** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

Borivoj Bukva
---------------------

Recenzije, Osvrti, Kolumne

Osvrt na haiku zbirku, ALKEMIJA SRCNEGA UTRIPA,
Primoz Martin Repar, Ljubljana, 1998.

Primoz Martin Repar, hedonista, pjesnik, vitez rijeci, cuvar tisine i putnik na putu, planetarni zen budista. On ne krije svoje naklonosti koje proizlaze iz promje na i unose nemire, njegova osjetljivost na ugode i bol, ne cini razliku izmedju poroka i vrlina.

Odkrite prsi - tvoja
lica odstavijo cudnost,
sen, sok svetlobe.

Nadahnuce Primoza cini senzibilnijim, spiritualnijim, od velike vecine obicnih ljudi. Njegova preuzvisenost dovodi ga u poziciju da stvara vrhunska djela,tako i njegove musice i uobrazilje su zanemarive.

Ko listje pada
z vej, potrti duh blodi
v goli samoti.

Stara Hindu mudrost kaze: "Iz stvarnosti slijede bezumna djela koja smucuju duh; smucen duh zaboravlja istinu i budnost svoju; tko napusti budnost svoju, taj u propast svoju hrli"...

V zagrobnem smehu
groznja nekega konca,
neplemeniti!

Preglednost klavcev:
da v smrti ne vidijo
ne dobrega ne zla.

Moramo se cuvati iskusenja slobode, osjecajnosti i spoznaje jer "savrsenstvo privlaci smrt", -kako iznosi Filip Arijes.

Ko caras zeljo v
mojo umrlo duso, sem
tvoj nosec zaklad.

V norosti sveta
sedi samomorilec
in si ne upa dalj.

Susret mjesavine erotizma, slijepe poboznosti i vjere u ono sto stvara, i same smrti sa kojom se suocava je pogubna.

Zdirjaj, prehiti
zalost neke balade.
Tam je nagla smrt.

Strast ljubavnika smrti vezana je za ljubav,erotizam, predstavlja ravnotzu, harmoniju, izmedju:"patnje i umiranja", ili jos bolje "uzivanja i umiranja". Filip Arijes iznosi da je strast smrtonosna:..."izvan trenutka bozanske punoce, radosti,ljubavi i ljepote, koja je takodjer saznanje,covjek moze da bira samo izmedju harmonicne smrti i ruznog, bolnog poraza.Ako dosegne ovu punocu, on zraci, prirodno tezi "vjecnu odmoru", "zavidnom spokoju". Kad tad najvisa mudrost mora zasvjetliti onome ko misticki gleda; ko uporno hodi putem spoznaje.
Tako i Alister Crowley u Liber Legisu (AL) daje tri temeljna zakona: 1.Citav zakon ce biti Cini sto hoces,
2.Svaki muskarac i svaka zena su Zvijezde,i Ljubav je zakon, Ljubav nad voljom."
3.Prihvatiti izazov rizika i zivotne borbe zbog znatizelje spoznaje, mogu samo rijetko nadahnuti pojedinci.

U Rijeci, 20.11.1998. B.B.
-----------------------------

Borivoj Bukva
--------------

Osvrt na haiku zbirku, LASTOVKE,
Dimitar Anakiev, Ljubljana, 1998.

Stvarni i osnovni oslonac svakog umjetnika je obracanje samome sebi, a da bi postali i dobri filozofi, preduvijet je sposobnost da se cudimo.
Ono krucijalno sto me je dugo godina proganjalo u ranoj mladosti, bilo je da cu:"ziveci zivot,spoznati i smrt".
Isto tako razmisljanjem o smrti, spoznat cu zivot. Zacudno, - sto je to zivot, sto je to smrt?

/Dugi crni tunel/u potpunosti uspava/jutarnje misli./;
/Dolg crni tunel/popolnoma uspava/jutarnje misli./

Kako je fantasticno i cudnovato zivjeti. Pusten u cudan svijet, susrecem druge, pozdravljam i zajedno smo jedno vrijeme. Onda se gubim i nestajem tako naglo i
neopravdano kao sto sam jednom i dosao.

/Granicno kamenje/nadgrobni spomenici/vojnika./;
/Mejni kamni/nadgrobni spomeniki/vojakov./

Zivot i smrt su dva lica jedne te iste stvari, kako je vec napisano: "Smrt i daje zivot i ubija ga; ona je pocetak i kraj."

/Najblizi Bogu/pepeljasti golubovi/na crkvenom
krovu./;
/Najbliziji Bogu:/pepelnati golobi/na cerkveni
strehi./

Citajuci zbirku haiku pjesama "LASTOVKE" u meni se ujedno bude nostalgicna sjecanja, koja u sebi nose ceznju i zelju koja se ne moze ostvariti, ona me vraca u rano djetinjstvo. Kraj svake skolske godine, izazivao je kod mene ljetnu groznicu odlaska na ferje,kod djeda i bake.
Iz godine u godinu, pratio sam staru dobro poznatu sliku: zitna polja koja prate prugu, duga voznja vlakom,zatim sela, sumarci, poljski putovi, usnulost okolisa
kao u caroliji. Drago djedovo imanje,uz kucu,na drugom kraju gazdinsva imalo je i veliku staju sa sjenikom. Uz krave i po koje tele, u njemu su obitavale i lastavice.
Razdragani cvrkut i akrobatski let ispunjavao bi me sjetom.

