne usne.

Krik svile.
Svilena buba hoda
rubom svile.

Pijanac krije
vodenasti pogled
u morskoj vodi.

Trojanski konj.
Trudna u pedesetoj
nosi dijete.

Licem u lice.
Dvostruka zbrka za
dva pijanca.

Medju sljivama
dizem casu rakije.
U tvoju slavu !

ARSENU

Pred Uskrs.
Glad pred vratima.
- Sunkica !

Divlja rijeka.
Daleko od Afrike,
Nil na karti.

Ribarski put
bez ijedne mreze.
Putokazi na putu.

- An Independent Journal of Haiku and Haiku Studies " MODERN HAIKU ", Madison, U.S.A., 2001.

Enchanted horse.
Police dog rides
on the hot saddle.

Ocarani konj...

Demonic woman.
Priests in run
search for salvation.

Demonska zena...

Everybody is well in
narcotic dapartment.
They eat apples.

Svi su dobro...

I lick bone.
Little puppy barks
under the table.

Lizem kost...

- International FROGPOND XXIV:1, New York, U.S.A., 2001.

I lick the bone...

Lizem kost...

- Haiku casopis LETNI CASI, st.13, Ljubljana, Slovenija, 2001.

Lizem kost.
Cucek renci
pod mizo.

Lizem kost...

- Listak LEAFLET, Novi Sad, Yugoslavia, 2001/41.

Full of flies
in the sun
a furry puppy snoozes

Puno buha...

- Haiku casopis VRABAC,br.35-38, Samobor 2002.

Pas koji je...

Lizem kost...

Park u cvijecu...

Puno buha...

Ribarski put...

- Listak za haiku MASLACAK br.18, Nis, Yugoslavia, 2002.

Postar zvoni...

Vrtoglavica...

- Haiku casopis TIME HAIKU, London, Great Britain, 2002.

TO ARSEN

Xmas eve.
Hunger at the door.
- The ham roll!

ARSENU...

The dog who
thought I was a rabbit
- barks joyfully

Pas koji je...

- Zbirka haiku poezije SKOK RIBICE / Little fish jump /, Rijeka 2002.

Naslonjen na zid
pridrzavam zgradu.
Casa u ruci.

Na volan
trkaceg auta
posijela muha.

Krmeljive oci.
Lonac pun caja, po
podu znjiravci.

Pijan u
karijoli lezim.
Tezak teret.

Mrav na ruci
u potrazi za hranom.
Necisti prsti.

Mjesec i macka.
Na krovu zimske noci
trazi macora.

Suknja i razrez.
Svecenik s mobitelom
gleda u noge.

Biser na nosu
i prsten od zlata.
Pupak prazan.

Golac puz
s krova skliznu na
trambulin.

Sunce, sijeno
i nekoliko cusaka.
Pucka skola.

Jutro dana.
Osmijeh na licu u
ogledalu.

Park u cvijecu.
Red palmi i klupa
prate setace.

Vezani pas
i lutka u krevetu.
Plac djeteta.

Zameteni
vrhovi planina i
moja brada.

Opca uzbuna !
Bebin prvi dan
bet dude.

Kos na tresnji.
Tko ce prije pobrati
zrele plodove.

Krevet od ruza.
Opsjednuta cistocom
mlada udovica.

- HAIKU DANI DUBRAVKA IVANCANINA - KRAPINA, 2000, 2001

Misno vino.
Na vrhu brijega
crkva Tri Kralja.

Kravlji sir
i Zagorski struklji.
Pun stomak.

Zagorske kleti.
Debela hladovina
uz bogati trs.

" Zagorec " vino
na oglasnom panou.
Razbijen auto.

Dobro vino
u grlu se smjestilo.
Put mu lagan.

Za internetom
Krapinski covjek.
Casa vina.

Zmija u travi.
Vijuga dolinom
Krapina.

- HAIKU ZBORNIK - LUDBREG 1998, 1999, 2000, 2001

Uspavanost...

Ako pijes...

Bogata kuca...

Kupit cu pticu
i pustiti iz kaveza
na slobodu.

Najdraza mrlja.
Duz Kvarnera plutaju
njene gacice.

Sneguljica
i sedam patuljaka.
Osmi u krevetu.

Nocni zivot i
cirkus u Rijeci.
Bijesna zena.

Cuvar kuce.
Vikend s mrtvacem
uz slatke snove.

Sveti teret.
Sveci i gresnici
nose zlato.

Jedan previse.
Vrijeme naplate dugova
i crna mantija.

Vesela gozba
i drustvo mrtvih pjesnika.
Divlje noci.

Ljepotice noci
hrcu u mom krevetu.
Pijano drustvo.

Prljavi ples
i tatica u suknji.
Mama podviruje.

Divlja rijeka.
Kad muskarac voli zenu
preplavi je.

Pijano drustvo.
Maleno stene laje
ispod stola.

Gurkaju se
u plavetnilu mora
val do vala.

Visoke pete
na vitkim nogama
gaze po travi !

Odsjaj soka
sa vrelih usana.
Ja i smokvica.

- Casopis HAIKU br.15-16, Zagreb 1999.

A mantis
on a girl s finger, folloes me
with its glance.

Bogomoljka na...

Ona for me
and one for you
bite of an apple.

Jedan meni
i jedan tebi griz
jabuke.

A chill in the night.
The powerful and the crooked
licking ice cream.

Jeza u noci.
Mocnici i zlocinci,
lizu sladoled.

- Haiku casopis VRABAC br.19-20-21-22, Zagreb 1997/98. i HAIKU NOVINE, Nis, Yugoslavia, 1999/14.

In water I look for
untoucked beauty -
stark naked!

U vodi trazim
nedirnutu ljepotu -
gol golcat !

- Haiku casopis SKOLJKA, br1, Podgorica, Crna Gora 2002.

My bed
and your friend.
Cold room.

Moj krevet
i tvoj prijatelj.
Hladna soba.

- Haibun " Dionizijev osmijeh uz igru " objavljeno u Haiku casopisu LETNI CASI br.12, Ljubljana 2001, u prijevodu Joze Volarica / Dionizov nasmeh ob igri /- izvod haiku

Pot do doma in
zabava brez meja.
Pozdravljam mimoidoce!

Put do kuce i
zabava bez granica.
Pozdravljam prolaznike !

Jaz nosim gate.
Bog je tako velik
pa je brez njih.

Ja nosim gace.
Bog je tako velik
i bez gaca.

Divlje noci in
Recki zigolo.
Tesna omara!

Divlje noci i
Rijecki zigolo.
Tijesan ormar.

Tipkovnica
in zaslon racunalnika.
Prsti na miski.

Tastatura
i ekran interneta.
Prsti na misu.

Ko ima moski
rad zensko - se zgodi :
Jaz sem noseca !

Kad muskarac
voli zenu, desi se:
Ja sam trudna !

Sveto breme.
Svetniki in gresniki
nosijo zlato.

Sveti teret.
Sveci i gresnici
nose zlato.

- Haiku casopis LETNI CASI, st.15, Ljubljana, Slovenija, 2002. Renga - Proljetna.

Stare skornje
po cesti skljap, skljap,
kisa sipi.

- Haibun " HAIKU NOGE ", Rijeka 02.08.2001.

Haiku noge
daskama zivot znace.
Komotne cipele.

Zenske noge
misicave, dlakave,
oku zapele.

- Haiku KALENDAR, Ludbreg 2002.

Red stains
in the castle made of cards.
The cut finger.

Crvene mrlje
u dvorcu od karata.
Prerezan prst.

- Haiku informator BILTEN, No.23, Novi Sad, Yugoslavia, 2002.

Svecenik krije....

Ako pijes....

- Anthology FOOTBALL HAIKU, Edinburgh, Great Britain,
2002.

run
between
raindrops

trci
izmedju
kisnih kapi



U Rijeci 08.12.2002. B.B.
-------------------------------



- 08:00 - Komentari (2) - Isprintaj - #

15.02.2005., utorak

WAKA/TANKA POEZIJA

Borivoj Bukva
---------------


WAKA/TANKA POEZIJA
------------------


U svakom detalju, u svakoj sitnici, u svakoj pojedinosti - u svakom kukcicu, kapljici, pogledu, emociji - zrcali se citav svemir, sav zivot, sve sto je uopce dostupno poimanju nase svijesti - navodi Vladimir Devide.

Tako najglasovitiji Bachoov haiku:

Prastari ribnjak:
Uskola zaba -
zvuk vode!

- toliko interpretiran da bi se svime sto je o njemu napisano moglo ispuniti debela knjiga. Pa i on
neupucenom u prvi mah moze djelovati kao banalna konstatacija.
Ali za citaoca koji zna sto je sve u haiku zapisano "izostavljanjem", taj je skok zabe u vodu "stvaranje svijeta iz nicega".
U vezi s tim istice Vladimir Devide kako takvo gledanje, "zen" gledanje, niposto nije rezervirano za Dalekoistocnjaka: "Ne vidim u tom pogledu boljeg primjera izvornog "zapadnjackog zena" od strofe jednog od najvecih pjesnika svih vremena, Johana Wolfganga Goethea, koju, zacudo, cini mi se, u tom kontekstu nisu citirali.
U slobodnom prijevodu evo tog Goetheova zapisa iz 1815. godine:

Zelis li koraknuti u beskonacno?
Podji samo na sve strane u konacnom!
ZeliS li se osvjeZiti cjelinom,
MoraS cjelinu spaziti u najmanjem."

R.H.Blyth je rekao da je haiku: "izraz... prosvjetljenja u kojem vidimo u Zivot stvari."
Takodjer u kontekstu gore napisanog, u duhu zena 2000. g. prije prvih registriranih Ezoterickih skola zena, na putu postizanja duhovne slobode "zen" je Mojsiju pokazao put, prikaz je dat u mom tekstu "Mojsijev put zena".

Kako haiku poezija, tako i druge slicne poetske forme (waka, senryu, haibun, ranije tanka) potjecu iz zen-buddhisticke duhovne tradicije i imaju neka zajednicka obiljezja.
Prije haiku-a u Japanu se stoljecima njegovala pjesma "waka", sto doslovno znaci "japanska pjesma". Ona ima 5 stihova, sa gradjom 5-7-5-7-7 slogova.
Waka poezija ili "tanka" stara je 13. stoljeca, datira sa Kroniko Kojiki iz 712. g.
Dok je haiku vise muska pjesma, waka je zenska, elegantna, lijepa, mekana. Waka se sastoji iz dvije strofe.
Prva je "kami-no-ku", od tri stiha sa po redom - 5,7,5 slogova. Druga strofa se zove "shomo-no-ku", od dva stiha sa - 7,7 slogova.
Citava waka ima slogovni metar 5,7,5,7,7.
Waka je gotovo uvijek izrazito zavrsena, zatvorena pjesma, dok je haiku otvoren. Buddhisticki religiozno "moralisticka" waka zove se "doka".
"Danas se uobicajeno razlikuju tri stila wake. Yugen je stil "tajnovitosti i dubine", on poseze za skrivenim, cak i neizgovorljivom istinom kroz duboko uvjerenje i osjecaj. Ushin je stil "intenzivnog osjecaja" u kojem pjesnika vodi strastveno uvjerenje u neku emocionalnu istinu subjektivno iskazanu. Oznacava ga snaga i cjelovitost osjecaja. Kao treci postoji stil Mushin, vedar pristup koji nudi malo olaksanja od ozbiljnijih stilova
Yugen i Ushin. U ovome pjesnik moze biti bezbrizan i saljiv, cak nepostedan. Njegovo se nasljedstvo uocava u haiku Isse, a cesto se javlja i u danasnjem senryu navodi Gerald St. Maur.
Zapadnjacko pjesnistvo opcenito shvaca vrijeme kao jednostavan trio - proslost, sadasnjost, buducnost ? ali japanski jezik, kroz oblik i ugodjaj, prirodno dopusta siri raspon shvacanja. Opcenito govoreci, to bogatstvo se izrazava na dva nacina: svijest o proslosti u odnosu na sadasnjost; te visestrana svijest o poetskom trenutku.
Gerald St. Maur istice da: "...Potraga za haiku Gralom lako moze odvesti u asketizam, pa iako to nije prokletstvo, ipak skrece pozornost na ogranicenja koja haiku, kao i bilo koja poetska forma, nuzno mora imati."
Waka pruza omiljeno rjesenje tog problema, ima skoro dvostruko vise prostora od haikua, vi?e nego dostatno da omoguci jedan ili dva zaokreta unutar pet stihova, daleko vi?e se razigrati, i s vise nijansi.
U haiku i waka pjesnistvu nista nije vaznije od tona, naglasak na tonu, ona kvaliteta koja jasno oznacava odnos pjesnika: prema predmetu, prema citatelju i prema samome sebi.


Zen - majstor Ikkyua (1394-1481)


Jedemo, izmecemo,
spavamo i ustajemo,
To je nas svijet.
Preostaje jos jedino -
da umremo.


Ako kisi, neka kisi,
ako ne kisi, neka ne kisi.
No ako i ne kisi
morat Z putovati
mokrih rukava.


Saigyo (1118-1190)


Onog bez strasti -
i njega obuzima
i sjeta tuge:
Sumrak jeseni, sljuka
uzlijece s mocvare.



Ono no Komachi (9 stoljei



Otkako sam u
snu vidjela covjeka
kojeg ljubim,
od tada sam pocela
voljeti svoje snove.



Masaoko Shiki (1867-1902)



perunike
otvaraju pupove:
pred mojim ocima
blijedi
zadnje proljece.

purpurne ruze
u poljupcima -
zlokobni predznak
pogorsanja
moje bolesti



Amari Hayashi



Zena odlazi u postelju
bez odbijanja -
mirisi caja mnogih zemalja
na njenom jastuku.



Matoko Michiura



Pupoljak mladosti
u zatvorskoj celiji -
cijeli bozji dan
misleci
na tebe.



Darpa Hari Das


za nebo prikovana luna
od brda do brda
iz sveg glasa
samocom se hrani
lavez pasa



H.F.Noyes



Tu gdje smo nas dvoje setali
Brezuljci se dizu nadomet neba,
Nebo se prostire morem.
Sjedim tu, ocekujuci tebe...
Zar si tako brzo zaboravila?



James Kirkup



Na kraju dola
dize se brezuljak.
Udaljen, ponekad nestaje
u kopreni kise, magle -
al' uvijek je tamo.




Biljana Bokun - Lora



Dah njegov vreli
kao misao joj dolazi.
Spoznala ga je
u ljuljasci od sna i
zlacaste paucine.



Moje vidjenje i kratak prikaz wake privest cu kraju uz napomenu da inspiracije i poticaja na planu istrazivanja nema kraja, a nalazio sam u izvornoj waki Ono no Komachi, koja jednako tako dobro zvuci kao u vremenima kada je napisana.
I na kraju da privedem tekst sa moje tri wake:



Vrh planine.
Stojim iznad oblaka
i gledam nebo -
plavo na horizontu.
Zazelih biti anVá



tetoviran na
ramenu lezi leptir
sarenih boja,
dodirom prstiju ti
mazis leptira



niz tijelo ti
dok kukovima njises
haljina klizi,
u mene zagledana -
oci ti kriju nemir


U Rijeci 22.04.2003. Borivoj Bukva










- 08:22 - Komentari (2) - Isprintaj - #

14.02.2005., ponedjeljak

RENGA


Borivoj Bukva
------------------



RENGA
------------



U Japanskom carstvu srednjeg vijeka odrzavali su se susreti pjesnika, kao odraz drustvenih aktivnosti, iz kojih je nastao i razvio se ovaj zanr. Na ovim skupovima, stvarana su kolektivna poetska djela " RENGE " ili lancani stihovi, iz kojih se razvio haiku.

U pocetku i sam Basho, kasnije i ostali vodeci haijini, stolovali bi grupama za pisanje haiku, suocavajuci svoja poetska iskustva s iskustvima ostalih. Razvijale su se diskusije, branili stavovi, od svakog se natjecatelja ocekivala apsolutna perfekcija.

Svaka je poezija ljekovita, tako je i nadasve koristan haiku u terapeutske svrhe, podsjeca na odnos izmedju magije i poezije.

Uhvatiti trenutak iscezavajuce emocije, zivjeti u skladu nepromjenjivih istina, upucen je haijin na atmosferu godisnjeg doba, koju svaki izvorni haiku posjeduje, znaci da je autor u " harmoniji s prirodom ".
Uhvatiti svjetlo zivota, makar i na tren - to je haiku, u lancu sto cini RENGU.


Borivoj Bukva.
-------------------------------------------------------------------------------------


JESENJA RENGA

Darja Kocjancic / Ljubljana , Slovenija - D.K. /
Borivoj Bukva / Rijeka , Hrvatska - B.B. /

1.

Iznad oblaka
gubimo se u kisi
visokih brda.

/B.B./

2.

jelen na obronku
ovoha zrak zbezi
izgine todi pot

/D.K./

3.

Kisne kapi u
borovim iglicima
tankocutnosti.

/B.B./

4.

naporno potovanje
na hotelskih vratih metulj
s'scefranimi krili

/D.K./

5.

Prolom oblaka.
Niz strmu liticu
potoci kise.

/B.B./

6.

izklopim meglu
izklopim promet
cas za nirvano

/D.K./

7.

Klizne niz staklo
kapi ledene kise.
Toplo u sobi.

/B.B./

8.

v sobi se dani
z budilko se oglasi
sosedov kaselj

/D.K./

9.

Zuti list
i vatra iz kamina.
Mrav na panju.

/B.B./

10.

vlazne storovke
na tleh in v zraku
se vlece trohnoba

/D.K./

11.

Novogodisnja noc
u kineskom restoranu.
Cuci kuci !

/B.B./




- 09:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.02.2005., subota

HAIBUN

Borivoj Bukva
--------------

STO JE HAIBUN?
--------------


Haibun je u pravilu kombinacija odlomaka pripovjedne ili esejisticke proze stopljene s haiku, koji se pojavljuju tamo gdje ce imati najbolji ucinak. Uspjeh haibuna ovisi prvenstveno o postizanju ispravne ravnoteze izmedju proze i stiha.

Oblikovan je tako da postigne knjizevni ucinak i moze sadrzati skriveni program. Autenticnost je zahtjev za haibun, ali vjerodostojnost nije. Cesto je visoko nagovjestavan i prozet navodima. Razmatra svjetovna razmisljanja, kao i visoke misli.

Pod motom, razlicitost u jednakosti, sadrzan u razlicitosti, vrijednosti su od presudnog znacaja na koje valja misliti. Ukljucuje odradjen stupanj emocionalne napetosti. Proza i stihovi suprostavljaju se vremenu ali ne u prostoru; uglavnom je pisano u prezentu. Osobnost je pisca haibuna ocita i ne izbjegava se uporaba prvog lica.

U Rijeci, 10.04.2001.g. B.B.

Primjeri haibuna (uz teozofsku misao)
-------------------------------------


ZRTVA I RADOST /haibun/
-----------------------


Svjest koja je Logos, i sva moguca otkrovljenja, prisutna su u svakoj jedinici mikro i makro kozmosa. Prozimanje djelica i cjeline, najveca je tajna kod svjesti, da je cjelina sadrzana u djelicu. Svjest je najvisi izraz Logosa, Jednog Bitka, koji je istovremeno snaga i materija, oblik i zivot. Djelatnost koja je sadrzana u zrtvi a ujedno i radost: zrtva je u tome sto trpi ogranicenje, a radost u davanju.

Jedino odricanjem od svega materijalnog, dusa se moze uzdici do neslucenih visina. U najvecoj bijedi i neimastini, u sirotinjskom okruzenju, daleko od raskosi, sjaja i bogatstva.

Ratnik na putu.
U opasnosti uvijek -
sam na stazi znanja.

Poput zrake svjetlosti, koja sazimajuci se i skupljajuci u ziznu tacku, zaristu zbivanja, pojavljuje se i sadrzana je vatra duse. Da je jedno s plamenom, taj svjesni osjet duse, koja nema nikakvu dobit osim toga da rasvetljava tamu materijalnog, sadrzana je zrtva i radost.

U svjetlistu
najunutarnjijeg ja -
prebivam sada.

Razvitak svjesti u ljudima odvija se kroz davanje, a osnovni uvjet rasta ljudi je suradnja, odricanje i samopozrtvovanje. Sudjelovanje u toj zrtvi i toj radosti, znaci postizanje bozanstvenosti.

Ciniti mogu
samo jaki, duhom uz
pravicnost.

Logos se vjecno zrtvuje na krizu zivota i materije, a covjek mu moze postati slicnim samo time, ako cini isto.

Poljubi stope
onoga koji hoda putem
date vjecnosti.

Napretkom stupanj po stupanj, jedino uz pozrtvovanje, kad ono postane eonima urodjeno, tek onda znamo da je Zrtva Radost, prava, jedina, i zeljena Radost.

U Rijeci, 10.04.2001.g. B.B.


HARFA S DUSOM /haibun/
----------------------


Svakim razmisljanjem, pomakom ruke i napisanog, sve dalje i dalje od svijesti koju sadrzimo, bez prekida, mi postajemo jedan potpuniji odraz mudrosti, snage i ljepote.

Tko je sposoban sanjati o kamenu, stijeni, osjecati se jednim stablom, cvijetom, veseliti se s leptirom, pticom, maziti ovcu ili janje, trcati za psom, igrati se s mackom, razumjeti ceznju i veselje zivotinje, taj je pjesnik, vidovnjak, cija snaga imaginacije sluti Bozanski Zanos, radi kojeg su sva ta bica stvorena.

Harfa s dusom
zadrhti kad lahor
preko prijedje.

Ne samo jednu lijepu fantaziju, ugledat cemo najljepsu istinu cudesne harmonije prirode. Potreba za nadilazenjem ljudske granice i poprimiti svojstvo jednog Andjela, jednog Adepta, i konacno osjetiti ceznju i bit jednog Logosa, Boga.

Harfa s dusom
zadrhti kad lahor
preko prijedje.

U Rijeci, 28.02.2001.g. B.B.


SVEMIR U SACI /haibun/
----------------------


Na putu duhovnosti i prosvjetljenja, onih koji su ugledali nebesku viziju, koji su doznali sto Logos cini i sto on u biti jeste, kazali su: "Niti jedan drugi put nije moguc".

Kap vode
i svemir u saci.
Pogled u nebo.

To je put vrhunskog napora, odricanja, put truda i bola. Uz najvece odusevljenje koje nam daruje nove nade i snove, na putu kojeg danonocno provodimo, prepuni blazenstva koje nam pristize od postignutog znanja i mudrosti.

U jednoj knjizi o duhovnim zakonima zapisano je: "Tko stupi na Put, polaze svoje srce na kriz; kada kriz i srce postanu jedno, tada je cilj postignut."

Cilj puta je prosvetljenje. Prozvani Logosom, idemo putem kuda nas On zove, to znaci otkriti ono sto jos nikada nije bilo otkriveno.

Kap vode
i svemir u saci.
Pogled u nebo.


U Rijeci, 15.03.2001.g. B.B.
-------------------------------


Borivoj Bukva
----------------

DA SAM GUSJENICA /haibun/
---------------------------



Mentalni svijet prikazan u haiku pjesmi:

Na kori bazge
u zamahu sjekire
gusjenica.

Sacinjen je od neprecizne fragmentarne,gotovo opsesivne
realnosti sjecanja. Kad sam zivio u Karlovcu i provodio
vikende na Kordunu,osjecao sam potrebu raditi s'kordun-
skom prirodom. No kad sam se s njom suocio licem u li-
ce gutala bi mi tijelo i dusu.
Danas, iz Rijeke gdje zivim, sa ove vremenske distance,
slike iz krajolika jos su uvijek snazne, ali su s'vre-
nom pocele blijediti.
U mom minimalistickom izrazaju,pisuci haiku,jedini tra-
govi blijedog sjecanja samo su nekoliko bljeskova slika i zvuka, koji se odnose na materijalnost ovog naseg
svijeta i zivljenja.
Grubo izrazena kao djelo covjeka u sjekiri, suptilniji
vid u biljci-bazgi, i visi u stupnju razvoja zivotinje-
gusjenica, i najzad Covjek, "Covjek-Bog", u odnosu na
predmet, biljku i zivotinju, koja me vodi u srz stvari.
Vec negdje zapisano:

"Bog dozvoljava nevolje kako bi nas blagoslovio,
Njegova ruka nikada ne ranjava da bismo trpjeli.
On voli lozu koju podkresuje,
Da na ovom svijetu,nosi vise roda."

Odakle sjekira, bazga, gusjenica..!?, ne slijedi li
princip ponavljanja /repeticije/ i obrata /inverzije/
u odnosu na nas, slicno sto se nama desava !?

"Bog nije trgovac. On daje a ne prodaje.
Sto ce njemu vasi novci: "Svijet je moj,
govori on, i sve sto je u njemu, moje je."
/psalm 50.12./

Na Kordun vise ne odlazim, vikendicu, djedovinu, dob-
rim dijelom sam zaboravio i napustio, mnogo sire gle-
dam, "univerzalnije, kozmopolitskije", odbacio sam sve
materijalno, i posvetio se vise duhovnosti....

"Evo, umjesto mira, zadesila me gorcina na gorcinu,
ali ti, si ljubio moju dusu, izvukavsi se iz jame
unistenja, jer si bacio sve moje grijehe iza svo-
jih ledja."
/ Izaija 38.17 /
/Molitva kralja Ezekije kad je bio bolestan i uslisan./

Ideju da bi citalac trebao dozivjeti nesto od onog kreativnog zanosa, nastanjujuci na trenutak mentalni
svijet u kojem se nikada ranije nije osmjelio zakora-
citi. Bez uplitanja sa strane, ponovljenih izmjena i
neprekidnog transfera smatram "cistom" stvarnoscu, iz-
vorom snage i posebnosti, napisan haiku:

Na kori bazge
u zamahu sjekire
gusjenica.


U Rijeci, 27.06.1999.g. B.B.
-----------------------------


Borivoj Bukva
--------------

LEPTIROV UZLET /haibun/
-----------------------


Godine 1997. pojavio sam se na EX-TEMPORU ,medjunarod-
nom natjecaju slikara u organizaciji Zajednice Talijana
u Vodnjanu , kao sudionik izlozbe slika . Izmedju osta-
log posjetio sam crkvu sv.Blaza , u kracem razgledava-
nju unutrasnjosti crkve , u jednom trenutku iza oltara
pojavila se dva leptira . Kruzili su oko oltara i onda
nestali . Odusevljen vidjenim , spjevao sam haiku :

Da ne vide oci
igraju se leptiri ,
tu iza oltara .

Dvije godine kasnije , u Subotu 11.rujna 1999. , kao su
dionik XII po redu EX-TEMPORA , nakon nacrtane i preda-
ne slike posjetio sam po drugi put crkvu sv.Blaza . Na
samom ulasku u crkvu bio sam zatecen vidjenim , dvades-
etak djevojcica deset do petnaest godina do oltara u pr
vim redovima klupa , bez nadzora i prisutnosti starije
osobe samostalno i spontano , uz pratnju dvije djevoj-
cice na klaviru pjevale su duhovne pjesme . Zadrzao sam
se u crkvi pola sata razgledavajuci eksponate . U krac-
em razgovoru sa Zupnikom crkve sv.Blaza msr.Marijanom
Jelincicem , kupio sam suvenir i izmedju ostalog izpri-
cao pricu o mom susretu sa leptirima ,i odrecitirao ha-
ku :

Da ne vide oci
igraju se leptiri ,
tu iza oltara .

sto je svecenik uz odobravanje prihvatio . Pozvao me u
obilazak mumija i eksponata , kako novca nisam imao od-
godio sam za drugu priliku . Na samom izlazu iz crkve
zastao sam . Djecji zbor djevojcica , jedna pa druga di
zale se pa sjedale , onda sve ustale , okrenule prema
meni i odpjevale mi na rastanku " Aleluja " . Blago sam
se naklonio sa rukom na srcu , i zahvalio na ukazanoj
gesti .
Bili su to nezaboravni trenuci i srce ispunjeno radoscu
Napustio sam ozarena lica i srca crkvu sv.Blaza. Nika-
kva nagrada ni priznanje sa izlozbe slika , nisu mogle
nadomjestiti to zadovoljstvo .

Ono sto oko nije vidjelo , ni uho culo , i
sto nije doslo u srce covjeka , to je Bog
spremio onima koji ga ljube .
l.Koricanima 2.9.
Prisjetio sam se sv.Eufemije , zastitnice i cuvateljice
grada Rovinja , u neposrednoj blizini Vodnjana . Prisje
tio sam se svog Vodica-Andjela cuvara, nije li slucajno
i on umjesan u sve ovo ? Bozansko , prisutno u svakom
bicu , imalo je odraza i u mojim leptirima , napisano u
haiku pjesmi :

Da ne vide oci
igraju se leptiri ,
tu iza oltara .

" Ima trenutaka u zivotu koji vise vrijede od svih osta
lih zajedno " ! - vec negdje zapisano .


U Rijeci, 16.12.1999.g. B.B.
--------------------------------


Borivoj Bukva
---------------

DIONIZIJEV OSMIJEH UZ IGRU /haibun/
------------------------------------


Pokloni mi osmijeh, i nista vise od toga ne zelim. Ne kosta nista, uljepsava zivot i djeluje cudesno, svakom dostupan - osmijeh. Ako ste strasno ozbiljni, ili se osjecate utuceno i jadno, sve " ladje su vam potonule ", pocnite se smijati svojim problemima, razvijte smisao za humor.

Put do kuce i
zabava bez granica.
Pozdravljam prolaznike!

Narodna poslovica kaze da veselom i Bog pomaze, ili " smijeh daje dobru krv ". Radost i dusevno blagostanje vremenom mogu biti dosegnuti dobrim dijelom zahvaljujuci smijehu. Humor se stalno razvija, ne ogranicavajte sebe unoseci stereotip zivljenja, - "pazi sto radis "!?

Sveti teret.
Sveci i gresnici
nose zlato.

Sve se desava u zivotu kroz dopadljivost i dopustenje, sila tu ne pomaze. Humor i osmijeh bljesnu poput iskre u sjecanju, zadrzavajuci iskustvo veselja, zadovoljstva, pa i srece. Smijeh je zdrav i relaksirajuci, a duhoviti ljudi magnetske su privlacnosti.

Tastatura
i ekran interneta.
Prsti na misu.

Francis Marash navodi: Koliko li ljudi proljeva suze, a da ih ne muci nikakva bolest, koliko li ih opet ima, koji se smiju i raduju, dok ih biju sva moguca zla i nevolje.

Divlje noci i
Rijecki zigolo.
Tijesan ormar !

Kad spominje eliksir mladosti " Kamen mudraca ", Mirce Eliade obraca se na " Gloria mundi " objavljeno 1526. gdje je zapisano: " Kamen je blizak svim ljudima, mladima i starima, nalazi se po svuda, u svim stvarima od Boga stvorenim, pa ipak, svi ga preziru. Bogati i siromasni svaki dan su s njime u dodiru. Sluzincad ga baca na ulicu. Djeca se igraju njime. "

U Evandelju pise: " No, unatoc tome, nitko ga ne cijeni, premda je za duse covjecje, najdivnija i najdragocjenija stvar na zemlji, i premda ima moc da rusi Kraljeve i Princeve. " To je: " Mladost ", dijete kao uzor. U dragosti igre i smijehu djece, trebamo se ogledati i prepustiti stvarima, koje ih nose sa sobom.

Ja nosim gace.
Bog je tako velik
i bez gaca.

Jedno od ucenja misterija proslosti kaze, da je " igra " dijelo svemira. Hinduisticka religija uci da je citavo stvaranje " ples Sive ", a isto ucenje je bilo sireno i u Eleuzinskim misterijima. Jedno od iskustava posvecenika u te misterije bilo je da se osjeti sto se nalazi u " svetoj kosari " : to su bile " igracke Dionizija ", Bozanskog djeteta. Predaja kaze da je to bila kocka, zvrk, lopta i ogledalo.

Kocka - podloga za rast kemijskih elemenata i kristala
Zvrk - kopija najfinijeg atoma
Lopta - zemlja,
Ogledalo - " VII " razina, na kojima se odrazava ono, sto Logos stvara na svojoj razini.

To su " igracke " Logosa, Bozanskog djeteta. Posvecenici u Eleuzinskim misterijima su bili poducavani da osjete duboku radost, proucavajuci prirodne procese:

Kad muskarac
voli zenu, desi se :
Ja sam trudna !

Kad je Bogu dosadilo da se igra, razbaca igracke, i preda svijet zeni, dalje da ga ureduje - kaze predaja :

Bog stvori zenu.
Kroz zenu dode smrt
i LJEPOTA !

Ovaj planet i ovaj svijet, ovaj prostor i ovo vrijeme u kojem obitavamo, ocit su dokaz da Bog ima smisla za humor.


U Rijeci, 14.03.2001.g. B.B.
------------------------------


Borivoj Bukva
-------------


DIONIZIJEVA SVETKOVINA (haibun)
-------------------------------


Imao sam srecu i pruzilo mi se zadovoljstvo da poput orijasa Dragonje i njegovog sina Velog Joze, u cast Dionizija, u njihovom drustvu ove godine, proslavim Dionizijeve svetkovine.

Motovun i
vinogradi. Veli Joze
za volanom djipa.

Uz vino "poklon bogova", koje inspirira, lijeci, osvjezuje i daje snagu, jos u vinogradu beruci grozdje, popila se po koja casa novog vina. Tako nastavismo do kasno u noc, obilazeci usputne restorane na putu prema Rijeci.

Znoj sa cela
i grozdje kroz prste.
Case vina.

Uz Zeusovog sina Dionizija, boga opojnosti, vinove loze i uzivanja, prijatelja muza, uz muze, nase drage saputnice, osjetili smo sva ovozemaljska blazenstva.

U pijanstvu i nesputanoj ljubavi, uz smijeh, radost, veselje i pjesmu, uz novo vino, cuvano u vjecnoj bacvi za svaki ispijen vrc, svatko od nas ispjevao je pjesmu svom srcu.

Dionizije u
casi vina, golica
grlo junacko.

A onda je uslijedilo jutro! Imao sam osjecaj da glava poput grozdja u presi, melje li melje, koliko je tutnjalo od alkohola i dobro ne prespavane noci. Jedva sam se ustao i stigao do auta, koji je vozio u iste vinograde.

Novo vino i
vjecna bacva, cuvano
u Groznjanu.

U vinogradu sa vise zaravni iz magle koja se gubila, obasjan Suncem tog jutra, ukazao se Motovun. Bio sam sretan i presretan! Prisjetih se, ni malo slucajno da smo zmajevi sinovi, i poput najboljih junaka, Dragonje, i sina mu Velog Joze, uz Dionizija pili novo vino prethodne noci.

Uz osjecaj bola i tuposti od alkohola, ostatak drustva malo je pricao. Svi omamljeni tog jutra, sporo i nevoljno se kretali. Ja sam ih promatrao, s osmjehom na licu i iskrom koja je tinjala u srcu.

Rijesio sam zagonetku prethodne noci, - makar i u snu, sto i jest pravo mjesto za to! Bio sam u drustvu bogova, uz novo vino i vjecnu bacvu, nakresan ko letva!

U naredna dva dana po privatnim vinogradima podno Groznjana brali smo grozdje, u muci znoja svog, uz vino i pjesmu od rana jutra do kasno u noc.

Umiven rosom
uz izlazece Sunce,
ja berem grozdje.


U Rijeci, 29.09.2001. B.B.
----------------------------




Borivoj Bukva
-------------

PAS I ZEC /haibun/
--------------------


Rana i redovita jutarnja setnja Alenke i njenog psa
nije mogla izostati ni tog jutra.
Svojim dobrocudnim ocima, polarni pas - samojed, izazivao je paznju prolaznika. Put do posla ili jogging u neradne dane, vodio me je upravo tom ulicom. Na moje
zadirkivanje, pas bi dobrocudno reagirao i nije obracao
paznju. Stekao sam utisak kao da se pita: "Sto hoce ova
budala od mene?"
Jedne nedjelje rano izjutra dok sam joggirao, zastao
sam ispred psa da se odmorim. U zauzetom polucucecem
stavu sa rukama na koljenima, vise nesvjesno, ucinio
sam tri skoka prema psu. Pas je iznenada ustukno, po-
vukao se naglo unatrag, gotovo istrgao s lancem iz ru-
ku Alenke, zastao i pogledao me, potom zalajao: Av, av,
av...
Zabezeknuta Alenka mojim skakutanjem i reakcijom psa,
nasmijala se i dobacila mi: "Mozda misli da si zec!?"