/Kako savrseno,/kako lijepo i njezno/leti lastavica./;
/Kako gracilno,/kako lepo in nezno/leti lastovka./

/Tokom leta/lastavica se igra/i zivi./;
/Med letom/lastovka se igra/in zivi./

/Lastavice lete/i ispisuju zive,/neznane puteve./;
/Lastovke lete/in izpisujejo zive,/neznane potke./

Prema mnogim predajama u mitsko doba svi ljudi su mogli da lete; svi su mogli stici na Nebo bilo na krilima neke cudne ptice, bilo na oblacima. Istaknimo da su
takve moci cisto duhovne prirode: "Let" izrazava jedino ostroumnost, razumijevanje tajnih stvari ili metafizickih istina.
"Ostroumnost"(manas) najbrza je od svih ptica." veli Rid Veda(VI,9,5). A Pancuvimca Brahmana (XIV,I,13)istice: "Onaj koji shvaca ima krila."

/Jato bijelih ptica/sate i sate kruzi nad/zelenom
rije-
kom./;
/Jata belih ptic/ure in ure krozi nad/zeleno reko./

/Iz kise u maglu,/iz magle u kisu/- crna pticica./;
/Iz dezja v meglo,/ iz megle v dez/- crna pticica./

/Izmedju sivog neba/i mutne rijeke/igra lastavica./;
/Med sivim nebom/in motno reko/igra lastovki./

Kroz mit o dusi, omogucit cemo mitsko zamisljanje duse u obliku ptice i shvacanje ptica kao vodica dusa. Taj magijski let istovremeno izrazava samostalnost duse i
ekstazu. Ekstaticki let duse, uspinjanje na Nebo, u zabranjene predjele, u nebeske visine, smatra se posvecenom.
Boreci se izmedju sna i jave, poput, ne malo puta dozivljenog "u snu san", Dimitar Anakiev vraca me u ranu mladost. Na tome mu veliko hvala.

U Rijeci, 14.07.1998.g. B.B.
---------------------------------


BORIVOJ BUKVA

Osvrt na roman Darije Stipanic, "Didi 0'brien: Moji Zivoti" / roman je u pripremi za tiskanje /

Postoji nekoliko relativno jednostavnih metoda da saznate ko ste bili u nekoj od ranijih inkarnacija, tj. vracanje u vec prozivljene dogadjaje i situacije. Jednu od tih metoda daje Darija Stipanic u svom romanu " DIDI O'BRIEN: MOJI ZIVOTI ", kao nehipnoticku tehniku regresije, vise spontano i nesvjesno, koristeci numerologiju, astrologiju, povijest umjetnosti i dnevnik iz skolskih dana; razotkriva nam jedan od svojih prethodnih zivota, Marie - Anne Collot.

Kroz cijeli roman, svijest Darije Stipanic ostaje " ukljucena " u procesu regresije, ali tako da joj se granice sire i primaju elemente nesvjesnoga.
" Jedan hodnik moga unutarnjeg zivota nestao je. Njegova se ulazna vrata zatvorise. Jos se samo sjecam, a i to cu zaboraviti." - navodi Darija u svom romanu.

To labirintsko putovanje je put unutar samoga sebe.
" Godinama smo bili kao dva kamencica istodobno bacena u vodu u blizini. Njihovi se koncentricni krugovi sire i presjecaju, sve su si blizi i povezaniji, ali nikada se nece moci siriti iz jednog sredista. " - navodi Darija.

Homer pise da je na Kreti Dedal pripremio " mjesto za ples " za Arijadnu. Pjesnik taj ciklicni ples opisuje kao direktno vezan za labirint. To je ciklicna igra ditiramba, a ditiramb je takodje bio i pjesma u cast Dionizija / Baha, onog boga, koji je sa sobom poveo Arijadnu, kada ju je napustio Tezej.

Darijino traganje za proslim zivotima traje od rane mladosti, ona registrira i konstatira intrigantnu spoznaju: " zasto smo svi bili slavni u proslim zivotima !? " Darija zivi izmedju dvije krajnosti, u stalnoj dilemi kojoj da privoli. Sanjar je, a ponekad i uspije ostvariti snove, melanholicna u nekim momentima. Po malo slijepa upornost, prisutan tradicionalizam, ona je metodicna, takticna, dosljedna i temeljita.

Darijin karakter je cvrst i postojan, ali moze biti tvrdoglava i jogunasta. Sve sto se kosi sa realnim zivotom, za nju je bez interesa, culnost je jako izrazena. Stoji cvrsto na nogama, spartanskih je principa i sve oko sebe upija ko spuzva. Voli komforan zivot, ali sanja o emotivnim i misticnim osobama.

Pisuci roman, ona uspjeva uskladiti radnju da se odvija uzbudljivo, napeto, brzo i dinamicno. Kako na momente upija sredinu i iznosi pojedinosti do u detalja, poput Arijadne, Darija ne ispusta nit iz svojih ruku. Ona nas poziva da je pratimo i bodri nas: " Da li me vi citatelji slijedite ili...,Otegnulo mi se ovo pisanje..."

Uz obiteljske obaveze i vodjenja poveceg domacinstva, tu je devetomjesecni Paolo i trogodisnja Dora, kako bi unatoc svim mogucim poteskocama, Darija napisala roman u samo dva mjeseca. Na momente osjecala se zrtvom, koja nije ni gubitak, ni bol, vec novo radjanje, dobitak i radost - uvijek na visem duhovnom stupnju. I to je zakon, koji je konacno uvodi u cistu radost sluzenja.

Emotivno prozivljavanje takvih situacija kroz pisanje, ako cete i u " regresiji ", pomaze Dariji da se oslobodi napetosti u tijelu. Ako se uzme da su dozivljaji i slike iz nesvjesnog samo proizvod ljudske maste, ili u najboljem slucaju negdje i nekada u zivotu nakupljeni razni utisci, potom natalozeni u nesvjesno, na nacin koji odgovara svakoj osobi ponaosob, ne moze se poreci oslobadjanje nekih psihickih dozivljaja. Osim toga, izbacivanjem raznih, negdje sakupljenih sjecanja, covjek uci o sebi na nov, jedinstveni nacin, bez obzira je li to prosli zivot.

U mladom zenskom tijelu, stara eonima, produhovljena zivuca dusa sa mnogo zivota, ovim romanom razotkrivena je Marie - Anne Collot, Darija je na tragu i pisca u sebi, a to ce biti tema jednog od njenih narednih romana.
Knjiga, koju drzite u rukama, zainteresirati ce mnoge citatelje i potaknuti ih da se otvore za racionalna istrazivanja mogucnosti reinkarnacije. Ovo je knjiga, koju cete rado procitati.

U Rijeci, 10.09.2002. B.B.
-------------------------------

Borivoj Bukva

Osvrt na haiku ciklus Kresimire Gojanovic
-----------------------------------------

U posudi punoj zelja, nema se vise sto doliti. Tako su nam i umovi prepuni u jurnjavi da pronadjemo odgovor na svako postavljeno pitanje. Pitam se, zasto tako rijetko dozvoljavamo umu da jednostavno ne zna. Odgovori uma dovode do zbrke i samo su izgovori da se ne ide dublje. Zbrka ne postoji u " Ja ne znam ". Postoji samo Istina.

Prostor tisine,
nistavilo beskraja
otvara usta.

***

Ljubavnici su
cvijetovi zemaljski,
plahi i divlji.

Kresimira Gojanovic ne miri se sa postojecim, jednostavno, ona ne zeli cijeli zivot provesti u nekoj " tihoj patnji ", bez vecih zahtjeva i slicno, vec se ona upusta u jednu tako ogromnu avanturu, kao sto je trazenje smisla zivota i istine.

Kao hridina
usred olujnog mora,
nocas te trebam.

***

Leteci nebom,
u smiraj tihog dana,
slobodan je zmaj !

Kresimira trazi svoje korijenje u predvremenima lunarnih kultura i zenske vladavine, lunarnog bozanstva i svemocne Trojne bozice, kao izraza zenske kreativnosti, u kultovima bozica, koje su slijedile Trojnu bozicu iz zore covjecanstva.

Uvijek, kada je trebalo primiti tajnu posvetu i sjediniti se s praslikama zivota, covjek se vracao u krilo majke. Sukob sila, koji vlada zivotima ljudi, izrazen kroz vladara svijeta i oca bogova Zeusa i njegove zene, prastare boginje zemlje Here, treba izmiriti i staviti pod kontrolu. Nova era, era Vodolije u koju smo usli, govori nam da je to ipak moguce.

Perzefonin hram.
Samo me drzi cvrsto,
sanjamo skupa !!

Karlosu Kastanedi sugerira Don Huan da zivi zivotom ratnika, da svoj zivot iskoristi kao priliku za budjenje, umjesto da stalno odbija da se otvori i za prostore, koji leze izvan njegovih granica. Don Huan konstatira : Obicnom covjeku sve ono, sto se dogadja, predstavlja prokletstvo ili blagoslov. Za ratnika je svaka stvar " izazov ".

Budi mi hrabar,
razbij okove nase,
budi leptir moj.

***

Pobjeda sjajna !
Nebeski je lijepo
cekati ponoc.

Jedan od velikih tibetanskih lama je molio, kad mu se smrt priblizavala, da se ponovo rodi u paklu. Osjecao je da je Istina najkorisnija u paklu. Pretpostavljao je da je Dharma najpotrebnija u paklu. Par dana pred smrt, sanjao je o nebeskim predjelima, gdje ce ga odvesti za njegove zasluge. Pri budjenju je plakao.

Meso, kosti, prah.
Ljubav je list na vjetru,
pogled mrtvaca.

Majster Ekhart zamalo nije bio spaljen zato, sto je rekao : " Vise volim pakao sa Isusom, nego nebo bez Njega. "

Pronalaze se
ratnik i tamna zena
u carstvu Hada.

***

Psiha i Eros
u podzemljima traze
izlaz iz mraka.

Evolucija prema produhovljenju vodi kroz materiju. Tko pokusa doci do punoce smisla iskljucivanjem materijalnog, taj ce trajno imati osjecaj da je nesto vazno propustio. U prisutnoj radosti, blazenstvu, ekstaticnosti, Kresimira trazi i izabrala je srecu. Kresimira to cini punim srcem, krenula je hrabro, postala je desavanje.

Zemlja je spilja,
u njoj mladi zmajevi
sanjaju nebo.

***

Vatra ga kali,
sjajna mu krila daje
za veliki let !

Na pocetku ove 2003. godine, Kresimira Gojanovic primljena je i postala je clanom Haiku drustva Slovenije i Drustva haiku pjesnika - Rijeka.


U Rijeci, 17.01.2003.g. B.B.
--------------------------------

Borivoj Bukva
-----------------

Recenzija haiku zbirke SEDAM PROZORA, Robert Stipic, Ivanic Grad, 2002.

Citajuci stihove Roberta Stipica, primjecujemo da Robert ima vrlo izrazen smisao za kolektiv, prilagodljiv je, tezi opcem dobru i napretku. Bogate je maste u traganju za novim idejama. Robert je prije i iznad svega borac, aktivan i odlucan, uspijeva u svim svojim bitkama, tako i na polju spisateljstva i haiku pjesnistva.

Robertovi stihovi ne odstupaju mnogo od klasicnog japanskog slogovnog 5 - 7 - 5 metra. On ne inzistira na " kigo " - rijeci, koja determinira godisnje doba. Pjesme su pretezito u uobicajenim okvirima dozivljaja " sada i ovdje ".

Robertovo uranjanje u svakodnevnicu i momenat, kad izolirana pojedinost odjednom postaje sve, izrazio je u haiku :

Bumbar tuce
po prozorskom staklu.
Sumrak.

ili u haiku :

Na Mandusevcu
zagrabile poljubac
mramorne usne.