Na to sam hitro reagirao: - Bravo Alenka, ovog trenutka
nastao je haiku!
Izgovorio sam na glas:

Pas koji je
mislio da sam zec
- veselo zalaje.

Nasmijao sam se i produzio dalje trceci...

U Rijeci, 26.10.2001. B.B.
------------------------------


Borivoj Bukva
---------------

RATNICI SVJETLOSTI / haibun /
-------------------------------


Otac Marko, nije medju zivima, veljace 1945. imao je dvadeset cetiri godine, bio je Titov vojnik, partizan, i prosao je sve strahote toga rata. Iz njegovih prica mogao sam razaznati da ga oruzje nije privlacilo, niti ga je volio i bio je pozadinac cijelo vrijeme rata.

Pedeset godina kasnije, ponovo rat na ovim nasim prostorima. Majka Zorica pred samu smrt, 1993. moli da sa spomenika skinemo petokraku zvijezdu, da ne bi spomenik porusili!? Pitao sam se tada: " Koga je vraga moj otac nosio pusku i za koga se on borio? Da li je imao drugog izbora i da li je uopce postojao drugi izbor!? "

U HAIKU INFORMATORU Zorana Doderovica, ovog ljeta 2001. citam u prilogu: " GRADINA ", u novom broju niskog casopisa za knjizevnost objavljen je tekst " O borbenom moralu i mistici " /str.47-58/. Dragan J.Ristic preveo je sa njemackog jezika razgovor Hans-Jirgen Hajnrihsa sa Peterom Sloterdijkom.
" Sto da mislimo o covjeku, dvadesetdvogodisnjem pilotu, koji je prije svoje pogibije, veljace 1945. ostavio za sobom haiku:

Kad bismo pali
kao proljetni cvjetovi tresnje
cisti i blistavi!

Bombe sa posadom nazvane su, eto, tresnjini cvjetovi, a piloti su bili vaspitavani da budu zahvalni sto su bas oni izabrani za te samoubilacke akcije. Da li da takvom jednom mladom covjeku mozda posvetimo nekrolog jednom izrekom Hane Arent u duhu Nicea: " Nitko nema prava da se pokorava!? "

Iz novina, sa radija i televizije, stizu vjesti o: covjeku bombi - samoubilacki napad u sredistu Jeruzalema, automobilu bombi, jos jedna u nizu samoubilackih akcija - za koga i zasto!?
Talibani ruse Budine kipove u Avganistanu, sukobi protestanata i katolika u Belfastu, Dzihad ne posustaje, eksplozija aviona nad Atlantikom, zarobljeni taoci, prepadi, ubojstva, teror, mafija, droga, prodaja oruzja, nemiri, - za koga i zasto!?

Dimitar Anakiev salje mi poruku i napisan haiku putem interneta:

Pod palim nebom
izrodi haosa postaju
gostoljubivo more.

A u zagrebackom casopisu Novog doba SVJETLOST ovog ljeta 2001. citam: "...kako su prolazile vjesti i kilometri puta, u zraku se mogao osjetiti i miris rata. Jer Makedonija je u susjedstvu i u svim vjestima, a medju raslinjem uz cestu nekadasnje Krajine jos demoni slave u razrusenim i spaljenim kucama ..."

Na Kordunu, demoni rata kucu su mi ubili, mene srecom nisu. Imao sam tu srecu da me nitko nije zvao pod oruzje, niti sam ga morao nositi kao cetrdesettrogodisnjak, za razliku dvadesetdvogodisnjeg haiku prijatelja iz Japana, koji na zalost nije imao drugog izbora.

Kad bismo pali
kao proljetni cvjetovi tresnje
cisti i blistavi.

Nisam siguran, ali volio bih da nagovjestavam poput Paula Coelha drugaciji tip licnosti, koji utemeljuje novu civilizaciju - " RATNIKA SVJETLOSTI ".

Ratnik na putu.
U opasnosti uvijek -
sam na stazi znanja.

" Jer Ratnik ne zeli prezivjeti svoj zivot igrajuci uloogu koju su mu drugi nametnuli. Ratnik zna da su, u svim jezicima, najvaznije male rijeci: DA, LJUBAV, BOG ! To su rijeci, koje je lako izustiti, a svojom ce snagom ispuniti nepregledna pusta prostranstva. Ratnik jest slobodan. Kad nesto doista zelis, cijeli ce se Svemir uprijeti da to i dobijes. Svemir se ne upusta u prosudbe - tek djeluje u korist onga sto zelimo " - citati su Paula Coelha.

AKO ZELIS RAT - IMAT CES RAT!
AKO ZELIS MIR - IMAT CES MIR!

Oslobodih dusu.
U znanje zaljubljen
sebe nadjoh.

" Ratnik zna da se sjaj najudaljenije zvjezde Svemira ogleda u ljudima i stvarima, sto ga okruzuju. Pravedna borba nema nista zajednickog s bijesom i razdorom.
Nebo ce pomagati Ratnicima Svjetlosti, a odmagati onima, koji robuju predrasudama. Ako se hranis ljubavlju, ceka te sreca; ako se hranis mrznjom, sustici ce te nesreca. Tko previdi probleme, ostavit ce iz nemira vrata otvorena, i kroz njih ce se usuljati nedace.

Stoga pravda ne postoji, postoji samo sloboda, koja je iznad istine, ljepote i dobrote. Sloboda Ratnika Svjetlosti je ljubav, a ratnikovo je prihvatiti izazov. On zna da Bog ne previdja nijedan krivi potez onih koje ljubi, i da ne dopusta svojim sticenicima hiniti neupucenost u pravila igre. Covjeka koji njeguje svoja prijateljstva, nikada ne savladavaju zivotne oluje; on ima snage da prevlada teskoce i nastavi dalje ". - citati su Paula Coelha.

Poljubi stope
onoga koji hoda putem
date vjecnosti.

Precesto zaboravljamo na tri kljucna koncepta u Budizmu : da je SVE NEPOSTOJANO, sve aktivnosti su nepostojane, sve se mijenja. Da SVE DHARME /POJAVE/ NE POSEDUJU STVARNU SUSTINU I SEBSTVO. Pojave nemaju neovisnu, vanjsku, stvarnu sustinu i bit. I ono sto se naziva MIROM / NIRVANA /, iskustvo praznine, bezsebstvenost praznine. Tako je sve nepostojano, bezsebstveno, iskusiti bezsebstvenost i prazninu, iskusiti mir /nirvane/ znaci Buddha prirodu, prosvetljenje.

U odsutnosti volje
praznina.
Pjesma je napisana.

Kao i ovaj tekst nadolazecih RATNIKA SVJETLOSTI.


U Rijeci 05.09.2001.g. B.B.

/ Napomena: Tekst je odaslan u 9 sati po nasem vremenu, u casopis " Svjetlost ". U 9,15 po americkom, istog dana sruseni oblakoderi trgovackog centra u New Yorku. Tekst je napisan mjesec dana ranije, kao sto se navodi 05.09. Vec tada imao sam osjecaj da ce se nesto neprijatno dogoditi. /
-------------------------


Borivoj Bukva
-------------

S K O K R I B I C E /haibun/
-----------------------------


Dozivljaj prirode i stapanje sa dozivljenim i vidjenim,
dozivio sam ovo ljeto, kupajuci se pri bonaci u sumrak
dana. Na pola, do metar od mene dvije ribice, svaka sa
svojim listicem koji je plivao po povrsini vode, nakon
dodirivanja i ispitivanja; zapocele su igru preskakanja
u ravnomjernim intervalima, sto je potrajalo vise minu-
ta:
Mirno more
i trening ribice.
Preskace list.

Za mene je to bio znacajan trenutak, kada ribice na se-
bi svojstven nacin, spoznavaju svijet koji ih okruzuje.
Naucio sam lekciju da ribice istrazuju, to je bila nji-
hova sposobnost upoznavanja!?
Moje promatranje stopilo se tada s meditacijom, osjecao
sam se umirujuce i blagoslivljeno.

Mirno more
i trening ribice.
Preskace list.

Jedno veliko ocekivano iznenadjenje je nestalo, uronio
sam u prirodu i trenutke dozivljaja koji su se odigra-
vali pred mojim ocima. Izolirana pojedinost,"igra ribi-
ca", odjednom za mene postala je sve!
Boja mora i neba izmjenila se. Uz potpuni mir i tisinu
koja je trajala cini mi se vjecnost, more je postalo
tamna ravna ploca. Trenuci su bili pretoceni u vjecno-
st. Uz viziju, opipljivu i stvarnu, dozivio sam nesto
posebno, nadasve lijepo. Dozivio sam zasigurno "SABI",
usamljenost, stanje u kojem nemajuci nista imamo sve!


Mirno more
i trning ribice.
Preskace list.



U Rijeci, 30.12.2001.g. B.B.
-------------------------------------


Borivoj Bukva
-------------

H A I K U N O G E /haibun/
----------------------------


Ima tome desetak godina da sam bio sa planinarima P.D.
Platak iz Rijeke na jednom izletu. Tada su seniorke, zagledavsi se u gole i dlakave muske noge, uprilicile izbor najljepsih muskih nogu. Uz veci izbor dlakavih, kvrgavih, misicavih, zdravih i bolesnih nogu, strucni zenski ziri je vizualno pogled-ima, pipkanjem,i drugim metodama da ih sve ne navodim, uz duhovite komentare, primjedbe i pohvale, odabrao najljepse muske noge.
Meni je pripalo poslednje deseto mjesto uz komentar:
"Ti si jos mlad, perspektivan, seniorska nada i buduc-
nost. Jos toga moras uciti da bi mogao zasluziti tako
visok plasman, pred ovako strogim i strucnim zirijem!?"
Moj komentar na njihov sud i ziriranje bio je:

Z e n s k e n o g e
m i s i c a v e, d l a k a v e,
o k u z a p e l e.

Ovog ljeta 2001, organizirani su "Dani Tresanja" u Lo-
vranu. Mjestani Lovrana su tako uz marune i sparoge za-
poceli i promociju treceg autohtonog proizvoda - tres-
anja.
Put do Lovrana vodio me preko Ucke, sumskom stazom od
Poklona, preko Vojaka, Lovranske drage do Lovrana. U planinarskoj opremi pojavio sam se pred sam nastup na Trgu Republike gdje se odvijala glavna festa. Uz to sto su u festu od tresanja ukljuceni svi ugostiteljski objekti, i na standovima su posjetitelji sajma mogli kupiti kolace od tresanja. Ugodnu atmosferu su glazbom podsticali Kokonic na harmonici, Dusko Jelavic Dule sa grupom Bonaca i kao voditelj, folklorni ansambl Zora, cakavski i haiku pjesnici.
Od haiku pjesnika uz mene nastupio je jos Sinisa Posar-
ic, pjesnik, prozni i dramski pisac, glumac i redatelj
Kazalisne skupine Viktor Car Emin iz Rijeke.
Recitirali smo i pjesme Rijeckih haiku pjesnika, Jadrana Zalokara, Zarka Milenica, i drugih.
Kako Sinisa Posaric nije imao primjedbi na moj nastup,
smislio je pricu da su publiku; dvestotinjak prisutnih
stranaca i domacih posjetitelja pred pozornicom, odusevile moje noge!? Zagledani u noge, oni su skandirali i aplaudirali, i tako popratili svaki moj izlazak pred mikrofon. Mozete si misliti kako se to odvijalo, a da je uistinu i bilo!? Od svega toga ostala je samo prica i ovaj ispisan haiku:

H a i k u n o g e
d a s k a m a z i v o t z n a c e.
K o m o t n e c i p e l e!

Kako bilo da bilo, uz noge, ili bez naglasenih nogu, recitirani haiku ostavio je trag i sjecanje kod prisutne publike. Dogovoreno je sa Vojkom Brubnjakom i Turistickom zajednicom grada Lovrana, odrzavanje "II Haiku susreta Rijeckih haiku pjesnika, do godine na Dane cvijetnja tresnje, koji bi prerastao u Medjunarodnu manifestaciju. Tako se vidimo do godine u Lovranu na "Dane cvijetanja tresnje", na festi od tresanja.

K a k o s u l i j e p e
L o v r a n s k e t r e s n j e.
S o c n e i z r e l e.


U Rijeci 02.08.2001.g. B.B.

Obecanje gospodina Vojka Brubnjaka obistinilo se i pod
pokroviteljstvom Turisticke zajednice Lovrana i Grada
Lovrana u V,VI mjesecu 2002. odrzan je "I-Medjunarodni
susret haiku pjesnika u Lovranu.

U Rijeci, 12.12.2002. B.B.
---------------------------


Borivoj Bukva
-------------

CRKVA IZNAD KASARNE /haibun/
----------------------------


U prohladno jesenje jutro 1972. vracajuci se sa poloza-
ja, na domak kasarne u koloni, kamion pun vojnika, zau-
stavio se. Promrzli i mokri nakon naporne vojne vjezbe, komandir je naredio da napustimo kamion i produzimo do kasarne pjesice. U koloni jedan za drugim, ubrzanim koracima preko polja, kroz sume i udoline, zurili smo ka kasarni. Kisa je stala, a magla vise nosena vjetrom dizala se, - dan se poceo buditi! Na moje veliko iznenadzenje iz magle na vrhu brijega, ukazao se toranj crkve Tri Kralja, bili smo na domak kasarne:

Crkva na vrhu
usnulog brijega plovi
u magli jutra.

Uz radost i zadovoljstvo konstatirao sam da "vojska i crkva" ne idu zajedno,dozivio sam "sabi", stanje u kojem nemajuci nista, imam sve! Akanska poslovica kaze: "Ako i pobjegnes od Boga, jos uvijek si ispod njega."


U Rijeci, 25.03.2003. B.B.
--------------------------------


Borivoj Bukva
--------------

BELAJ/haibun/
-------------


Cudo zivota je vinova loza, sveta, bozanska biljka,
ciji proizvod vino, pice je bogova i bozanske ljubavi.
Izdanci loze teze visinama, obavijaju nebesa i postaju
simbol carstva nebeskog.

U biblijskim motivima Hristos se usporedjuje s lozom:
vino je krv grozda, a Hristova krv je vino, napitak besmrtnosti. Loza i vino su simbol radosti i vjecnog zivota.

Tu na samom tlu bozanske, djevicanske Istre, s jeseni
u sumi cokota i vinove loze, krijuci se od beraca, po-
bjegli smo drzeci se za ruke u obliznji sumarak...

Ispod Boljuna i Boljunskog polja, bijela cesta skrece i
vodi do Belaja. Na zaravni brdasca smjesten je ljetni-
kovac, mjesto boravka kneza Martina Mojsijevica, potom
habzburga Auersperga, da bi nakon vlasnika talijana, u
II svjetskom ratu bilo poruseno, devastirano i napust-
eno...

Obnovom vinograda i objekata, dvorske kapele sa lapi-
darijumom iz napustene pavlinske crkve Sv.Marije sa
Cepickog polja, crkve i pratecih objekata na Belaj vraca se zivot...

zreli grozd
i raspucale usne
ljubih strasno

Ja ljubio sam njene dojke i mazio po golom tijelu, dok
me je ona pozurivala, - da nas ne primjete - a trebalo je i prihvatiti se posla...

Lijepa djevojka i prekrasne grudi, raskopcana dugmad na njenoj bluzi mamile su poglede istarskih mladica. Zagledavajuci se u dojke, punili su grozdjem nase kasete. Svakom sam budio potajnu nadu da ima sanse, da bi se trebalo vise zaloziti i ponuditi igru. Ona bi se na sve to smijesila i smisljala zaplete, igrajuci se srcima mladica. Ja, bio sam posrednik u igri ljubavi i nadanja.

zreli grozd
na grudima djevojke
dotakoh usnama

Lijepa djevojka povratila je tako i meni radost i zar za igrom, a istarskim mladicima nadu i sansu da budu voljeni i zeljeni.
U znaku ljubavi, povratak ljubavi na Belaj bio je neiz-
bjezan...

Davna, poneki put i "mracna" proslost ovog kraja, ras-
plinula se pred narastucom ljubavi, a Sunce je svojim
zrakama zarilo po beracima i grozdjem nakupljenim za
"novo vino" iz "nove bacve" Belajskog kraja.

Velom tajne proslost Belaja iz vremena habzburga Auer-
sperga, ostaje i dalje prikrivena i nerazjasnjena, sve
dok tajna ne bude razotkrivena skidajuci veo po veo...

Bili smo sudionici u igri ljubavi i nadanja, uz "novo
vino" i pjesmu, dionizijski veseli i sretni, vracajuci
zivost i zivot u Belajski kraj...


U Rijeci, 11.09.2003. B.B.
--------------------------------



Borivoj Bukva
--------------

MOJA SUSJEDA /haibun/
----------------------


Mozda u malo drugacijem ozracju od onog uobicajene
svakodnevnice i prilika, moja susjeda Sanja, to vece malo pripita i dobro raspolozena, prvo je stavila ruku na moje rame, potom sjela na stolicu nasuprot fotelje na kojoj sam ja sjedio. Digla se sa stolice,uz obrazlozenje:Sad cu ja! Otisla do kupatila i zadrzala se jedno desetak minuta.

Za to vrijeme ja sam priredio stol:donio pice, upalio
mirisljavi stapic i svijecu,ucinio atmosferu intimni-
jom...

Sanja je usla u sobu i radosno uskliknula:Kako si znao
da nam bas to treba!? Ja sam za konjak! Utoci sebi i
meni pice u cese na stolu.Digao sam se, primio casu i
zavalio natrag u fotelju.

Sjela je na stolicu i pocela pricati o Draganu.Primila se ljevom rukom za koljeno povukla suknju navise,siri noge, i desnom rukom pocela tumaciti uz povike kako je Dragan hoce napastovati!? Ispod suknje ugledao sam trokut, Sanja je bila bez gacica!? Zagledan u njene ljepe noge i sadrzaj koji mi se ukazao, primio sam casu i zabezeknuto upitao: Kaj je to moguce!? -Kaj ne kuzis!On me bu pofukal!, - rece Sanja i pritom okrenuvsi se prema stolu, desnom rukom povuce suknju, rasiri noge i bolje otkri donji dio bez gacica...

Zabezeknuto sam buljio u sadrzaj izmedju nogu i gotovo
zagrcnuo ispijuci gutljaj konjaka, ne trepnuvsi samo
ucutio i zavalio se natrag u fotelju,fokusirajuci pog-
led direktno medju noge.