Zadovoljstvo mi je da mogu predstaviti prvu zbirku haiku pjesama Roberta Stipica. Treba putovati, a Robert za to posjeduje kvalitetu hrabrosti, ljubavi i ruku, koju ce svakome pruziti u nevolji.


U Rijeci, 28.10.2001. B.B.

***

KRIJESNICA PUTUJE STAZOM RADOSTI
Robert Stipic

Gle, pada noc.
Krijesnica putuje
stazom radosti.

Gledam
uz deblo hrapave breze
proljece.

Sunce pazljivo
najnjeznijem cvijetu
otvara latice.

Tmurni oblaci
bez kaplje lebde.
Kisa molitava.

Ludost proljeca.
Procvjetalo brdo
malim ljudima.

Gle, zrake sunca
djevojcicu pretvorile
u vodoskok !

Suton.
Na plazi je tako tiho.
Pero galeba.

Zuto lisce.
Stabljikom uzdignut cvijet
maslacka.

Ostar zavoj...
Vrapcici doletjeli pred
automobil.

Hladno jutro.
Inje na zivici -
gle, tu je sunce !

***

Biografija - Robert Stipic

Rodjen 08. 02. 1970. Zivi u Ivanic Gradu s roditeljima. Oko deset godina bio je gotovo slijep. U to vrijeme zainteresirao se za pisanje. S haiku se susreo preko radio emisije, u kojoj je sudjelovao prof. Vladimir Devide.
Od jeseni 1994. vidi normalno. Nakon bezuspjesnog visegodisnjeg trazenja radnog mjesta, odlucuje se za studij gradjevine.
--------------------------------------------

Borivoj Bukva
---------------

Recenzija haiku zbirke Jadrana Zalokara, POLJUBAC
DALJINA, Rijeka, 2004.

U kolibu majstora zen-budizma Ryokana provali jedne
noci lopov i ne pronadje nista za ukrasti. Ryokanu bi
neugodno pred lopovom i rece mu: "Buduci da si dosao
iz daleka, ne smijes se vratiti kuci praznih ruku.
Evo uzmi moju odjecu kao poklon!" Slicno zen-majstoru
Ryokunu i Jadran Zalokar dobrostivo odgovara na sve
molbe i zahtjeve i pruza ruke svakom u nevolji:

Susret sa starcem.
Spomenuo je samo
zdravlje

Ugoscena cajem
zahvalno odlazi
nepoznata starica

Uz dostojanstvo i urodjenu superiornost, Jadran Zalokar posjeduje snaznu teznju za slobodom i svijest o vlastitim potencijalima koje znalacki prikriva. U svemu sto odabere postize uspjeh. Kako je samosvjestan, nerijetko se zadovoljava manjim uspjesima:

U rastu pupoljka
tiha radost
svijeta

Krpam stari kaput.
Po potkrovlju kisi
vec satima

Rijec je o onim dubinama covjekovog bica u kojima, u
tisini, dozrijevaju dojmovi i dozivljaji, gdje je Jadran otvoren, energican, discipliniran, talentiran, iskren i pravedan, kao obicno:

U srcu ljeta
promrzlih nogu ja i
sumski ptic

Mnogo pticjeg smijeha
a zatim tisina.
Usnule breze

Jadran Zalokar je velikodusan,u potpunosti je nezavisan - topla ljubav uz srdacnost, vedro i samopouzdano raspolozenje; on voli kontrolirati situaciju:

Pomilovah cvijet
ja i mala
gusjenica

Jucer drugujuci s leptirima
danas s ljudima
ispijam isti zivot

Citajuci zbirku haiku pjesama Jadrana Zalokara, vrhun-
skog haiku pjesnika, stvaralacki nadaren covjek mora se odluciti intuitivnom spoznajom, uocavajuci veze kroz sintezu izrazenu rijecima ili simbolima i suociti se s napisanim stihovima.
Preuzimajuci na sebe nacin ponasanja sto ih propagira
zen-budizam, a to su skromnost, umjerenost, ljubaznost, rad u koji unosimo radost i zadovoljstvo, vodi me uvjerenje da Jadranu Zalokaru u tom pogledu pripada istaknuto mjesto na svjetskoj haiku sceni.

U Rijeci, 04.11.2001. B.B.
---------------------------------

Kratki razgovor s haiku pjesnikom: Borivoj Bukva
Razgovor je vodila Djurdja Vukelic-Rozic.
Objavljeno u novinama OTOK IVANIC pod rublikom "kutak
za trenutak", 22.prosinca,2001.

STO JE ZEN U FILOZOFIJI, TO JE HAIKU U KNIZEVNOSTI

Djrdja Vukelic-Rozic /DVR/: Tko je zapravo haijin?

Borivoj Bukva /BB/: Haijin je pjesnik koji ne samo da pise, vec i zivi haiku, on je "haiku-covjek".
Dozivljava svijet i zivot oko sebe na "haiku-nacin", i
ponasa se na nacin sto dolikuje haijinu. Kao pjesnik
on je iskren, istinit, ispoljava se cistocom, u japa-
nskom znacenju on je "makoto". Pjesnik haijin svojim zivotnim stavom mora svjedociti o idealima svojih pje-sama. Haijin je iskren, on nije licemjer. Govori o nesebicnosti i nije egoist. Haijin ne vrijedja druge, ne omalovazava, ne prijeti, ne ucijenjuje i ne sluzi se nepodopstinama.

DVR: U jednom od brojnih izlaganja, "Haiku-eliksir
zivota" rekli ste da haiku ima snagu koja blagoslivlja
i umiruje covjeka. Mozete li nam pribliziti taj nacin
razumijevanja haiku? Pomazu li umjetnosti danasnjem
covjeku?