Sanja primi casu i prekri natrag suknjom koljena, uz
osmijeh, kao da se nista nije dogodilo.Zatim se podi-
ze, primi me za ruku i poljubi obraz, ko balavca! Kucnuli smo casama i rece mi: -Posevi me!?

Ispili smo do dna, ona se okrenu, uze torbicu sa stola i ode van iz sobe...

Trokutic
i Pitagorin poucak -
medju nogama.



U Rijeci, 18.07.2004. B.B.
------------------------------


Borivoj Bukva
---------------

JEDAN MOJ YOGGING /haibun/
---------------------------


Uobicajena marsuta kod yogginga polazi od starog dijela grada Rijeke, preko Piramide do Plumbuma i Vezice, tako natrag u ukupnoj duzini deset kilometara. Trcim uglavnom svaki treci dan.Iz autobusa ugledao me je Ivo Kajzer, sa Vladimirom Bebicem par dana kasnije u jednoj ugodnoj trac partiji, prica mi Vladimir, ogovarali su me da sam ja najbolji Rijecki yogger. Kajzer rece: Bukva se autobusom vozi do Vezice, a odozgo nizbrdicom dokotrlja do centra. Lako je njemu tako trcati...

Maratonac i
vrijeme sto prolazi.
Rodjen za utrke.

Na tu temu razmisljajuci i zamisljen, par dana kasnije opalim u jedan stup, i ispruzim se po asfaltu koliko sam dug i sirok. Brzo sam se podigao na noge i nastavio trceci, ne osvrcuci se iza svojih ledja...
U bijesu poceo sam psovati: Ne moram uciti kako se pada, trebam vjezbati ustajanje s poda... Zivot se dogadja dok ja planiram nesto drugo... Nisam spor al sam temeljit, kupajuci se u znoju tijela svog... Samo ti ustrajno trci trku koja je postavljena pred tebe i ne obracaj paznju na Ivu i Vladimira.

Zguzvana u
maratonca jaja.
Sunce ih przi.

U to naleti, odnekud dobro poznati komad plavuse, i pade na pamet: Sve je na tebi samo ja jos falim! Da
pokusam, - danas je tesko biti bedast jer je prevelika
konkurencija, i dobacih: Molim da me se primjecuje!

Na pickomet
ustalasana misao
zaustavlja se.

Na to, ona dobaci: Sacuvaj me boze smrti, bolesti i Tebe!... Odgovorih joj: Kazu da nema ruznih zena, samo onih ljepih i manje ljepih! - ne osvrcuci se produzih dalje trceci...

Ciljnu vrpcu
presjekoh prsima.
Znojna majica.

Ako me pitate: Kako si? Odgovorit cu Vam: Ko kurac u sladoledu!

U Rijeci, 15.11.2004. B.B.
-------------------------------



Borivoj Bukva
-------------

ZURKOVO /haibun/
----------------


U Kostreni, na domak krizanju putova i prometu, vrevi
ljudi koji stalno nekamo zure, za samo desetak minuta
strmom cesticom i skalinama spustamo se do mora i lu-
cice Zurkovo. Miris i svjezina mora, sum valova koji
oplakuju obalu, kliktaji galeba prate ribarske brodice
i camce koji uplovljavaju u luku remeteci mir i usnu-
lost dozivljenog kao u caroliji. Zamor djece, igra s
mackom i psicem, zene s torbama, svi cekaju na svoj
dio plijena. Iznad luke nadvila se Marina, dusa koja
dise i pulsira srcem ribara, vec od ranih jutarnjih sati pa do kasno u noc. Cuje se udar sjekire i bata,
zvuk pile, vide se svjetla letlampe, pokoja psovka,on-
da opet mir i tisina, na trenutak, a cini se vjecnost!

Camac je izvucen na suho, razgovor uz pivo i cigaretu,
odmor. Stari ribar preplanula lica dize se i nestaje
madj barkama...

Barke u luci
vitkim jarbolima
paraju nebo.



Borivoj Bukva
---------------

ZURKOVO /haibun/
-----------------

In Kostrena, nearby the cross-roads and traffic and
the crowds of people rushing somewhere, after few mi-
nutes by a steep road and over the steps, we descend
to the sea and a small harbour Zurkovo. The fragrance
and freshness of the sea, murmur of the waves washing
the coast, screams of the seagulls accompanying fish-
ing-boats and boats entering the harbour, disturbing
the peacefullness and the sleep of the experience, as
if magic. Din of children's voices, a game with a cat
and the dog, women with the bags, everybody is waiting
for the part of prey. Above the harbour there is Mari-
na, soul breathing by the fisherman's heart from early
morning up to late at night. Kicks and bloes of an ax
and hammer can be heard, sound of the saw, light of
flames from the gas-burner, a curse here and there,
then peace and quiet again, for a moment appearing as
eternity. The boat has been hauled onto the dry, con-
versation above the beer and cigarette, the rest. Old
fisherman with tanned face raises and disappears among
the boats...

Boats in the harbour
ripping the sky
by tall masts.


U Rijeci, 10.12.2002. B.B.

Prijevod/Translated by Djurdja Vukelic-Rozic
------------------------------------------------


Borivoj Bukva
--------------

ODA POBIJENIM SUPOVIMA /haibun/
--------------------------------



Daleko zaronjeni u proslost, jos uvijek eskaliramo
najprimitivnijim barbarizmom! Ubijao je covjek nekad
iz potrebe, ali ne na ovaj nacin perfidnog izivlja-
vanja iz osvjete ili interesa pojedinaca ili grupa.
Organizirani zlocin traje i dalje, kraj je njegov
zastrasiv i nesaglediv. Sad su u pitanju nemocna i
neduzna zivotinjska bica a sutra bit ce ljudi. Od
psa, macke, medvjeda, supa, dijeli nas samo korak do
covjeka.

Covjek, gradjanin ove Hrvatske Drzave zivi ispod sva-
kog ljudskog dostojanstva, kako to obicno biva, sirot-
injo i Bogu si teska! Danas, odlazeci sa protestnog skupa, prolazim pokraj prosjaka...

" U sjeni ulice /napusten starac i / kora kruha. "

U zamjenu za kruh, Ti ili Vi gospodo koji djelite ot-rov, samo Vam korak treba do sirotinje koja prosi i moli po trgovima i ulicama pobiruci po kontejnerima
otpatke vasih izivljavanja... Do kada tako, i zasto
tako? Tko vam daje pravo da cinite ta zlodjela!?

Visoko iznad
Rapskog kamenjara
preljece Sup.

Kapi krvi i
ostavstina za buducnost
- ubijen Sup.

Rab i prica
o bjeloglavom Supu -
plavetnilo neba.

Ja osobno pitam Vas, gdje je tu Crkva?, cemu ona uci i sluzi? Kazu, nekad davno a toga se sjecam i ja, bio
sam slobodan ko ptica, bili smo djeca cvijeca, radosni
i sretni... Vrata domova nisu se zakljucavala, nije
bilo sigurnosnih brava, nije bilo kradja, zivjelo se
skromno... Bili smo svi zajedno i znalo se sto, tko i kako ciniti. Stranac ili gost dobro bi dosao, a domacin ga ugostio i napojio, osjecao se sigurnim i gostoprimivim. Danas supove ni medvjede ne prihvacamo u svoju sredinu, a da bi ugostili stranca ili gosta kako to prilici...

Visoko gore iznad rajske livade
proljece Soko.

U Rijeci, 24.12.2004. B.B.
-----------------------------



Borivoj Bukva
--------------

STO/CEMU/ ME NAUCIO HAIKU /haibun/
----------------------------------



Ono sto o sebi i zivotu vjerujemo, to nam se i ostvaruje. Haiku i Zen, moj su svakodnevni zivot. Zen je moj duh. Ucim se u svakoj prilici i na svakom mjestu, a Zen pokazuje Put. Zen je moja misao, sacinjen u konkretnim situacijama svakodnevnog zivota.

Mala smrt
na stratistu noci.
Radjam se zorom.

Uz tri Platonova nacela: Dobrote, Istine i Ljepote, sto je u konacnici Ljubav, postoji i ono uzvisenije, a to je Sloboda. Zen trazi od nas apsolutnu Slobodu, cak i od Boga.
Otud moj ideal u trazenju sebe kroz: Savrsenstvo, Ljepotu i Akciju, i predstavlja otkrovljenje vlastitog
unutarnjeg zivota.
Ni malo slucajno, razapet na granici neimastine i siromastva do apsurda, -Ja stvaram, i to cinim na specifican nacin po svom izboru.
Negdje zapisano: "U duhovnom smislu, samo oganj moze
prepoznati oganj, samo ga oganj moze probuditi. Istinskom ognju moguce je zapaliti i pepeo."

Mala smrt
na stratistu noci.
Radjam se zorom.


U Rijeci, 21.10.2003. B.B.
------------------------------


Borivoj Bukva

ZEN - FOTOGRAFIJA /haibun/



U rezidenciji predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesica u Gradu Zagrebu, u prigodi jednog prijema pojavio se haiku pjesnik i zen-ucenik Borivoj Bukva.
Bukva je poklonio predsjedniku Mesicu haiku zbirku "Nebeske granice" i casopis "Galeb", Drustva haiku pjesnika iz Rijeke.

"Ja sam pjesnik i pisem haiku, nemam materijalnih koristi od toga. Mesic se bavi drzavnickim poslovima i nije mu lose!? Kako bi bilo da zamijenimo uloge!?" -razmisljao je Bukva.

Stipe Mesic
bez dlake na jeziku
- puna usta.

Petnaest dana kasnije nakon susreta sa Mesicem, Bukva
je sudjelovao kao Nositelj liste i kandidat na izborima, i nije dobio potreban broj glasova za ulazak u Hrvatski Sabor.

Nije se razocarao neuspjehom a stekao je jedno bogato
iskustvo, koje je proisteklo tih dana u izbornoj kampanji.

Kava na stolu.
Dok drugi govore -
Stipe suti.

Jedino sijecanje na susret sa Mesicem ostala je fotogarfija i poklon haiku prijatelja iz Belgije Geert Verbeka. Kada je dobio poklon fotografiju Geerta, Bukva je dozivio radost i dragost, iskru prosvetljenja.

"Sutra srca" koju zenisti svakodnevno recitiraju je
"Oblik je praznina, a praznina oblik...", buduci da je
materijalno bogatstvo nistavno a ta nistavnost ujedno
materijalna poput dobivene fotografije Geerta, dobiti
malo nistavnosti nije blize realnosti od dobivene pok-
lon fotografije.

Uzlet je pad i pad je uzlet, oba puta stizu i oba se
udaljuju od cilja. Ako cinimo istovremeno jedno i dru-
go, mi pripadamo sferi savrsene harmonije medju svim
suprotnostima.
Biti bogat ili siromasan, jedno ili drugo, nije ni dobro a nije ni lose. Bogat ima svojih dobrih strana a siromasan svojih.


U Rijeci, 12.01.2004. B.B.
----------------------------------



- 08:05 - Komentari (2) - Isprintaj - #

11.02.2005., petak

Sječanje na Zvonimira Frlana



Sječanje na Zvonimira Frlana




Fotografija je snimljena u vrtu ispred stana
gdje je zivio Zvonimir, Ika, lipnja mjeseca
1993. godine. S ljeva na desno: Zvonimir
Frlan, Borivoj Bukva i Ivica Padjen.



Jedno ljetno jutro 1993. godine s namjerom posjetio
sam mog ucitelja, teozofa i slikara, barba Zvonimira,
kako smo ga od milja zvali. Zvonimir Frlan obitavao je
u Iki u malenom jednosobnom stanu kuce u prizemlju, sa
vratima koja su izlazila na vrt sa kojeg se pruzao po-
gled na Iku i Kvarner. Malenom ulicicom i stubama ko-
je su se dizale navise od glavne ceste, u samome centru mjesta Ike, ne duze od 5 minuta hoda zatekao sam
Zvonimira kako prostire tek opran ves na spag. Vitalan
starac, uvijek nasmijan i spreman na razgovor, veseli-
lo ga kad bi ga pitao bilo sto iz podrucja teozofije.
Susretljiv i srdacan, poveo se mojom znatizeljom i za-
poceli smo razgovor vec u vrtu. Potom smo razgovor na-
stavili u prostoriji desno od ulaznih vrata, vise nal-
ik na ostavu sa slikarskim priborom i kucnim potrepst-
inama nego na sobu, na cijim su zidovima visile slike.

Sa ulaznih vrata vidno na zidu visila je poveca slika
dimenzije priblizno metar sa metar i pol, na kojoj je
barba Zvonimir naslikao Izidu ispod sedam velova. Sli-
kao je po strogim pravilima i ukusu starih majstora, tako je ta slika po mene ostavila trajan dojam.Izida poput Venere stoji nad skoljkom koja izranja iz vode, dok golo tijelo koje se tek nazire prekriveno bjelinom sedam velova na tamnoj pozadini, dominira slikom.

Ispred slike na dva metra uz vrata, zavalio bih se u
onizu fotelju i tako buljio u Izidu, dok bi Zvonimir
komentirao i odgovarao na moja postavljena pitanja.
Po zidovima sobe bile su okacene i preostale slike, od
kojih je On uvijek napominjao portret njegove pokojne supruge, ulje na platnu, koju je on naslikao. Od te
slike On se nije odvajao, uz napomenu da se sa suprugom i dalje sastaje u javi il' snu. Razgovor sa barba Zvonimirom i posjeta nikad nebi tra-jala duze od sat vremena, vrijeme koje je njemu i meni bilo dovoljno za jedan ugodan susret...

To jutro predlozio sam barba Zvonimiru ono sto mu nik-
ako nisam smio reci. Prijedlog po njega bio je vise no
nerazuman, a po mene prava katastrofa, pogodio sam ga
do dna duse. Zvonimir je zapoceo kanonadom rijeci, - u nizu: -Ti si munjen!?
- Sto je Tebi?
- Kako Ti je to uopce moglo pasti na pamet, kako si se
usudio tako sto, me pitati?
- Nisam te nicem do dana danasnjeg naucio, Ti si izgu-
bljen slucaj, Ti si cisti promasaj!?
- Nis koristi od Tebe!
- Ne dolazi mi vise s tim glupostima i ne uzrujavaj me
tim Tvojim idejama!?

Vidno uzbudjen, ubrzanim koracima barba Zvonimir se
kretao po prostoriji, i vise govorio sebi, ne osvrcuci
se na moju pozornost i prisutnost.
Iznenadjen Zvonimirovom reakcijom podbadao sam ga upa-
dicama, da, cega se boji?, - to nije nista strasno!, odglumivsi zacudjenost njegovim ponasanjem, nastojao
sam ga privoliti na pristanak.
Zvonimira sam izbacio iz takta! Moji pokusaji ostali
su bezuspjesni, a Zvonimir cvrsto ostao pri svome!

Potom sam promjenio temu razgovora zamolivsi ga da mi posudi jednu knjigu. Nakon pretrage po ladicama i stalazama, knjiga je pronadjena, i nakon toga smo se razisli.

Zvonimr Frlan nikada nije izlagao javno niti je imao
samostalnu izlozbu slika. Predlozio sam tada Zvonimiru
da bude gost na mojoj izlozbi slika u sklopu programa,
sa slikom Izide, da ga predstavim Rijeckoj likovnoj publici i mojim prijateljima.

Barba Zvonimira nema vise zivog medju nama. Njegova
skromna dusa napustila je tijelo 1999. godine. Nakon
cega sam pokrenuo inicijativu za realizacijom Posthu-
mne izlozbe slika i podnio Zamolbu Odjelu gradske up-
rave za kulturu Grada Rijeke.

Izlozbu do danas nismo uspjeli realizirati. Kako imam
privolu Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, trebalo bi pokrenuti i u teozofskim krugovima Grada Ri-
jeke, Zagreba, i drugdje, da se realizira ne samo izlozba slika, vec prikupiti sve spise i skripte Zvonimira
Frlana i objaviti knjigu njegovih radova.

Moja Zamolba upucena Odjelu gradske uprave za kulturu
Grada Rijeke i Modernoj Galeriji, Rijeka sa datumom
16.04.1999. godine glasi ovako: " Postovana gospodo,
13.03.1999. godine u Voloskom pokopan je Zvonimir Frl-
an, slikar i teozof, jedan od osnivaca teozofskog dru-
stva "Rijeka prema mudrosti" sa sjedistem u Rijeci.
Roditelji Zvonimira Frlana bili su clanovi teozofskog
drustva jos davnih dvadesetih i tridesetih godina ovog
stoljeca, zapisano u knjizi Marijan M. Grakalica "Duh-
ovnost Novog doba", u kojoj je objavljena i fotograf-
ija Zvonimira Frlana iz mladjih dana.
Zvonimira Frlana upoznao sam prije sedam godina na pre-
davanjima Teozofskog Drustva i povremeno posjecivao u
Iki u ul. Emila Krajcara 1. gdje je zivio, uz povreme-
ne odlaske sinu u Zagreb. Zvonimir Frlan upoznao me je i sa svojim slikarskim opusom, unatoc tome sto on nije
imao ni jednu samostalnu tako ni kolektivnu izlozbu slika. Zvonimir javno nikada nije nastupao. Najupecatljiviji dojam na mene je ostavila slika Izide. Tako je jednom prigodom napomenuo, da je ostvario dosta
slika, i sve to prodano. Zvonimir Frlan je jedna od vodecih licnosti iz podrucja teozofije danas u Hrvatskoj. Zivio je povuceno i pripadao uzem krugu znanaca i prijatelja. Javne nastupe je izbjegavao, izuzev u okruzenju teozofa kojem je pripadao i gdje je nastupao kao predavac prenoseci svoja iskustva i znanje mladjima.
Osjecam potrebu da Vas informiram i iniciram, u ovom
slucaju valorizaciju lika i djela pokojnog teozofa i
slikara Zvonimira Frlana, jednog od mojih Ucitelja. Sto bi se u svakom slucaju moglo realizirati izlozbom njegovih radova/slika u Rijeci.

Za javnost i Grad Rijeku predstavljalo bi veliko otkri-
ce, posthumna izlozba slika Zvonimira Frlana, koji je
dijelom zivio i stvarao na ovim nasim prostorima, da
ga za njegova zivota mnogi nisu poznavali.
Grad Rijeka i Moderna galerija u tome mogu uciniti mno-
go. Veliko Vam hvala!" Potpisano u Rijeci, 16.04.1999.