BB: Poznato je od davnina da je Umjetnost od pomoci za
duhovni razvoj svake licnosti. Upravo se spiritualnost
razvija kroz umjetnost. Spiritualnost se ne moze nauc-
iti, samo upornim radom i vjezbanjem na sebe ona se stjece. Tako i dr.sc. Jadran Zalokar istice: "...snazni
individualni impulsi za duhovnoscu, u umjetnosti nalaze podesan medij za izrazavanje metamorfoza duhovnoga traganja,time,i sirenju svijesti i rastu duhovnoga bica".

New Age postaje neka vrsta religije postmoderne a sli-
karstvo proglasavaju meditacijom kroz umjetnost. George Swede u raspravi o haiku govori da je haiku vid zen prakse i prema njemu se treba odnositi na nacin suglasan s drugim oblicima meditacije. "Drzim da za neke od nas zivljenje i pisanje haiku doista moze postati i duhovni Put, kao u smislu Puta zivuce budnosti i svjesnosti, tako i usmislu Puta pjesnickog umijeca." Ovaj Put privodi nas k stovanju zivota i, onda kad je jos i potkrijepljen u s r e d s r e d j u j u c o m meditacijom, moze prerasti u istinski ostvaraj beskrajnog Duha - onog Drevnog Duha kojeg smo svi mi doista jedan njegov dio. Jer kao sto svojim iskustvom potvrdjuju mistici:" Ovaj Drevni Jedan nerodjen je, vjecit i neunistiv..." a i to si Ti. (Prabhavananda/Upanisad).

DVR: Kako najjednostavnijim rijecima objasniti povezanost ZEN-a i haiku?

BB: Ono sto je zen u filozofiji, to je haiku u poeziji. Prvenstveno, ja promatram haiku kao vid zen prakse i prema njemu se treba odnositi na nacin suglasan s drugim oblicima meditacije. Zadubljujuci se u zen i meditaciju tokom vremena haijin dolazi do spoznaje o biti medjuprozimanja duhovne Jednosti koja nije samo u srcu zena, vec predstavlja misticni temelj svakoj vaznoj religiji. Haijin prvo mora dorasti takvom stupnju razumijevanja, a medjuprozimanje u haiku pjesmama je nagovjestaj i potreba za razumijevanjem kroz intuiciju i
postojana ostvarenja. Tako se postaje svjestan Jednosti
koja je u stanju izvrsiti duboki utjecaj kako na pjes-
nistvo, tako i na sam zivot - isticu James W. Hackett i R.H.Blyth.
U haiku pjesnistvu medjuprozimanje se odigrava kad je
ostvareno intuitivno i suosjecajno poistovjecivanje
izmedju pjesnika i opjevanog predmeta odredjenog tren-
utka. Medjuprozimanje je u svojoj biti transcedentno i
rijecima gotovo neiskazivo. "...Ako zelis pronaci Boga, moras prije svega postati Jedno..." (Eckhart).

DVR: Ako nas citatelj odluci promjeniti nacin zivota,
zeli se vinuti u sfere vlastitog prosvetljenja, kako
da zapocne?

BB: Mnogima je dobro poznato kako zaljubljenost u zna-
nje moze biti nacin "oslobodjenja duse". Medjutim zbog
svoje povrsnosti, temperamenta ili nestrpljivosti u
trazenju pravog Puta, oni ne nalaze sebe i svoje mjesto koje im pripada. Stara kineska poslovica kaze: "podigni kamen i ispod njega ces pronaci mudraca!" Koliko kamena na kugli zemaljskoj, toliko mudraca, koliko ljudi, toliko zivotnih sudbina i puteva.
Covjecanstvo jos ne uvidja totalitet svoje zajednicke
povezanosti, ono ne uvidja zajednistvo sa svim stvarima i bicima u svemiru. Svi oblici u svemiru su oblici energije ili oblici "sile u pokretu". Jedina prava energija u svemiru je ona kojoj svako bice u svemiru ocigledno pripada.
Mi jos nismo u stanju zamisliti i naucavati zajednicki
sustav etickih postulata koji bi vrijedio za sve vjere,
znanosti, kulture i vrste. ISTINA I LJUBAV nacela su
svjesne evolucije a MIR je ultimativna snaga i ideal.
Danas je od primarnog znacaja etika davanja potpune ovlasti jedinstvu u raznolikosti i odrzavanju raznolikosti. Tolerantnost prema razlicitosti mora biti velika, potrebno je djelovati na ravnopravnoj osnovi, za dobre ciljeve. Danas, na zalost najveci dio stanovnistva je bespomocan u drustvu,u kojem se cini da je novac jedina stvar koja ima moc.

DVR: Sto Vama znaci haiku? Je li haiku promjenio Vas
zivot?

BB: Proucavam zen godinama a mislim da zivim zen jedno
desetak godina. Prvu haiku zbirku "U prolazu" izdao sam 1996.godine.
Haiku za mene predstavlja vrhunac mog naukovanja zena,
i ne kaze se bez razloga da je "Umjetnik visoki svecenik ljepote" a "Haiku poljubac pjesmi zivota". Kako za Japance, tako i za mene, haiku predstavlja eliksir zivota.