Preostaje nam jos samo nada da ce do te realizacije iz-
lozbe i doci. Kao vjeciti optimista uz pomoc preosta-
log dijela svjesno izgradjenih i razumskih dusa mladj-
ih narastaja teozofa, smatram da je to izvedivo. Danas
od presudnog znacenja je odnos i uzajamnost u djelova-
nju i komunikaciji ucitelj-ucenik koji transcedentira,
po mene i Zvonimira jos znacajniji i visi jer pripada
i odvija se u sferi Astrala.

U Rijeci, 20.12.2004. Borivoj Bukva

----------------------------------------------------------
Napomena: Vi koji ste u posjedu jednog od dijela Zvon-
imira Frlana molio bih vas da fotografirate/skenirate
sliku uz potrebne podatke: Naziv slike, tehnika i pod-
loga, dimenzije i godina rada. Ako ste u posjedu skri-
pte ili napisanog teksta, to fotokopirajte i posaljite
nam.




- 08:16 - Komentari (5) - Isprintaj - #

10.02.2005., četvrtak

TEOZOFSKI DOM

Borivoj Bukva
------------------


T E O Z O F S K I D O M
----------------------------




Dosjetljivi graditelji grade kucu od topline,utemeljuju
je na ognjistu. Kuca je simbol obitelji,kucne zajednice (tako i prvih krscana).
Sazidati kucu ne znaci samo izgraditi joj zidove. To
znaci zasnovati ognjiste,roditi potomstvo - to je dje-
lo mudrosti i napora.
Kuca, dom, simbol je djetinjstva.Onaj tko je imao dje-
tinjstvo, nikada nece biti beskucnik. (Beskucnik u sve-
mu i uz svakoga trazi svoje djetinjstvo.) Isto tako,
gostoljubivost je svojstvo covjeka koji ima dom u svo-
joj dusi.
Kuca je slika svemira.Prema G.Bachelardu kuca je simbol
unutrasnjeg bica.
Covjeku je tvarna kuca samo boraviste,dok mu je jedino
duhovna kuca prebivaliste. To zbog toga sto je covjek
na zemlji putnik, a na nebu, u Duhu ukucanin.
Biblija kaze da je covjek stan glineni (Job 4,19) ozi-
vljen dahom Bozjim i da su krscani ukucani Bozji (Ef
2,19). " U Kristu Isusu sva je gradjevina povezana i
raste u hram svet u Gospodinu. U njemu ste i vi ugrad-
jeni u prebivaliste Bozje u Duhu." (Ef 2,21-22).
Svatko postaje Bozje prebivaliste kad se sjedini s bra-
com u Gospodinu po Duhu.
U Bozju kucu ulaze ponizni, ona je pripravljena siro-
masnima (Iz 66,2)
Valja nam biti u kuci Oca nasega (Lk 2,49) da bi kralj-
evstvo njegovo bilo u nama (medju nama) (Lk 17,21).
Isus se nastanio medju nama (Iv 1,14), ali medju nama
nema gdje nasloniti glavu (Lk 9,58).

U knjizi Poetika prostora G.Bachelard pise: "Traziti
od djeteta da nacrta kucu znaci traziti od njega da
otkrije najdublji san u kome zeli sakriti svoju srecu; ako je sretno, ono ce znati pronaci zatvorenu i zasti-
cenu kucu, cvrstu i duboko ukorijenjenu... Na nekim cr-
tezima je ocito...'da je unutra toplo, da ima jake va-
tre, tako jake vatre da se vidi kako izlazi kroz dim-
ljak'... Kad je kuca sretna, dim se tiho igra nad nje-
zinim krovom."

Stjepan Lisce u knizi Znakovi prisutnosti pise: "Imati
dom! Biti negdje svoj sa svojima! Dom je bice u kojem
opeka spremno prijanja uz opeku, u kojem je i bol bri-
zna i iscjeljujuca.
Dom je bice u kojem disanje podrzava disanje, u kojem
se glas ne sukobljuje s drugim glasovima kao sa svojim
odjecima, nego radja prisnost.
Dom je bice s krovistem od svjetlosti i s korijenjem
od dodira.
Tko ima dom, ne treba mu drugih putokaza.
Svi putovi poruke su njegova doma i one idu pred njim
i krce mu put.
I ondje gdje umor ga svlada, kao na neki tajanstveni
znak niknut ce odmoriste koje ce mu okrijepiti tijelo
i obnoviti duh.

Imati dom!
Dom je bice ciji zidovi nisu granice nego krila izli-
vena od vjecnosti.
Kao sto vedro baceno u bunar iznosi bistru vodu punu mira, tako se i covjek radja iz svojega doma: covjek
koji je odan svojem domu i kojem je dom odan, vedro je
za zvijezde, za sunca, za krijesnice, za svu djecu sv-
jetlosti.
Covjeka koji je sjedinjen sa svojim domom prepoznat ces
po tome sto je zvjezdama usidren u zivot.
I zato neka je mir tvojoj dusi jer dom ti je blizak kao
disanje."

Teozofski tekst "Teozofski dom", nepoznatog porjekla:
"Jedna druga divna stvar je Majstorovo naglasavanje
potrebe jednog Teozofskog Doma.
"Ako se odlucite, vi mozete svoj dom uciniti jednim od
najvaznijih centara spiritualistickog utjecaja u cita-
vom svijetu."
Naravno, dom gdja. Arundale upravo je tada pruzio gos-
toprimstvo gdji. H.P.B. licno, ali je u manjoj mjeri to
je istina i za svakog clana, koji je ozbiljan svjestan
Teozof.Precesto mi mislimo o nasem radu u Lozi ili ino-
zemstvu, a da se ne sjetimo mjesta gdje bismo mi bili,
odnosno mogli biti jedan kanal za Majstorov mir i svje-
tlo. Do tog centra mnogo izmoreno srce i umoran duh mo-
gu naci svoj put, privuceni magnetizmom potrebe i u tim
centrima su veze pravog bratstva izmedju clanova Loze
uspostavljene i zapecacene. Ja ne vjerujem u prisilje-
no bratstvo, umjetno povezivanje izvrseno za jedan mo-
ment na vanjskim sakupljalistima, a onda opet rado i
pripravno zaboravljeno. Tek u nasim domovima ucimo mi
jedan od drugoga poznavati u prirodnoj intimnosti dvo-
jice ili trojice, u jednoj atmosferi komfora i relaks-
acije. Mozda je Majstor mislio nesto takvog kad je on
rekao: "Vi cete uciniti dobro, ako dajete podsticaj za
vasih drugova clanova Loze kao i drugih interesenata i
ako odrzavate sastanke srodnijih zbog studija i poduc-
avanja. Uputite i druge u drugim kvartalima, da cine
to isto."
Ja bih zeljela vidjeti jedan veliki DOM za citavo Dru-
stvo. Nema snage tako velike i zbiljske, kao ona koja
prebiva u rukama materinjstva i istinskog zenstva.
Uz rizik da me smatrate sentimentalnom, citirati cu ma-
li odlucan stih:
"Izgradite malu, ali udobnu kucicu i ogradite je naoko-
lo sa smirenoscu i srecom, da vas zastiti od nevolje.
Svi zidovi neka budu zahvalnost, a svi trijemovi-grede,
neka budu molitva.
Vjera i povjerenje neka je sacuvaju od rdje, koja na
nju neprestano vreba i nadire.
Nada neka bude krov koji ce vas zastititi od svake olu-
je, zloc'e zla.
I vlastita svjetlost Ljubavi neka gori sjajno u vasem
srcu da vas grije kroz sve vase dane."


Covjek je hodocasnik u svoje srce.

Preda mnom su svi pognuti u strahu. - rece kruna.
Preda mnom se pognu samo oni cija su srca uzvisena -
rece prosjakov sesir.

Odluciti se na taj iskorak i zapoceti izgradnu Teozof-
skog Doma, predstavlja znacajnu odluku i rijesenost da se ideja stara dvadesetak godina konacno i realizira.
Taj iskorak, taj prijelaz preko praga,otvoriti i proci
kroz vrata su simbol poziva i prijelaza. Ona oznacuju
pristup objavljenju. Slijedom toga vrata su simbol
odobravanja i samoodobravanja.
"Moja vrata i moje srce bit ce otvoreni svakome, bas
svakome." - Dom Helder Camara.

U duhovnom smislu, samo oganj moze prepoznati oganj,
samo ga oganj moze probuditi! Istinskom ognju moguce
je zapaliti i pepeo.

Ideju Teozofskog Doma moguce je realizirati jedino ri-
jesenoscu svakog clana,velike vecine Teozofa sada pri-
sutnih. Pri tom nesmijemo se povoditi iluzijom/mayom,
da ce to netko drugi uciniti umjesto nas. Ispravnim i
jedino mogucim putem, realnim sagledavanjem te proble-
matike, Istinom, Dobrotom i Ljepotom u Ljubavi treba
se uci u realizaciju te ideje, korak po korak, unutar
nasih materijalnih i voljnih mogucnosti svakog clana
po na osob. Ako nasi uvazeni prethodnici nisu uspjeli
realizirati tu ideju kada su mogucnosti bile kud i ka-
mo prihvatljivije, nas iskorak je tim tezi i znacajni-
ji.
Kupiti i zazivjeti livadu poput nase Jase, je jedino
moguce i realno u ovom trenutku. Prileci na livadu,ra-
zapeti sator, zapaliti vatru, prirediti objed i napiti
se svjeze vode u prisutnosti stotinjak dusa, zazeljeti
dobrodoslicu novom clanu i primiti ga u Drustvo.

Vjecno iznova voljeti i zeljeti, kad dusa plamsajem
vatre zaiskri i sentiment se pojavi:"U svjetlosti/naj-
unutarnjijeg ja -/prebivam sada."
Tu, na nasoj livadi Jasa ili livadi buduceg Teozofskog Doma, do njene realizacije neka nas povedu moji haikui:

"Ratnik na putu./U opasnosti uvijek-/sam na stazi zna-
nja.", "Sin sam vjetra/otegnut u vremenu./Pridruzi mi
se!", "Prsti na karti/i put u nepoznato./Zeleno jutro."

"Plavo nebo/uvijek se smijesi dok/oblaci putuju."
"Na tvrdi kamen/naslonih glavu, tijelo/prihvati trava."
"Ogrnut vjetrom/na mirisnoj livadi/ja lezim."

"Osim doma/drugog putokaza/meni ne treba.",
"Hladan zrak i/odskrinuta vrata./Macka na pragu.",
"Klize niz staklo/kapi ledene kise./Toplo u sobi.",
"Hladna zimska noc./Mjesec nad krovovima/okupan bjeli-
nom.", "Toplina doma./Iz dimljaka iskri u/zimskoj no-
ci.", "Vrtlog i dim/nad njezinim krovom./Sretna kuca."


U Rijeci, 11.10.2004. Borivoj Bukva



- 07:12 - Komentari (2) - Isprintaj - #

09.02.2005., srijeda

JIDDU KRISHNAMURTI (ALCYONE)

Borivoj Bukva
---------------


DO NOGU UCITELJA
---------------------


Jiddu Krishnamurti ( Alcyone ) veliki indijski teozof, od svoje rane mladosti, jos kao djecak, bio je pod prismotrom tada vodecih teozofa H. S. Olcott - a, Annie Besant, C. W. Leadbeater - a, C. Jinurajadasa i ostalih. Annie Besant kao druga predsjednica Teozofskog Drustva nakon H. S. Olcott-a, 1910. objavila je J. Krishnamurtija kao " novog mesiju ".

U Leksikonu JLZ. iz 1974. zapisano je : " Krishnamurti Jiddu ( 1879. ), indijski teozof; Annie Besant objavila ga 1910. kao " novog mesiju ". Njegovo misticno naucavanje je spoj hinduisticnih i zapadnoevropskih elemenata. "

" DO NOGU UCITELJA " J.Krishnamurtija, vrijedno je djelo onima, koji teze stupaju na put. Autor nam predocuje mnoge covjekove nedoumice, ukazujuci na greske, koje cinimo cesto i nehoticno, a koje mogu stvoriti nepotrebne poteskoce i zaprijeciti razumijevanje. Jer kako kaze Annie Besant : " Ucenja mogu biti plodonosna samo ako se zive..."

Ovu malenu knjizicu, koja sadrzi upute za pravilno zivljenje, tesko je bilo svesti u jos manje okvire. Moja preporuka citateljima je da je procitate u izvornoj formi, onako kako je to napisao J. Krishnamurti. Knjiga je bila i ostala inspiracija i vodic tisucama ljudi, objavljivana do sada bezbroj puta u mnogim zemljama.

Alcyone Jiddu Krishnamurti : DO NOGU UCITELJA

Iz bestvarnog vodi me Stvarnom.
Iz tame vodi me Svjetlu.
Iz smrti odvedi me u Besmrtnost.

J. Krishnamurti : " Ove rijeci nisu moje vlastite. To su rijeci Ucitelja, koji me ucio. Bez njega ne bih ucinio nista. Uz Njegovu pomoc zakoracio sam na Put. I ti takodjer zelis zakoraciti na Put, pa ce tako rijeci upucene meni pomoci i tebi, ako ih budes na sebi primjenjivao. Nije dovoljno reci da su one istinske i predivne; covjek, koji zeli uspjeti, mora ciniti upravo ono sto je receno... "

Cetiri su karakteristike potrebne za ovaj put :

1. RAZLUCIVANJE
2. BEZZELJNOST
3. ISPRAVNO VLADANJE
4. LJUBAV

RAZLUCIVANJE

Razlucivanje se cini izmedju stvarnog i nestvarnog, koje vodi covjeka na Put. Postoje samo dvije vrste ljudi - oni koji znaju i oni koji ne znaju. To znanje je ono sto je vazno. Znanje o bozjem planu za ljude, a taj plan je evolucija. Oni koji znaju na bozjoj su strani, zastupajuci dobro i odolijevajuci zlu, rade na evoluciji. Medjutim i kada si izbor ucinio, postoje nijanse stvarnog i nestvarnog, da li je to ispravno ili krivo, vazno ili nevazno, korisno ili nekorisno, istinsko ili lazno, sebicno ili nesebicno.

Fizicko tijelo i covjek su dvije stvari, covjekova volja nije uvijek istovjetna sa zeljama tijela. Kad tvoje tijelo nesto zeli, razmisli da li ti to zelis. Jer ti si Bog i ti zelis samo ono sto Bog zeli. Duboko u sebi moras potraziti Boga, poslusati njegov glas, koji je tvoj glas. Ne mijesaj svoja tijela sa samim sobom - ni fizicko tijelo, ni astralno, ni mentalno. Moras sva svoja tijela upoznati i sebe kao njihova gospodara.

Fizicko tijelo je tvoja zivotinja, konj na kojem jases. S njim se mora dobro postupati i brinuti za njega. Ne smijes ga preopterecivati, moras ga ispravno hraniti, pojiti, odrzavati cistim. Ti si taj, koji moras upravljati svojim tijelom, umjesto da ono vlada tobom.

Astralno tijelo ima mnogo zelja. Ono zeli da si ljut, srdit, ostar na jeziku, ljubomoran, pohlepan, zavidan, da si depresivan. Obozava nasilne vibracije, koje stalno zeli mijenjati. Stoga moras razlikovati svoje zelje od zelja svojeg astralnog tijela.

Mentalno tijelo zeli misliti odvojeno, o sebi mnogo, a malo o drugima. Vlastiti napredak je preci od pomaganja drugima. Meditaciju rasprsi na mnogo zelja, umjesto o jednoj stvari, koju ti zelis. Ti nisi taj um, on je tvoj i mozes ga koristiti, zato je razlucivanje ovdje neophodno. Tu moras budno motriti, inace neces uspjeti.

Kod Okultizma nema kompromisa izmedju ispravnog i krivog, cini se samo ono sto je ispravno. Moras proucavati duboke i skrivene zakone Prirode, upoznaj ih i zivi prema njima, koristeci razum i inteligenciju.

Razlikuj bitno od nebitnog, dobro od loseg, pritom budi ljubazan, obazriv, razuman i prilagodljiv, popusti drugima u onim stvarima, koje nisu bitne. Nastoj razluciti sto ti je vrijedno raditi, korisno, nekorisno, ali i vise od manje korisnog. Nahraniti siromasne je korisno, ali je korisnije i plemenitije nahraniti njihove duse. Bog je mudrost i ljubav. Sto vise mudrosti imas, vise ces ocitovati Njega. Uci, jedino mudar covjek moze mudro pomoci. Moras nauciti razlikovati istinito od laznog, biti istinoljubiv u mislima, rijecima i djelima.

Sa mislima nije lako, mnogo je neistinitih misli, vjerovanja i ogranicenih pojedinaca. Poistovjecivati se s mislima ogromne vecine, zato sto vjeruju stoljecima ili sto je zapisano u nekim knjigama, o tome moras misliti sam i sam prosuditi koliko je ono razumno. Sam moras nauciti razmisljati, jer praznovjerje je zlo i okov, kojeg se moras osloboditi. Misljenje o drugima mora biti istinito, ne sumnjaj u druge : da te netko zeli povrijediti, da te netko mrzi i slicno.

Istinito se mora govoriti bez pretjerivanja, razmisli prije no sto progovoris, kako bi izbjegao netocnost. U djelovanju budi istinit, ne glumi, bez persone. Svako pretvaranje je zapreka cistom svjetlu istine, koje bi trebalo sjati kroz tebe. Cini razliku izmedju sebicnog i nesebicnog. Nauci raspoznavati Boga u svakom i svacem, pomozi jer to je Bozanski Zivot. Nauci kako to u njemu probuditi, kako pristupiti tome, time ga spasavas greske.


BEZZELJNOST

Razlucivanje je vec pokazalo da moc i bogatstvo nisu vrijedni posjedovanja; kada se to zaista i osjeti, sve zelje za njima isceznu. Svaka sebicna zelja veze, ma koliko bio visok njen cilj, zato se ona ne smije posjedovati. Kad se izlije tvoja snaga da bi nekome pomogao, mora postojati rezultat, ti ga moras vidjeti. Dobro je ciniti dobro radi dobra, a ne nadajuci se nagradi; radi se zbog samog rada, a ne u zelji da vidis rezultat; dajes se na sluzenje svijetu, jer ga volis.

Ne zeli u sebi psihicke moci, one nastupaju same po sebi, kada ih zasluzis, kada Ucitelj zakljuci da ih trebas imati. One nastupaju tijekom razvoja, one moraju doci.

Nikad ne pozeli zabljesnuti ili pokazati se pametnim, nemaj zelje za govorom. Ono sto govoris mora biti istinito, ljubazno i korisno. Dobar dio govora je nepotreban, kada se radi o ogovaranju, tada je i zao. Ne mijesaj se u tudje poslove. Svako ima pravo na slobodno misljenje, govor i djelovanje. Zlonamjeran je cin ogovarati bilo koju osobu. Okrutnost prema covjeku ili zivotinji trebas sprijeciti.

ISPRAVNO VLADANJE

1. Samokontrola Uma
2. Samokontrola u djelovanju
3. Tolerancija
4. Vedrina
5. Usmjerenost
6. Povjerenje

------------------------------

1. Samokontrola uma

Odnosi se na kontrolu temperamenta, bez ljutnje i nestrpljivosti, misao treba biti mirna i neuznemirena, uz kontrolu zivaca manje izlozenih iritacijama. Smireni um oznacava takodjer i hrabrost, stoga se bez straha mozes suociti s kusnjama i poteskocama Puta; on oznacava i stabilnost. Nije vazno sto se covjeku desava izvana : tuga, problemi, bolesti, gubici. Sve su te nevolje rezultati djelovanja iz proslosti, treba ih prihvatiti vedro, svako zlo je prolazno, tvoja je duznost ostati uvijek radostan i smiren. Pripadaju tvojim proslim zivotima, a ne ovom. Ne mogu se mijenjati, pa je beskorisno o njima brinuti.

Misli o tome sto sada radis, cime utjeces na dogadjaje svog buduceg zivota, na to mozes utjecati. Nikad ne budi zalostan ni depresivan. Mislima ne smijes dozvoliti da lutaju, um ne smije biti nezaposlen. Misaonu moc koristi za dobre ciljeve, budi sila u smjeru evolucije. Uzdrzi svoj um od ponosa, jer ponos potjece iz neznanja.

2. Samokontrola u djelovanju

Misli moraju biti rezultirane djelovanjem. Bez lijenosti, aktivnost usmjerena na dobar rad. Svjetovne duznosti, koje si preuzeo na sebe, moras savrseno izvrsiti - sve jasne i razumne duznosti, koje prepoznajes, a ne imaginarne duznosti, koje ti drugi nastoje nametnuti. Uobicajen rad moras obavljati bolje od drugih, a ne gore.

3. Tolerancija

Savrsena tolerancija stjece se oslobadjanjem sebe samog od licemjernosti i praznovjerja. Ceremonije kod obreda nisu potrebne, za nepocudne imaj razumijevanja, jer si ti sve to vec odavno prevazisao, zato budi ljubazan. Na sve gledaj dobrostivo, njezno i tolerantno.

4. Vedrina

Svoju Karmu moras podnositi radosno, ma kakva ona bila, uzimajuci svaku patnju, sto ti dolazi, kao veliku cast. Koliko god tesko bilo, budi zahvalan da nije gore. Tvoja losa Karma mora se prvo istrositi, onda si od pomoci Ucitelju, tek tada si slobodan. Ako ti je Karmu ubrzao, odradjujes vise zivota, teskoce se moraju podnositi vedro i dobrohotno. Moras se odreci svakog osjecaja Posjedovanja. Karma ti moze oduzeti stvari, koje najvise volis, cak i ljude, i tada moras biti vedar, spreman na rastanak sa svim i svakim. Ucitelj moze izliti svoju snagu na druge kroz svog ucenika. On to ne cini na depresivnog ucenika, zbog toga vedrina mora biti pravilo.

5. Usmjerenost

Uciteljev rad mora se izvrsavati. Nesebican rad i rad na pomaganju. Potpunom paznjom mora se posvetiti svakoj pojedinosti, radi se svim srcem. Usmjerenost znaci da te nista ne moze skrenuti sa Puta, na koji si krocio. Moras se sjediniti sa Putem. Odstupiti od Puta isto je kao odstupiti od samoga sebe.

6. Povjerenje

Ucitelju se mora vjerovati, kao samome sebi. U njega ces imati povjerenje kroz mnoge zivote i smrti. Ako ne postoji savrseno povjerenje, ne moze biti savrsenog tijeka ljubavi i snage. Moras vjerovati u sebe. Ti si iskra bozje vatre, a Svemocni Bog se nalazi u tebi i zbog toga ne postoji nista, sto ne bi mogao uciniti. Kazi sebi : " Sto je jedan covjek ucinio, moze i drugi. Ja sam covjek, a takodjer i Bog u covjeku. Ja mogu uciniti tu stvar i hocu. " Ako zelis Put, tvoja volja mora biti jaka.

LJUBAV

Ljubav je najvaznija od svih karakteristika. Ljubav pokrece covjeka za stjecanje svega ostalog. Ljubav nije toliko zelja, koliko volja, rjesenost, odlucnost. Ljubav je htjenje za sjedinjenjem sa Bogom. Bog je ljubav, a ti, ako se zelis sa njime sjediniti, moras takodjer biti ispunjen savrsenom nesebicnoscu i ljubavi. U svakodnevnom zivotu to znaci, ne povrijediti ni jedno zivo bice i uvijek biti spreman pomoci. Postoje tri grijeha koji cine vise stete od bilo cega na svijetu, a to su : ogovaranje, okrutnost i praznovjerje - jer to su grijesi protiv ljubavi.

Zlim mislima, mozemo zlo pojacati, pa tako mozemo zaprijeciti i evoluciju. Ako mislis zlo o drugome, istovremeno cinis tri lose stvari :

- ispunjavas svoga susjeda zlim, umjesto dobrim mislima, pa time doprinosis patnji svijeta.
- ako u tom covjeku postoji zlo, hranis ga i pojacavas, a brata cinis losijim umjesto boljim.
- svoj vlastiti um treba ispunjavati dobrim mislima, time izbjegavas bolan i ruzan izgled, umjesto lijepog i privlacnog, kakav bi trebao biti.

Onaj koji ogovara, nastoji i druge uvuci u saucesnistvo svoga zlodjela, a to se mora izbjegavati. Okrutnost moze biti namjerna i nenamjerna. Namjerna okrutnost je najveci grijeh. Okrutnost u govoru i djelovanju, nepazljivo izgovorena rijec cini isto toliko stete, kao i zlonamjerna. Stoga moras obratiti paznju i na nenamjernu okrutnost. Nepazljivost je uzrok tome : pohlepa, skrtost, pozuda.

Praznovjerje je isto zlo. Covjek, koji robuje praznovjerju, prezire druge, koji su mudriji. Zrtvovanje zivotinja, tlacenja ljudi i dr., sve su to grijesi protiv ljubavi. Ne samo da se moras kloniti zla, vec moras biti aktivan u cinjenju dobra. Imati zelju za sluzenjem u pomaganju svima oko sebe. Ako zelis i tezis sjedinjenju sa Bogom, to nije radi tebe samoga, vec zato da bi mogao biti kanal, kroz koji Njegova ljubav moze teci i doseci tvoju bracu. Onaj koji je na Putu, ne postoji za sebe, vec radi drugih. On zaboravlja sebe da bi mogao bolje sluziti drugima.

J. Krishnamurti : " Mudrost, koja ti omogucuje da pomognes, volja koja upravlja mudroscu, ljubav koja inspirira volju - to su tvoje karakteristike. Volja, Mudrost i Ljubav tri su aspekta Logosa; a ti koji Mu zelis sluziti, moras te karakteristike pokazati svijetu. "


Borivoj Bukva.










- 08:35 - Komentari (3) - Isprintaj - #

08.02.2005., utorak

UNITI OF MAN I JIDDU KRISHNAMURTI

Borivoj Bukva
-------------


UNITI OF MAN - JEDINSTVO COVJEKA - SANT KIRPAL SINGH - JIDDU KRISHNAMURTI
------------------------------------------------------



Pokret UNITI OF MAN - Jedinstvo Covjeka, djelo je Sant Kirpal Singha, koje dalje vodi Dr. Harbhajan Singh i njegova zena H. H. Surinder Kaur. UNITI OF MAN obiljezava svoj pocetak Svjetskom konferencijom Jedinstva Covjeka, koju je sazvao Sant Kirpal Singh. Prije nego je Sant Kirpal Singh 1974. napustio svoje tijelo, ovlastio je svoje ucenike Dr. Harbhajan Singha / Bhaji / i njegovu zenu Surinder Kaur(Bhiji), da njegov posao dalje vode.

Oboje su se tocno drzali uputa Sant Kirpal Singha i tako drzali ucenje cistim poput kristala; dokazali su se kao Gurumukh ili savrseni ucenici. To je mislio Sant Kirpal Singh, kada je govorio da On zeli raditi sa tisucama ruku : kroz savrsene ucenike. Kada su ga pitali tko ce biti Njegov nasljednik, On je odgovorio : " Vi ste svi moji poslanici, vi ste svi moji sveci. " - navodi se u knjizi " Spiritualitet - Voda Zivota " / Gilgen, Austria, Prvo izdanje, 1998. /

Sant Kirpal Singh rodjen je 6. veljace 1894. u Sayyad Kasranu, u dijelu Punjaba, koji danas pripada Pakistanu - umro je 21. 08. 1974. godine. U Leksikonu JLZ. Miroslav Krleza / Zagreb,1974. / ne spominje se Sant Kirpal Singh.

Jiddu Krishnamurti rodjen je 1895. u Madanapalleu - umro je 1985. godine. U Leksikonu je zapisano : " Jiddu Krishnamurti ( 1897-? ) indijski teozof; Annie Besant objavila ga 1910. g. kao " novog mesiju ". Njegovo misticno naucevanje je spoj hinduistickog i zapadnoevropskog elementa. "


DO NOGU UCITELJA - JIDDU KRISHNAMURTI

Jiddu Krishnamurti u uvodu svoje knjige napominje : " Ove rijeci nisu moje vlastite. To su rijeci Ucitelja, koji me je ucio. Bez njega ne bih ucinio nista. Uz Njegovu pomoc zakoracio sam na Put, pa ce tako rijeci upucene meni pomoci i tebi, ako ih budes na sebi primjenjivao...Nije samo dovoljno cuti rijeci Ucitelja, vec se mora ciniti ono sto on kaze, pazeci na svaku rijec, na svaki znak... Ono sto mi je Ucitelj rekao o svakoj od tih karakteristika, pokusat cu tu prenijeti..."

Annie Besant u predgovoru knjige napominje : " Imam cast da, kao starija, napisem uvodnu rijec ovoj maloj knjizi, prvom pisanom stivu mladjeg Brata, mladjeg tijelom, ali ne i dusom. Ucenja u njoj sadrzana potjecu od njegova Ucitelja, koji ga je pripremao za Inicijaciju...ovo je u potpunosti Alcyonovo djelo, njegov prvi dar svijetu..."

Ova mala knjiga sadrzi upute za pravilno zivljenje, koje je za vrijeme svoje rane mladosti zapisao Alcyone / Jiddu Krishnamurti /. Od tada je to djelo mnogo puta objavljivano i bilo je inspiracija i vodic tisucama ljudi u mnogim zemljama - zapisano na koricama knjige '' DO NOGU UCITELJA ''.


SADRZAJ KNJIGE " DO NOGU UCITELJA " :

1.- Razlucivanje
2.- Bezzeljnost
3.- Ispravno vladanje :
- Samokontrola uma
- Samokontrola u djelovanju
- Tolerancija
- Vedrina
- Usmjerenost
- Povjerenje

4.- Ljubav

---------------------------

Sadrzaj knjige " IGRA UMA " - napisao SANT KIRPAL SINGH :

1.- Sposobnost razlikovanja
2.- Odsustvo zelja
3.- Dobro ponasanje :
- Kontrola nad umom
- Samokontrola i prakticno djelovanje
- Tolerancija
- Vedrina
- Jasna usmjerenost
- Povjerenje

4.- Ljubav

--------------------------------------

Napomena : U knjizi ni spomena o piscu Alkyone ( Jiddu Krishnamurtiju ), o knjizi DO NOGU UCITELJA, o recenzentu i uredniku Annie Besant. Iz knjige je preuzet dio teksta i nadopunjen, uz gotovo identican sadrzaj.

Citirat cu rijeci Jidu Krishnamurtija : "...Jer, neku organizaciju ne bi se smjelo osnovati u svrhu vodjenja i prisiljavanja ljudi da slijede neki odredjeni put...Time se Istina obezvrijedjuje i spusta na nivo hobija za onoga tko je slab i tko je samo trenutno nesretan... Vi nadalje mislite da samo izabrani i malobrojni ljudi posjeduju kljuc Kraljevstva Srece. Nitko ne posjeduje taj kljuc. Nitko ne posjeduje takav autoritet..."

Sant Kirpal Singh zeli raditi sa tisucama ruku : kroz savrsene ucenike. Kada su ga pitali tko ce biti Njegov nasljednik, On je odgovorio : " Vi ste svi moji poslanici, vi ste svi moji sveci. " Ovlasteni ucenici H.S.B. i S.K.B. navodi se da drze ucenje Sant Kirpal Shinga cistim poput kristala; dokazali su se kao Gurumukh ili savreni ucenici. U knjizi " Spiritualitet - Voda Zivota ", zapisano je : " U nase vrijeme, Sant Kirpal Singh ponovno je ozivio to unutarnje znanje i mogao je to isto iskustvo dati onima, koji su zaista trazili Istinu."

Upitao bih se tko je danas " savrsen ucenik ", ili savrsen " ucitelj ", koji doslovno kopira tudje dijelo ? Gdje je tu prisutna " bezzeljnost " ili " razlucivanje " ? I prepisivanjem trebao je S.K.S. shvatiti sto on cini !? Koliko je u ovom slucaju prisutna " Istina - Dobrota - Ljepota ", to Vama prepustam da sami razlucite. U svakom slucaju veliki Ucitelj i Teozof Jiddu Krishnamurti ostaje medju nama i dalje najneobicniji, najoriginalniji, a medju mladima jos popularniji, ne samo za dvadeseto, vec i za nas suvremenike dvadeset prvog stoljeca.

Ako biste mene upitali koga bi za ucitelja, bez razmisljanja odgovorio bih Vam - ja sam za starijeg Brata i Teozofa Jiddu Krishnamurtija.


U Rijeci 15. 01. 2003.
Borivoj Bukva.




- 10:21 - Komentari (2) - Isprintaj - #

07.02.2005., ponedjeljak

J. KRISHNAMURTI

Borivoj Bukva
-------------


SLOBODA IZVAN LANACA
( Krishnamurti nije zelio biti duhovni ucitelj )
------------------------------------------------



Smisao zivota je zivjeti, a zivjeti znaci biti svjestan - svjestan radosti, veselja i bozanske uzvisenosti zivota.
Henry Miller

***

Radost je putokaz na duhovnom putovanju.
Flora Colao

***

Naucio sam zivjeti tiho i radosno, ocekujuci da se dogodi dobro.
Ernest H.

***

Cuda se ne desavaju u suprotnosti s prirodom, vec s onim, sto su naucili smatrati prirodom.
Sv.Augustin

***

Strastveno stvarati, stvarati, stvarati ...
Adrienne Rish

***

Moram se pokrenuti ili cu umreti.
James Wright

***

Morate ciniti stvari, koje vam se cine nemogucim.
Eleanor Roosevelt

***

Tko se sam ne smatra najboljim, ne moze se ubrajati u najbolje.
Goethe

***

Dao sam sve od sebe. To je sva filozofija, koja je u zivotu covjeka potrebna.
Lin Yutang

***

Ocekujem da me ustrajnost i marljivost nagrade.
Rainer Maria Rilke

***

Srcanost je temeljna vrlina na duhovnom putovanju.
Matthew Fox

***

Skoci !
Joseph Campbell

***

Da bi se upoznao, covjek se mora dokazati.
Albert Camus

***

Da biste dosli kamo zelite, ne smijete odustati.
Norman Vincent Peole

***

Zurite polako.
Augustus Cezar

***

Raj je tamo gdje sam ja.
Voltaire

***

Sto vise budete slusali i slijedili vlastitu intuiciju, to ce vas unutarnji kreativni tok postati otvoreniji za nebesku moc svemira.
Shakti Gawain

***

Potpuna predanost djelu je kao putovanje u samoci.
Natalie Goldberg

***

Da biste naucili vidjeti, da biste naucili cuti, morate potpuno sami krociti u divljinu.
Johan Halifax

***

Slusajte. U sebi pronadjite svoj put. Prestanite ga traziti oko sebe !
Rumi

***

Sto znaci misticizam ? To je nacin dostizanja spoznaje - samo sto filozofi to cine horizontalno, a mistici vertikalno.
Elie Wesel

***

Tajnu sposobnost uvidjavanja morate traziti u dubokoj tisini. U njoj se kriju mogucnosti djelovanja.
Zhon Xuanjing

***

Ne ucimo iz vlastitog iskustva, vec iz vlastite sposobnosti da ga dozivimo.
Buddha

***

Ucenje je kretanje iz trenutka u trenutak.
Krishnamurti

***

Jednog sam dana iznenada otkrio da je sve samo cisti duh.
Ramakrishna

***

Volja je tu da nas vodi... stoga, sto god cinili u nekoj situaciji - prikladno je, jer to cinite zato sto zelite.
Ceanne Derohan

***

Kreativnost je osobina duhovnog zivota, koji se razlikuje od poniznosti i asketizma - to je otkrivanje bozanske prirode covjecnosti.
Nikola Berdyaen

***

Vidjeti znaci zivotu dati smisao.
Hui Neng

***

Entuzijazam doslovno znaci " biti ispunjen duhom ".
Stephen Larsen

***

Patnju moramo prigrliti, te je iskoristiti kao pokretacku energiju na nasem putu.
Kenji Miyazawa

***

Jos uvijek ucim.
Michelangelo

***

Toliko smo zaposleni u mrezu subjektivne svjesti, da smo zaboravili na prastaru cinjenicu da nam se Bog obraca poglavito kroz snove i vizije.
Carl Gustav Jung

***

Ako ste u potrazi za stvaralackim idejama, izadjite i setajte. Andjeli se sapatom obracaju covjeku, koji je otisao prosetati.
Raymond Imon

***

Ja ne cekam na trenutak inspiracije. Cinite li to, nista ne postizete. Vas um mora znati da treba prionuti na posao.
Pearl Buch

***

Kao sto jelo izaziva apetit, tako i rad stvara inspiraciju.
Igor Stravinski

***

Rad i igra su isti. Kada slijedite vlastitu energiju i stalno cinite ono sto zelite, nestaje razlika izmedju rada i igre.
Shakti Gawain

***

Sad znam kako osmisliti zivot i usmjeriti svoj put, jer Bog to cini djelujuci kroz mene.
Ernest Holmes

***

Stvorite vlastiti svijet. Okruzite se ljudima, bojama, zvukovima i bavite se onim sto vam hrani dusu.
Sark

***

Bozansku prisutnost prihvacam kao bogato iskazan mir i sklad u svom zivotu.
Ernest Holmes

***

Putnici, nema unaprijed utrtog puta. Putevi se utiru hodanjem.
Antonio Machado

***


TEOZOFI I KRISHNAMURTI

od dr. C. JINARAJADASA, Adyar

" Prije nekoliko dana, u Santa Domingu, osjetio sam bolan udarac. Kod stola bio je neki gospodin, koji rece : " Cini mi se, da Teozofi napustaju Krishnamurtija ! "

Ako ta impresija vlada u javnom mnijenju, onda su neki od nas, koji smo radili zadnjih 19 godina medju Teozofima, radili bezuspjesno ! No jesmo li radili fakticno bezuspjesno ? Sto Krishnamurti zeli uistinu da Teozofi cine ? Zar da prestajemo biti Teozofi ? Ne ? Vec da " budemo jedno sa zivotom ", da vidimo jasno " Cilj " i da idemo izravno k njemu, kao sto strjelica izravno k svome cilju leti.