Otok Ivanic, 22. prosinca, 2001. Borivoj Bukva
---------------------------------------------------

Borivoj Bukva
-------------
GRADSKA TRZNICA (G.T.) ZA 21.STOLJECE
------------------------------------------------
(moja razmisljanja)

Kako se vec pristupilo izmjeni postojecih planova i
uredjenju cijelog kvarta oko kazalista(od ulice I.Za-
jca do lukobrana, od Mrtvog kanala do Rive Boduli),
zatim najavljena skora izgradnja marine i elitne zo-
ne oko nje u luci Baross, uredjenje pomorskog putni-
ckog terminala, smatram da je neizostavno potrebno
pristupiti i razrijesenju, odnosno uredjenju i prosi-
renju G.T. i njen izlazak na more, tj. Senjsko prist-
aniste.
Planirajmo G.T. za XI stoljece. Osim tekuceg odrzava-
nja i rekonstrukcije kanalizacije i plinskih instala-
cija u zoni trznice, radovi su u tijeku, ucinimo i vi-
se od zacrtanog. G.T. i Luka sa pristanistem, te uza
Gradska jezgra, kao "dusa grada", zahtijevaju vecu po-
zornost i dugorocnu studiju u svome razvoju. Uz posto-
jece prosirenje G.T. za XI stoljece, potrebno je raz-
raditi i rasterecenje iste unutar M.O. Luka.
Misljenja sam da bi trebalo G.T. prosiriti na objekte
Lucke kapetanije i Upravnu zgradu carinarnice uz pre-
adaptaciju za potrebe G.T.
G.T. izlazi na Senjsko pristaniste, uz koju bi prista-
jale ribarske brodice sa iskrcajem ribe kao i dijelom
prodaje na licu mjesta.
Uz objekte na tom prostoru, otvoriti restoran i popun-
iti drugim sadrzajima.
Navedene objekte Luke u dogovoru sa Gradskom upravom
locirati na druga mjesta unutar kruga Luke.
Po cijeloj duzini od I.Zajca do Demetrove ulice, ulic-
om Vatroslava Lisinskog i Trninine zadrzati kao do sa-
da za potrebe G.T. sa standovima/tezgama/kioscima na
otvorenom, tj. zelena trznica.
U Verdijevoj i Zagrebackoj ulici, strogo zabraniti
pristup bilo kakvim objektima ili prodaji u sklopu
G.T. Naznacene ulice odrzavati uredjene i ciste, kao
i kazalisni park, sto bi trebalo biti skrb G.T. Deme-
trovu ulicu zadrzati za promet.
Na Rivi Boduli eventualno po cijeloj duzini uz more,
do postojece ograde u jednom ili dva niza postaviti
kioske i rasteretiti G.T., prenamjenom prostora. Omo-
guciti cijelodnevni rad, ne ometajuci promet i pjesac-
ku zonu do samog mora uz obalu. Sve to u sklopu uredj-
enja pomorskog putnickog terminala, svakako ako se uk-
aze potreba za tim.
Predvidjeno postavljanje ploveceg doka, automobilskog
parkinga u sklopu pomorskog putnickog terminala, zad-
rzati iz pocetne faze projekta. Time bi se rasteretile
ulice Verdijeva, Zagrebacka kao i Demetrova od moguceg
zagusenja u spici prometa. Potrebno je izgraditi novi dok za potrebe parkirnog prostora, na novoj predvidje-
noj lokaciji u sklopu Autobusnog kolodvora na Zabici.

Nakon velikog potresa koji je pocetkom XVIII stoljeca
porusio i ostetio veliki broj gradjevina u rijeckom
starom gradu, carica Marija Terezija 1753. godine odo-
brila je urbanisticki projekt za izgradnju novog gra-
da. Taj projekt predvidio je i trznicu, koja je morala
biti smjestena na prostoru pred Gradskim tornjem, sve
do morske obale, pod uvjetima da bude pristupacan sa svih mjesta i blizu grada. Na krajnjoj juznoj strani,
uz samo more, nalazio se drveni gat za male brodove.
Tu se prodavala riba, najprije na samom gatu, a kasni-
je u prvoj zidanoj ribarnici. Odluka o izgradnji prve pokrivene ribarnice u Rijeci donesena je 8.lipnja 1864
godine. Otvorenje ribarnice uslijedilo je 11.svibnja
1866. godine, preostala dva paviljona dovrsena su 1.
srpnja 1881. godine.
Potreban objekat o kojem se u zadnje vrijeme mnogo pr-
ica "Burza ribe", upravo je pogodana lokacija na pros-
toru danasnje Lucke kapetanije ili Upravne zgrade. Ri-
jetko gdje na svijetu imate tu mogucnost, da uz uskla-
distenje, dopremu i otpremu ribe, imate u neposrednoj
blizini i ribarnicu sa prodajom tek dopremljene svjeze
ribe. Na zalost predvidjena lokacija Burze ribe biti
ce na prostoru bivseg Torpeda.

JEDRARSKA ULICA
-----------------
U sklopu M.O.Luka je Jedrarska ulica, i zamisljen pre-
namijen te ulice za potrebe restorana i zabave tijekom
dana i nocnog zivota u vrijeme turisticke sezone. Uz
pristanak stanara ili preseljenja, izvrsiti prenamjen
stanova za poslovne prostore. Kako je ulica uska, vid-
jeti mogucnost postavljanja krovne konstrukcije iznad
ulice, povezujuci zgrade. Prizemlja namjeniti iskljuc-
ivo za potrebe kafica ili restorana, sa stolovima duz cijele ulice na otvorenom prostoru. Time dobivamo ono
sto jedan lucki grad i zasluzuje, nas rijecki Montma-
rtre/mONm'artr/.
Tako bi M.O.Luka kao sastavni dio uze gradske jezgre,
postala cetrvrt u Juznom dijelu Rijeke, nadam se u do-
glednoj buducnosti poznato stjeciste umjetnika, trgov-
aca umjetnina, glumaca i slikara. Ono o cemu su razmi-
sljale i mastale generacije mojih prethodnika, na naj-
boljem putu smo da se to i realizira.
1998. godine pokusali smo realizirati Rijecki Montma-
rtre na Trsatu, medjutim podrske nije bilo, niti je
grad u to vrijeme imao sluha za tako to. Ova zatvore-
na malena ulica nikome nebi smetala, izolirana na taj
nacin za prenamjen kojeg navodim, M.O.Luka postala bi
"dusa grada" u pravom smislu rijeci, a sto je ona i do
sada bila.