Ali zar je ta njegova vijest razlicita od one, koju nam daje Teozofija ? Sto je Teozofija drugo izjavila, nego da ima " Cilj " za svakoga, da sa " Zivotom " bude jedno ! Ako se pricinja, da je Krishnamurtijeva vijest oprecna idealu, koji je proklamirala Teozofija, to je samo zato, jer se ta vijest nije nikada pravilno shvatila.

Krishnamurti izjavljuje, da ima Cilj, a taj je, da budemo jedno sa Zivotom. On za sebe tvrdi, da je oslobodjen i prema tome jedno sa Zivotom, te podstice svakog od nas, da se takodjer oslobodimo i budemo jedno sa Zivotom. Ali kako ? Sigurno ne tako, da slijedimo Krishnamurtija, i da idemo za njegovim Ciljem. To on izricito naglasava. Jer za njega " postati jedno sa Zivotom " znaci : ici od zemlje do zemlje proklamirajuci vijest o oslobodjenju.

Ali zar on od svakoga od toliko milijuna ljudi u svijetu trazi, da putuje od zemlje do zemlje i da njega imitira ? Apsolutno ne ! Krishnamurti zeli, da svatko od nas ide sto brze do svoga Cilja, to jest : svatko do " svoga vlastitoga ".

Svatko ce postici oslobodjenje, kad bude jedno sa Zivotom, ali Krishnamurti ne izdaje naloge, oznacujuci, gdje je pojedincu njegov Cilj. To mora da pronadje svaki individuum za sebe. Tako se desavalo u proslosti da su Teozofiju samo djelomicno razumjeli.

Mnogi su smatrali svojim Ciljem, da budu jedino " Ucenici " dr. Besant. Dapace, neki i meni pisu, moleci me, da bi htijeli biti moji ucenici. Da li je to ono, sto je Teozofija naucavala ?

Kad mi je bilo 11 godina i nisam jos znao, sto je Teozofija, imao sam nejasnu viziju o svojem Cilju. Za druge je sporedno, sto bi to bilo. Kada sam navrsio 14. godina, ta mi je vizija postala jasna i odredjena i od onda idem prema svojem Cilju, nastojim oko njega, napinjem se, trpim, da budem " Jedno sa Zivotom ".

Istina je, ja sam ucenik jednog Majstora, koga ljubim usrdno, ali zar je On moj Cilj ? Ne, On je prekrasan putokaz, koji mi kaze put do Cilja, On je kompas, koji me ne moze prevariti, koji me sigurno vodi do Cilja. Ali " On " nije moj Cilj; njime se ne mogu sluziti kao sa " stakama " i On me nije ocuvao od toga, da pravim pogreske, ili da se ozljedim. Moj Cilj je jasan i jer ga vidim dan i noc, nesto od njegovog sjaja i ljepote, te njegove jakosti je uvijek samnom kao i bol, da sam jos tako udaljen od njega.

Neka svaki Teozof upita samoga sebe : " Koji je dakle moj Cilj ? " i onda neka ide prema njemu bilo to unutar Teozofskog Drustva ili izvan njega. Mjesto je sporedno, jer ima samo jedan jedini Zivot, ali svatko treba da spozna svoj vlastiti Cilj, a ne Krishnamurtijev Cilj, ne gdje. Besant, nego jasno i izravno, svoj Cilj za sebe samoga !

Krishnamurti ne zeli imati ucenike, ali dajte, da ga u tom slijedimo - da budemo jedno sa svojim Ciljem, jedno sa Zivotom, na svoj vlastiti nacin ! Onda cemo vidjeti, da nema protuslovlja izmedju Bozanske Mudrosti, koju dobivamo po tradiciji Teozofije i izmedju Bozanske Mudrosti, koju donosi Krishnamurti.

Samo oni, koji jos nisu spoznali svoj Cilj, diskutiraju i polemiziraju; samo oni, koji su zapoceli razne aktivitete, ne poradi toga, jer su kroz njih ugledali Cilj, nego zato, jer su mislili, da Majstori zahtjevaju takve aktivnosti, sada se tresu, kao sas na vjetru !

Oni, koji su spoznali svoj Cilj, imaju vjecito samo jednu misao, jedan osjecaj, jedno nastojanje, naime : da budu jedno sa Zivotom, jer nema nista osim Jednoga Zivota. Onima pak, koji su spoznali svoj Cilj, u bilo kojem pravcu Sluzenja, Krishnamurti uistinu donosi " dobre vijesti velike radosti " ! "

Na pucini morskoj , 18. oktobra 1929.
/ C. Jinarajadasa /

***

Svaka Inicijacija tragaoca, predstavlja prijelaz ka visim stanjima svijesti, sto je velika kusnja na putu medju teskocama zivota, tako da patnju, bol i zrtvu, on premoscuje kroz akciju.

Poanta je u ne - skrivanju za zivota, zrtvovanje dovodi do radosti u traganju istine, a istina se iscjedi iz jadanja tijela. Patnje duha su jedine stepenice za najkraci put. Vjera u samoga sebe i traganje za istinom stvaraju harmoniju. Aktivnost i dobra volja najbolje nam pomazu.

Staza vrline nije pjevanje psalmi i meditiranje, vec : rad, stvaranje, otkrivanje i sluzenje. Ljubav i rad cine cuda u zivotu, a cuda se desavaju uslijed akcije i harmonije.

" Ako vas pitaju gdje se nalazi savrsenstvo ? - odgovor je : u ljubavi, u ljepoti, u akciji. " - vec dobro poznata izreka, kao i : " Pitat cete kako se prelazi zivot. Odgovori : Kao sto se prelazi bezdan na zategnutom uzetu - lijepo, oprezno i sa teznjom. "

Da je Krishnamurti bio u pravu, to potvrdjuje smisao i zivot velikih ljudi, iskazan njihovim rijecima, mislima i osvjedocenim djelima.

...Svaki zivotni cin odigrajte kao da je poslednji !
Marko Aurelije

Nitko na ovome svijetu nije sasvim sretan, svi mi trazimo srecu. Ona dolazi kao iskra, instikt. Velika je radost, cak i prosjaka kad ugleda Sunce ! Zato budimo jedno sa svojim Ciljem, jedno sa Zivotom, na svoj vlastiti nacin ! Kako nas je ucio Krishnamurti.

***

Jiddu Krishnamurti rodjen je 1895. godine u malom gradu Madanapallen, oko 240 km sjeverno od Madrasa, umro je u dobi od 90. godina. Interesantno je spomenuti da je Krishnamurti boravio u Jugoslaviji i to od 5. do 8. sijecnja 1931. godine, kako u svojoj knjizi " Krishnamurti - godine budjenja " navodi njegova dugogodisnja prijateljica Mary Latyens.

***

U Rijeci, 31.12.2001.g.
Borivoj Bukva.


----------------------------------



Borivoj Bukva
--------------

KLJUC KRALJEVSTVA SRECE NITKO NE POSJEDUJE
------------------------------------------


Interes za licnost i jos vise ucenje Jiddu Krishnamurtija u svijetu sve je vece, jer ga je pratila fama najneobicnijeg i najoriginalnijeg duhovnog ucitelja dvadesetog stoljeca, veoma popularnog medju mladima sirom svijeta. Krishnamurti je izmedju ostalog impresionirao i tako velike pisce, kao sto su Henry Miller i Aldous Huxley, koji ga je usporedio sa Budom, a Cedomil Veljacic je Krishnamurtiju dodijelio epitet " najizrazitijeg neakademskog egzistencijalnog mislioca " dvadesetog stoljeca.

Pribliziti Krishnamurtija svima onima, koji se dublje zanimaju za tajnu zvanu " covjek i smisao njegove egzistencije ", Krishnamurtija, covjeka koji je odbijao da bude ma ciji ucitelj, koji nije zelio sljedbenike i koji nije ustanovio nikakvu duhovnu organizaciju ili crkvu, smatrajuci da bi sve to moglo samo onemogucavati na putu ka spoznaji vlastite sustine bica.

Prekretnica u njegovom razvoju nastala je, kada je imao 27 godina. Na svom proputovanju, tada se zatekao u Kaliforniji, prozivljavao je neka neobicna misticna iskustva za koje je mnogo godina kasnije kazao : " Vidio sam svjetlo... Dotaknuo sam samilost, koja lijeci svaku tugu i patnju. Ali to se ne dogadja zbog mene, vec zbog svijeta, odnosno za svijet. "

Sa godinama Krishnamurti je postajao je sve nemirniji i nesigurniji u svoju - prakticno nametnutu mu - misiju. 1929. poduzima odlucujuci korak. On raspusta Red Zvijezde Istoka ( The Order of the Star of the East ), na cijem je celu bio, napusta Teozofsko drustvo i vraca sveukupno bogatstvo, koje je stalno bilo pritjecalo, a na zaprepastenje svojih sljedbenika.

Govor, kojeg je odrzao u holandskom gradicu Ommenu, pred vise tisuca predstavnika Teozofskog drustva navodi se u gotovo svim biografijama i opsirnijim prikazima Krishnamurtijeve licnosti. Tog je dana, izmedju ostalog, izlozio slijedece :

" Objavljujem da je Istina zemlja bez puteva i da nije moguce pribliziti joj se, slijedeci neku stazu, ili pomocu neke religije ili sekte. To je moja tocka gledista, koje se apsolutno i bezuslovno pridrzavam. Buduci da je Istina bezgranicna, neuslovljena, obala kojoj nije moguce pribliziti se na nacin da se slijedi neki put, nju nije moguce ni organizirati. Jer neku organizaciju ne bi se smjelo osnivati u svrhu vodjenja i prisiljavanju ljudi da slijede neki odredjeni put.

Ako ovo odmah shvatite, vidjet cete da je nemoguce organizirati neku vjeru. Vjera je individualni fakat i vi je ne mozete i ne smijete organizirati. Ukoliko to ucinite, vjera ce imati tendenciju da odumre, da se kristalizira, tezit ce tome da postane praznovjerje, sekta, religija radi dogmatskog nametanja drugima. Time se Istina obezvrijedjuje i spusta na nivo hobija za onoga, tko je slab i tko je samo trenutno nesretan. Svaki pojedinac trebao bi, medjutim, uloziti napor da Istinu dostigne svojim vlastitim uspinjanjem. "

Potom je obrazlozio da ne zeli sljedbenike, " to jest, hocu reci da od trenutka kada pocinjete nekog slijediti, prestajete slijediti Istinu. Mene ne zanima da li obracate paznju na ono sto kazem. Zelim i zanima me samo jedna, ali doista sustinska stvar : osloboditi covjeka. Zelim ga osloboditi od svih kaveza, od svih strahova, i ne zelim osnivati religije, nove sekte ili ustanovljavati nove teorije i nove filozofije... Nemam ni sljedbenike, ni apostole, ni na Zemlji, ni u kraljevstvu spiritualnog...

Vi ste navikli na autoritet ili na atmosferu autoriteta, za koji mislite da vas moze odvesti do duhovnog. Vi mislite i nadate se da vas netko drugi, sa njegovim neobicnim mocima - ili cudom - moze uvesti u ovo kraljevstvo vjecne slobode, odnosno Srece... Vi nadalje mislite da samo izabrani i malobrojni ljudi posjeduju kljuc Kraljevstva Srece. Nitko ne posjeduje taj kljuc. Nitko ne posjeduje takav autoritet.

Taj kljuc je samo vase ' sebe ' ( bice ) i samo u razvoju, prociscavanju i nepotkupljivosti toga SEBE nalazi se Kraljevstvo Vjecnosti... Naviknuli ste da vam se kaze do kojeg ste nivoa ili tocke napredovali, koji je vas spiritualni status. Kako ste djetinjasti ! Tko ce vam drugi, osim vas samih, moci reci da li ste nepodmitljivi ?...Jedini moj interes doista je osloboditi covjeka i dovesti ga do apsolutne, neuslovljene slobode. "

Jiddu Krishnamurti, velikan ljudske misli i duha, gotovo dijametralno suprotno razlikuje se od drugih duhovnih ucitelja. Krishnamurti, kao prakticni metod ka dostizanju prosvetljenja, odnosno dubljeg sebespoznavajuceg uvida ne nudi ustvari nikakav metod, nikakve prakticne vjezbe, osim sto inzistirana na " intenzivnom promatranju vlastitih misli, odnosno, aktivnosti uma ", sto bi trebalo dovesti do utihnuca uma i time do jedne prave percepcije. Krishnamurti je smatrao da je meditacija, u opceprihvacenom znacenju, zapravo uzaludna i da od onog tko je prakticira - samo stvara zatupjelu osobu.

Krishnamurti nam kazuje da : " Meditacija je nesto veoma jednostavno, ali je mi kompliciramo time sto ispreplicemo mnostvo ideja o tome sto bi ona mogla biti. Ali s obzirom da je meditacija zapravo veoma jednostavna, ona nam neprestano izmice. Meditacija nije puka kontrola tijela i misli, niti je ona sistem udisanja i izdisanja. Nije nas organizam taj, od kojeg treba poceti, vec je prije um sa svojim misljenjem, predrasudama i zanimanjima samo za sebe samog, taj, kojem treba posvetiti paznju.

Kada je um zdrav, vitalan i snazan, onda ce osjecanje postati uzviseno i krajnje senzitivno. Onda ce i tijelo, sa svojom prirodnom inteligencijom, koja nije iskvarena navikom i ukusom, funkcionirati onako kako bi trebalo funkcionirati. "

Dobro analizirajuci u svom ogledu Krishnamurtija, Ferruccio Burburan konstatira : " Dakle, covjek treba poceti od uma, a ne od tijela, s obzirom da je um sama misao, kao i brojni izrazi misli. Sama koncentracija cini misao uskom, ogranicenom i krhkom, ali koncentracija nailazi kao nesto prirodno, onda kada smo svjesni puteva i tokova misli. Ova svjesnost ne dolazi od osobe, koja izabere ili odbacuje tok misli, i ona je kako vanjska, tako i unutarnja, ona je utjecanje jedne u drugo, tako da podvojenost izmedju onog izvana i onog iznutra nestaje...

Misao ne moze traziti ono sto je s onu stranu vremena, jer misao je samo sjecanje. U svjesnosti svega onog nastaje paznja, koja nije proizvod nepaznje. Nepaznja je ta, koja diktira ugodne navike tijela i koja razvodnjava intenzitet osjecanja. Nepaznju nije moguce prevesti u paznju. Biti svjestan nepaznje JESTE paznja. Vidjeti cjelokupni ovaj proces jeste meditacija, iz kakve jedino moze nastati red u ovoj konfuziji... Kada je misao utihnula, nastaje praznina, koja je red. Meditacija je stanje uma, u kojem ne postoji neki koncept ili formula. Meditacija se ne moze nauciti od nekog drugoga. Vi morate poceti, bez da ista o njoj znate. "

Krishnamurtija je zanimala samo jedna osnovna stvar : osloboditi covjeka, " Zelim ga osloboditi svih kaveza, od svih strahova i ne zelim osnivati religije, nove sekte ili ustanovljavati nove teorije i nove filozofije. Nemam ni sljedbenike ni apostole, ni na zemlji, ni u kraljevstvu spiritualnog...Vi nadalje mislite da samo izabrani i malobrojni ljudi posjeduju kljuc Kraljevstva srece. Nitko ne posjeduje taj kljuc. Nitko ne posjeduje takav autoritet. " Tako je kazivao Krishnamurti, duhovni ucitelj, koji to nije zelio biti.


U Rijeci, 14. 01. 2003.
Borivoj Bukva.






- 07:28 - Komentari (2) - Isprintaj - #

05.02.2005., subota

H.P.BLAVATSKAY POSJETILA JE SUSAK I RIJEKU

Borivoj Bukva
---------------------

HELENA PETROWNA BLAVATSKY POSJETILA JE SUSAK I RIJEKU

" Boris de Zirkoff, pokusao je prikupiti sto vise autenticnih podataka o kretanju i putovanjima gdje. H.P. Blavatsky i kaze : " Nema kompletnog biografskog prikaza ni jednog od poznatih okultista, pa niti o Grofu Saint Germainu, niti o Grofu de Cagliostro - u ili Apoloniusu od Tyane, Sankaracariji,Simonu Magus - u, Zoarastru ili Pitagori.

Medju spisima, koje su nasli poslije smrti H.P. Blavatsky, a sada se cuvaju u arhivi Adyara, nasla se je i vozna karta, iz koje se vidi da je ona putovala iz Graza do Ljubljane, ali se ne zna datum. " - iz knjige " BLAVATSKY COLLECTED WRITINS 1874 - 1878 " - knjiga I.