ZATVARANJE PROMETA U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI
-------------------------------------------
/kasnija faza/

Centar pozitivnog zracenja Grada Rijeke je Jelacicev
Trg. To kazuju i dvije platane na Jelacic Trgu na mje-
stu do fontane. Ni malo slucajno feng-shui majstor po-
stavio je fontanu i skulpture poklon grada Kawasaki,
upravo na tom mjestu. Treca platana je na pjesackom
otoku do mosta Hrvatskih branitelja, na mjestu prije-
laza Ribarske ulice.
"Kora platane svojim spiralnim oblikom oslikava tajnu
i teznju ka nekom drugom, visedimenzionalnom zivotu.
Ona predstavlja materijalizaciju pozitivnih kozmickih
energija sa nakupinama u njenim cvoristima/godovima
svake od naznacenih crkava.
Platana je stara oko 120 godina. Sirina stabla pri ko-
rijenju i njena velicina u odnosu na okolna stabla,go-
vori o izuzetnim energijama akomuliranim u samom stab-
lu,koja zraci na okolinu svojom pozitivnom energijom."
- zapisano u Rijeckim Metamorfozama.
Na zalost unazad dvije godine, stablo je porezano na
postojecu visinu, trebalo je ostaviti u visinu jos 4-5
metara, zdravo stablo spiralnog oblika, koje nikome
nije smetalo.
Izgradnjom rijecke zaobilaznice i prometnim pravcem
vezanim na zaobilaznicu na Skoljicu i Potoku, potrebno
je zatvoriti promet u uzem dijelu grada. Bez prometa:
Rivom, I.Zajca, Adamicevom, Ribarskom u ul. Fiumare.
Promet bi se zadrzao i kretao bi se ulicama Zrtava Fa-
sizma, Pomerio, nadovezujuci se donjim dijelom Kresim-
irovom do Zabice. Zabica kao okretiste u neposrednoj
blizini Autobusnog kolodvora, nadovezujuci se na Zelj-
eznicki kolodvor.
Promet u uzem centru grada omoguciti za Autobusni gra-
dski promet, pomorski i putnicki transport, dopremu
robe za potrebe G.T., i lokalno stanovnistvo M.O. tih
gradskih podrucja.
Osmisljenim prostorom i sadrzajem u uzem, starom dije-
lu grada: trgovine, restorani, setalista, raznovrsnim
sadrzajem postala bi mnogo zanimljivija stara gradska
jezgra i Grad Rijeka.

Uz srdacan pozdrav!

U Rijeci, 02.04.2003. B.B.
--------------------------------------------------



Borivoj Bukva

IMAJU LI ZIVOTINJE DUSU

U jedinstvu covjeka i ostalog biljnog i zivotinjskog
svijeta, koje nikada nije bilo toliko naruseno kao u
nase doba, najjasnije mozemo vidjeti koliko smo se uda-
ljili od prirode. Pokusavajuci uvijek iznova da joj za-
gospodari, ljudski rod je dozivljavao i dozivljava nep-
rekidne poraze u toj borbi ali nije nista naucio iz nje
Ovladao je jedino biljnim i zivotinjskim carstvom - po-
drucjem za koje bi po nenapisanom zakonu Kozmosa morao
biti odgovoran jer je na nizoj evolutivnoj lestvici. I
naravno, upravo tu on iskazuje svoju nadmoc.
Biljke i zivotinje nemaju razum pa covjek s toga dozvo-
ljava sebi neogranicenu manipulaciju s tim bicima. In-
stikt zivotinja da je: gladna, zedna, nagon samoodrza-
vanja, predosjetiti opasnost.Dali se instiktom mogu ob-
jasniti pojave koje spadaju iskljucivo u domen osjeca-
ja, u unutarnji svijet bica zivotinje? Tom svijetu se
jos uvijek nismo dovoljno priblizili, jos uvijek su nam
pojave u njemu zagonetka i predstavlja kljucnu tocku u
sporazumijevanju s njom.



Na fotografiji kći Nataša i pekinezerica Mrvica

SUZE IZ OKA PEKINEZERICE "MRVICE"
---------------------------------
U sijecnju mjesecu ove godine, u poslijepodnevnim sati-
ma dosao sam doma tuzan i neraspolozen, nista mi toga
dana nije polazilo za rukom. Peh za pehom redjao se, i
to tri za redom u komadu. Legao sam na trosjed i moj
psic, pekinezerica Mrvica to je osjetila. Prisavsi mi
i zavalivsi svoju umiljatu gubicu medju moje ruke, po-
cela se umiljavati i maziti. Ja sam je obgrlio oko vra-
ta i primio u ruke. Da bi se rijesio psica, podigao sam
lopticu sa poda i dva tri puta bacio u pravcu hodnika.
U naletu ona bi hvatala i donosila meni pred noge. Kod
treceg bacanja od siline i zestine trka, zaletila se u
nogu stolice i udarila glavom. Udarac je bio silovit,
da je na trenutak zastala. Uhvatila lopticu, ispustila
pred moje noge, skocila na trosjed i zasla mi u krilo.
Samo sto nije kazala: "Zasto mi to cinis ,ja te zelim
udobrovoljiti a ti mi bacas tako jako da je ne mogu uh-
titi, pa sam se udarila!"
A zatim sam, sasvim jasno, ugledao nesto sto je ukocilo
cak i moju tugu. Niz Mrvicinu gubicu koja je podrhtava-
la kao malenom djetetu kad place, klizile su suze.Mrvi-
ca je stvarno plakala s kupa samnom... Kako mi je prisla, kako je mogla znati da sam tuzan!? Ni jedan zoolog nece me ubijediti da su to bili instik-ti. Za suze je potreban osjecaj, ono sto i ljudsko bice cini ljudskim. Blago sam je pomazio po glavi i privio uz prsa, dok je ona umiljato mrmljala na svom psecem jeziku...