Prijateljstvo izmedju obitelji Mitrovic, koji su zivjeli u Londonu i H.P. Blavatsky trajalo je cijelo vrijeme. Putovali su skupa i suradjivali na mnogim, nama jos neutvrdjenim podrucjima. Navodno tek nedavno pronadjen je dio ostavstine Mitrovica, spisi koji su od velikog znacaja, nalaze se u Londonu.

U to vrijeme prisutna su revolucionarna gibanja u Evropi. Pad Francuskog carstva i proklamirana Treca republika. Oslobadjaju se i stvaraju nove drzave, Srbija i Crna gora ratuju protiv Turske,nesto kasnije i Rusija ulazi u rat protiv Turske. Berlinskim Kongresom 1878. one stjecu potpunu neovisnost.

Koliko i kako je H.P. Blavatsky putovala, mozemo si predociti iz ovog primjera. Do ozujka mjeseca bila je u Beogradu, tocnije 13. 03. 1867., u svom dnevniku opisuje kako je komandant Al Rezi Pasa predao tvrdjavu i svoj garnizon povukao iz Srbije.Da bi nesto poslije toga stigla u Italiju i borila se na strani Garibaldija, a 2. studenog 1867. tesko ranjena kod Mentane, Italija.

Po oporavku,ona putuje iz Firence u Atamare i stize u Beograd preko Karpata.U Beogradu ostaje tri mjeseca i pod pseudonimom Hadji Mora opisala je u " Misticnoj prici ", osvetu i ubojstvo kneza Mihajla Obrenovica, kojem je i sama prisustvovala na Topcideru. Iz Beograda putuje za Indiju i Tibet. U Srbiji, u Beogradu je bila vise puta, Zemun je posjetila dva puta, bila je u Novom Sadu, Titelu, Vrscu, Temisvaru, Beloj Crkvi, Kikindi, Zrenjaninu, Pancevu, Somboru...

U Hrvatskoj posjetila je Osijek, Krizevce, Zagreb, Samobor, Rijeku i Susak...U Sloveniji, po pricama,iz Ljubljane uputila se do Postojne, posjetila Erazmov Predjamski grad, Skocjansku jamu, obilasci zapocinju 1864.- 1867., do krajnjeg odredista Kobilarne u Lipici.

H.P. Blavatsky voljela je jahati, a tu je bila i veza sa Garibaldijevim istomisljenicima, sa kojima ce se kasnije sresti. Preko Slovenskog i Istarskog krasa uputila se preko Ucke, u Rijeku i Susak.

Ni malo slucajno, ugledavsi Rijeku i Kvarner sa Ucke, H.P. Blavatsky nije mogla ostati ravnodusna. Geografski polozaj i konfiguracija terena daju Rijeci izvanradno vazan znacaj : smjestena je na obali Kvarnerskog zaljeva, na domak srednje Evrope i Podunavlja, ona izlazi na Mediteran u svoj svojoj raskosi i ljepoti. Takodjer geografski polozaj je najznacajnija osobina istarskog prostora, kraj izuzetnog znacaja i prednosti...

Jadranska vrata izmedju Alpa i Dinarskog gorja spadaju medju najznacajnije prolaze prohodnog i prometno vaznog Evropskog poluotoka. " Porta orientale ", kako su je stari rimljani zvali, povezana velikim prolazom, sluzila je kao mostobran jacima i skloniste slabijima. Na njenom prostoru, ocuvali su se tragovi burne proslosti - to je jedan od najbogatijih evropskih regionalnih muzeja.

I nije slucajno H.P. Blavatsky,promatrajuci iz Rijeke i sa Susaka " Ucku ", vizionarski naglasila njen izuzetan znacaj na prijelazu iz II u III milenij. Tocan datum posjeta ne zna se,ali se pretpostavlja da je to bilo 1867., 1868. ili koja godina ranije.Tocno 100. g. kasnije, na prijelazu iz II u III milenij, svjedoci smo raspada Jugoslavije. Formiraju se nove drzave, Hrvatska stjece neovisnost. Evropski orijentirana Istarska i Primorsko-Goranska Zupanija, kao regije teze Evropskim integracijama.

Uz vise nepotvrdjenih prica i vizija koje imamo, da bi se stekao mozaik i povezale price, potrebna su nam nova saznanja. Ukoliko ste culi ili znate nesto vise o njenom putu i boravku u Rijeci i na Susaku, javite nam se.

'' ADYAR '' - teozofski casopis
veljaca 1991. - broj 1.
--------------------------------
HELENA PETROWNA BLAVATSKY
12.8.1831. - 8.5.1891.
Juzna Rusija - London

Povodom stogodisnjice smrti utemeljiteljice Teozofskog Drustva, neka nam govore njene vlastite rijeci.

"Postoji samo jedna vjecna Istina,jedan univerzalan, beskrajan i nepromjenjiv duh Ljubavi, Istine i Mudrosti,koji je neosoban,ali posjeduje razna imena u svakoj naciji - jedno Svjetlo namijenjeno svima, u kojem citavo covjecanstvo zivi, krece se i postoji. Kao sto suncev spektar sadrzi zrake raznih boja,koje imaju svoj izvor u istome Suncu,tako postoje i mnogi teoloski i svecenicki sistemi.

Ali postoji samo jedna Univerzalna religija, ako uzmemo u obzir stvarno prapocetno znacenje te rijeci. Mi teozofi mislimo na takav nacin i zato kazemo da smo svi mi braca, naime kroz zakone rodjenja i smrti, kao i kroz zakone nase vanjske bespomocnosti od rodjenja pa do smrti u ovome svijetu briga i varljivih iluzija.

Volimo se zato medjusobno, pomazimo se i stitimo jedni druge od nevolja, na taj nacin da se svatko drzi onog sto prihvaca kao svoj ideal Istine i Jedinstva, odnosno one religije koja pojedincu najbolje odgovara. Budimo jedni uz druge, stvorimo jednu prakticnu jezgru bratstva medju ljudima, bez obzira na rasu, religiju ili boju koze."

U Rijeci 05. 12. 2001.
Borivoj Bukva

- 09:44 - Komentari (4) - Isprintaj - #

04.02.2005., petak

TEOZOFSKO DRUSTVO

Borivoj Bukva

TEOZOFSKO DRUSTVO

Teozofsko drustvo osnovano je 17. 11. 1875. u New Yorku. Osnivaci drustva su Helena Petrovna Blavatsky i Henry Steel Olcott. H. P. Blavatsky imala je prirodjene i izvanredne sposobnosti extra senzorne percepcije, koje je razvila do maksimuma kod svog Ucitelja u Tibetu.

Putujuci mnogo po svijetu, H. P. Blavatsky skupila je ogromno znanje od najstarijeg doba do danas i spojivsi ga u cjelinu, na bazi neoplatonizma, predala ga je svijetu kao TEOZOFIJU. Ime Teozofija dolazi od grcke rijeci, a doslovno u prijevodu znaci - Bozanska Mudrost - odnosno Mudrost, koja dolazi od one najvise Svijesti.

H. P. Blavatsky napustila je svoje tijelo 1891., a H. S. Olcott bio je Prvi Predsjednik Teozofskog Drustva, od samog pocetka do godine 1907. kada ga je naslijedila Annie Besant. Iza nje slijede predsjednik G. Arundale, C. Jinarajadasa, Sri Ram, John Coats, sada Mary Anderson.

Od 1878. g. Osnivaci su iz Amerike otisli u Indiju i 1882. g. osnovan je Centar internacionalnog Teozofskog Drustva u Adyaru, predgradju Madrasa, na imanju od oko 260 hektara parka. Adyar je jos i danas glavni centar Teozofskog Drustva i ima svoje sekcije skoro u svakoj zemlji u svijetu.

" Od Osnivaca pa do najskromnijeg clana, Drustvo je sastavljeno od nesavrsenih smrtnika - ne Bogova. Njegove vodje su uvijek tvrdili : Onaj koji se osjeca bez KRIVICE, neka baci prvi kamen. " (izvod )

Ciljevi Teozofskog Drustva :
-----------------------------

Teozofsko Drustvo ima tri cilja, od kojih je najbitniji prvi za uzimanje nekoga u clanstvo. Ta tri cilja su :

1. Stvaranje jedne jezgre univerzalnog bratstva medju ljudima bez razlike spola, narodnosti, vjere i misljenja.

2. Potaknuti kod ljudi komparativni studij svih nauka, filozofija i religija.

3. Potaknuti istrazivanje neobjasnjenih i neotkrivenih zakona prirode, kao i latentnih sposobnosti u covjeku.


Sedam bitnih tocaka - N. Sri Ram ( iz casopisa ADYAR )
-----------------------------------------------------

1. Napredak svakog pojedinog covjeka ovisi jedino o njemu samome, a ne o blagonaklonosti bilo kojeg duhovnog vodica. Njegov se napredak izvrsava u skladu sa zakonima prirode, tj. napredak mu je siguran i neizbjezan.

2. Svaki od nas treba prevaliti dug put. Malo je vazno koliko ce on dugo boraviti na pojedinim stepenicama.

3. " Ucitelj " je s jedne strane covjek, koji je postao savrsen, a ipak utjelovljen u fizickom tijelu. S druge strane, on je istovremeno ideal savrsenstva u srcu svakog pojedinog covjeka. Cim se covjek malo priblizi ostvarenju ovog ideala, tada on nalazi svog ucitelja.

4. Najvise napredujemo u ono vrijeme, kad najmanje mislimo na nas same i na nas napredak, a to je ono vrijeme, kada se najvise posvecujemo drugima i radu za napredak i srecu covjecanstva.

5. Mi ne pomazemo drugima na taj nacin da se mijesamo u njihov zivot ili ako im namecemo svoje ideje. Mi im mozemo pomoci jedino ako djelujemo u smislu istinskog suosjecanja i pri tome pokusamo njihove radosti i brige gledati njihovim ocima.

6. U svim stvarima moramo upotrebljavati nase vlastito rasudjivanje, pa makar ono bilo ograniceno i nepotpuno. A pri tome moramo imati hrabrosti da i djelujemo prema tom rasudjivanju. Istovremeno, medjutim, morali bismo pri tom dopustiti i svima drugima da u bratskom duhu djeluju prema svojem vlastitom rasudjivanju.

7. Ono sto je najbitnije je nacin na koji vodimo nas dnevni zivot i kako postupamo sa svim onim malim stvarima, koje u tom zivotu imaju svoje mjesto. Nas sadasnji zivot je pretezno priprema za buduce djelovanje.

O Teozofiji
-----------

Teozofija predstavlja SINTEZU ZIVOTNE MUDROSTI od prapocetka do danas. Sa ovom mudrosti moguce je ubrzati razvoj - evoluciju - covjekove svjesti, a one, koji su to vec ucinili nazivamo Adepti ili Majstori.

Nasim djelovanjem u vidljivoj i nevidljivoj materiji stvara se KARMA ( zakon uzroka i posljedice ). Karmicke posljedice su vidljivi simptomi, pomocu kojih mozemo uociti nase pogreske i propuste u nasem sadasnjem zivotu ili u nasim proslim zivotima. Fizicki dio materijalnog svijeta sastoji se jos od daljnja cetiri agregatna stanja materije ( cetvrto stanje materije nazvano je - bioplazma - po parapsiholozima ).

Nase emocionalne aktivnosti ocituju se kroz daljnjih sedam stanja materije iznad fizickih sedam, a nase mentalne aktivnosti jos od daljnjih cetiri iznad tih dva puta sedam. Pomocu materije, koja je iznad ovih 18 stanja, ocituje se i djeluje nasa svijest.

Kako postoje oblici zivota u tri najniza stanja materije, u krutom, tekucem i plinovitom, tako postoje oblici zivota u visim nevidljivim stanjima materije. Po Teozofiji, ovaj zivot i oblici su cak primarni, dok je fizicki zivot sekundaran.

Oni, koji su ubrzali svoju evoluciju, razvili su ljudska nadcula, koja mogu svjesno upotrebljavati tj. zamjeniti zivot i oblike visih stanja materije od kojih se sastoji covjek. Ova sposobnost naziva se - vidovitost. Covjekova svijest moze egzistirati i bez svojih oblika iz nizih stanja materije, odnosno iznad tih osamnaest stanja.

***

" Vjecna je Bozja Mudrost od iskona izabrala kriz, sto ce ti ga Bog dati kao dragocjeni dar iz svog srca. Prije nego ti ga je poslao, Bog je taj kriz promatrao svojim sveznajucim okom, promislio svojim bozanskim umom, zagrijao smilovanjem punim ljubavi, izvagao svojim rukama da nije mozda za milimetar prevelik ili za miligram pretezak. A onda je jos jednom pogledao tebe i tvoju hrabrost. I tako tvoj kriz dolazi s neba kao poseban Bozji pozdrav Tebi. "

Franjo Saleski

***

" Bog je zivot. Spoznaja te cinjenice predstavlja duhovnu svijest. "

Dr. S. Radhakrishnan

***

" Samo jedan djelic svemira mozes popraviti : samog sebe. "

A. Huxley

***

Biblijska izreka : " Spoznat ces istinu i ona ce te osloboditi. " ( Sv. Ivan 8.32. )

***

Mahatma : "...Vazno je napomenuti da su Ucitelji samo dali poticaj osnivacima i pomagali im, ali su H. P. Blavatsky i H. S. Olcott morali sami osnovati Drustvo i boriti se za njega. To je zakon Evolucije da svatko sam mora sebi prokrciti put. Ne mozemo ocekivati da ce nas Ucitelj uzeti za ruku i reci : Sad ucini ovo ! Sad ucini ono ! "

U Mahatminim pismima jasno pise : " Cinjenica je da do poslednje, najvise inicijacije svaki ucenik... je prepusten vlastitoj snalazljivosti i vlastitom razumu. Moramo sami izvojevati svoje bitke i poznata izreka - Adept se " izgradjuje ", on nije " stvoren " - je doslovce istinita. "

H. P. Blavatsky : " Zasto niste nikad pratili one svakodnevne dogadjaje u zivotima svakog od vas - one sitnice od kojih se zivot sastoji ? ...ja znam da je Ucitelj / ne ometajuci Karmu / ubrzao / ili usporio / neke dogadjaje i okolnosti u zivotima svih vas, koji ste iskreni i postojani. Da ste obratili paznju na te slucajnosti, samo njihovo djelovanje vam je moglo otkriti ruku vodilju. "

***

" Prosvjetljen si, odaberi svoj put. "

H. P. Blavatky

***

Annie Besant : " Nemoguce je izgubiti, osim ako se prestanemo boriti. "

***

" Tisina je pocetak mudrosti. "

J. Krishnamurti

***

" Ne zivi u sadasnjosti, niti u buducnosti, vec u Vjecnosti. "

J. Krishnamurti

***

Naucili smo kao ptice letjeti i kao ribe plivati. Ali jos nismo naucili jednostavnu vjestinu - zivjeti kao braca !

M. Luther King

***

" Mnogi umovi su muzeji, samo nekoliko njih su vrtovi. "

Roger William Westcott

***

Skrivena dubino u srcu stvari.
Ti koja brines za rast i zivot !
Zbog Tebe sjemenka postaje iznikla mladica,
pupoljak postaje cvat,
cvijet postaje plod.
Umoran ja zaspah na mom nekoristenom krevetu,
obmanut da je radu dosao kraj.
Ali ujutro se probudih i pronadjoh
moj vrt prepun cvijeca.

R. Tagore

***

" Osamljenost je nezavisnost, a ja sam je prizeljkivao i stekao tokom niza godina. Nezavisnost je hladna, oh da, ali je spokojna, cudesno spokojna i postojana, kao onaj hladni i tihi prostor u kome se okrecu zvijezde . "

R. Tagore

***

" Kao i uvijek, poezijom produbljujem neispunjenost, kojom je ranjen i blagoslovljen moj zivot. Ranjen, jer krisninska se uzvisena bezdusnost ne umara. Blagoslovljen, jer evo, moj kalez pjeva. U zelji da dodirnem sutnju iz koje govorim... ja govorim. "

Vesna Krmpotic : " Dijamantni faraon " (izvod)

***

" Skrhano srce od ljubavi pjeva, tuga znanja govori, melanholija zelja sapce i bol siromastva jeca. Ali ima jedna tuga dublja od ljubavi, uzvisenija od znanja, jaca od zelje i gorca od siromastva. Ona je nijema i nema glasa; njene oci blistaju kao zvijezde. "

Kahlil Gibran

***

SATYAN NASTI PARO DHARMAN - NEMA RELIGIJE NAD ISTINOM ! Mir svim bicima ! Mir, mir, mir.

***

Autor: Borivoj Bukva





- 09:18 - Komentari (5) - Isprintaj - #

02.02.2005., srijeda

BUDINA MISAO

Na putu ka istini
covjek moze da napravi
samo dvije greske.
Da ne predje cijelim putem,
ili - da ne krene.
Buda
- 10:09 - Komentari (9) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< veljača, 2005 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28            

Ožujak 2016 (4)
Veljača 2016 (4)
Siječanj 2016 (8)
Prosinac 2015 (11)
Studeni 2015 (10)
Listopad 2015 (20)
Rujan 2015 (18)
Kolovoz 2015 (17)
Srpanj 2015 (24)
Lipanj 2015 (25)
Svibanj 2015 (25)
Travanj 2015 (25)
Ožujak 2015 (26)
Veljača 2015 (20)
Siječanj 2015 (27)
Prosinac 2014 (29)
Studeni 2014 (25)
Listopad 2014 (28)
Rujan 2014 (21)
Kolovoz 2014 (26)
Srpanj 2014 (28)
Lipanj 2014 (23)
Svibanj 2014 (26)
Travanj 2014 (26)
Ožujak 2014 (26)
Veljača 2014 (23)
Siječanj 2014 (25)
Prosinac 2013 (26)
Studeni 2013 (26)
Listopad 2013 (26)
Rujan 2013 (29)
Kolovoz 2013 (25)
Srpanj 2013 (17)
Lipanj 2013 (22)
Svibanj 2013 (28)
Travanj 2013 (26)
Ožujak 2013 (27)
Veljača 2013 (27)
Siječanj 2013 (26)
Prosinac 2012 (21)
Studeni 2012 (27)
Listopad 2012 (28)
Rujan 2012 (27)
Kolovoz 2012 (23)
Srpanj 2012 (15)
Lipanj 2012 (22)
Svibanj 2012 (24)
Travanj 2012 (24)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Uvodna poruka:

Poštovani Blogeri!

Objavljeni postovi:

Hvala svim znanim prijateljima i neznanim posjetiocima na komentarima na mom blogu!