ZAPAMTITE
---------
Ovo sam procitao na mnogo mjesta i prenosim Vam do
sada vec steceno znanje generacije odgajatelja pasa:

- Pas se uci od malih nogu,
- Covjek nije nista izmislio kod psa, koristi samo nje-
gove nagone i pravilno ih usmjerava,
- Pri obuci psa izbjegavati primjenu sile jer sila nik-
ad nikom dobro nije donijela,
- Kroz igru i stimuliranje odredjenih nadrazaja pomocu
hrane i igracke mozete psa nauciti mnogim stvarima,
- Ne zaboravite da pas vanjsku sredinu pretezno "vidi"
nosem,
- Omogucite vasem ljubimcu da ima i svoj pseci zivot, a
za to vam je potrebno dnevno samo 10 - 15 min,
- Prije nego se odlucite za psa i nabavite ga, potrudi-
te se da naucite nesto o njemu.

U SVAKODNEVNOJ KOMUNIKACIJI
---------------------------
Nevjerojatno je veliki broj izreka kojima covjek svako-
dnevno "priziva" psa. Donosim one koje su u najcescoj
upotrebi, a vi sami utvrdite dali su opravdane:
- Vjeran kao pas,
- Poslusan kao pas,
- Izdrzljiv kao pas,
- Laze kao pas,
- Gladan kao pas,
- Zedan kao pas,
- Napusten kao pas,
- Bijesan kao pas,
- Zivi gore od psa,
- Izgrdio ga kao psa,
- Pretukao ga kao psa,
- Postupa s njim kao s psom,
- Radi kao pas,
- Bacili su mu (...) kao psu,
- Izbjegava kao pas motku,
- Tijerali su nas kao pse,
- Ljuta kao napusten pas,
- Rezi kao pas,
- Sunja se kao pas,
- Ujeda kao pas,
- Obilazi kao pas oko vruce kase,
- Grizu se kao psi,
- Zijeva kao pas.

Na kugli zemaljskoj kao jedina ljudska civilizacija ko-
ja priznaje samo opipljive stvari, mada zivi i umire za
posve neopipljive - slobodu, ljubav, vjeru... U tom po
nas zagonetnom kontekstu postavljati pitanje o zivoti-
njskoj dusi, o njihovom "unutarnjem svijetu",zbilja mo-
ze biti samo provokativno na svim podrucjima od religi-
je pa do nauke.A morali bi ga postaviti,zbog nas samih.
"Imaju li zivotije dusu", bogohulno pitanje pred kojim
na zalost bijezi oficijelna znanost.

U casopisu "Svjetlost" br.21/svibanj2002. u clanku"Upo-
znajte zivotinju u sebi" Julijana Strok navodi:...Razu-
mijevanje zivotinjske prirode je proces kojemu valja
pristupiti ponizno i intuitivno. Kada se taj proces za-
ustavi, istodobno se prekidaju i magija i zivot. Ono
sto su drevni Indijanci shvatili i usvojili kao najvecu
maksimu jest: Moc se temelji na postivanju svih zivih
bica, jer oni su nasi ucitelji...

Uloga zivotinja u duhovnom prosvetljenju, procesu samo-
spoznaje i znanju o nasoj proslosti, sadasnjosti i bu-
ducnosti, poznata je od prapovijesti. Kako bismo doista
postigli unutrasnju ravnotezu i sklad s prirodom koja
nas okruzuje, moramo postiviti nase zivotinjske saput-
nike i slusati njihove poruke..."

U Rijeci 04.05.2002. B.B.
----------------------------------------------

Borivoj Bukva

S MUZAMA NA JASI

Zeus, taj cudljivi bog bogova grcke mitologije,bio je
posebno ponosan na svojih devet preljepih, svestranih
kceri sto mu ih je podarila Mnemozina(iliti Memorija).
Hirovite, nepredvidive i svojeglave, zaigrane, putene
i prposne, one imaju svoje miljenike s cijim se sudbi-
nama cesto i okrutno poigravaju. Zusove su kceri zavr-
tjele glavu i bogovima i ljudima, neke su doslovno iz-
ludjele, a neke nadahnule na velika dijela.

Pjesnici, slikari, glazbenici, glumci i ostali umjet-
nici, pocesto slave vino kao sigurni put k bozanskim
vrhuncima originalnosti.A cini se da lijeka ipak ima.
Nadahnuce nam mogu podariti nase muze.

Moje muze, s kojima se treba znati i umiliti im se,
objavljuju se u likovima zena, tako: Lora, Ljubica,
Alenka, Janja, Mojca, Sabina, Katarina, Jelena, Suza-na, Dalija, Ana, Elena, Vesna, Ljilja i druge, izvini-te me ako sam koju preskocio...
One su me vodile, stitile, usmjeravale i nadahnjivale,
saputale vrhonaravne stihove ili izgovarale lijepe ri-
jeci, te tako presudno utjecale izmedju ostalog i na
moje stvaralastvo.

Tako i u ovom slucaju, iz knjige utisaka: " Vcasih ima
cas larvo psenice, poklanjam ti se en listek na
katerem je jutarnja rosa.
(in prije je sedel metulj)."
V Gozd Martuljku, 5.avgusta 2004. Mojcka

Dragoj Mojcki i svim muzama sa nase Jase, poklanjam
ovaj tekst, jer bozanski upliv muza na stvaralastvo
smrtnika postuje se i danas.

A ja, po ko zna koji put, dao bi i dusu vragu u zamijenu za inspiraciju! - to moje muze jako dobro znaju.

U Rijeci, 23.11.2004. Borivoj Bukva