26.01.2010., utorak

Bolna koljena, Titov avion i ženska mudrost - Red Bullov Hangar 7

Dok sam nedavno elegancijom tankerskog sidra klizio niz padine Obertauerna – eksperti bi rekli, laufao – dio mene tješio se planiranim susretom, i poludjetinja petropanovska radost donekle je pomagala zaboraviti bol u kuku. Koljenu. Zglobu. Gležnju.
Dapače, dok sam gubeći koncentraciju i ravnotežu klizio niz padine Obertauerna – eksperti bi rekao, padao – moj muški (!) mozak radio je dvije (!) stvari odjednom. Birao sam, da li opet uništiti isti zglob, ili rasporediti patnju na neke druge koščobe. Pitao sam se ujedno, poput perca kroz zrak vitlajuć', kako zrake sunca obasjavaju oblačić snježne prašine oko mene, i koja bi tu blenda a kakva brzina zatvarača dali najštosniju sliku.
Vrlo blizu tvrdoj podlozi, natruha misli, koja bi posve pobila teoriju muške mentalne jednotračnosti, već je sklapala te slike sa onim predstojećim, koje sam namjeravao napraviti u muzejskom Hangaru 7 na aerodromu u Salzburgu, gdje navodno-naše-navodno-gore-te-navodno-list, Dietrich Mateschitz, za svoj ćejf objedinjuje izložbu rijetkih aviona, gastronomsku ponudu i izložbu slika.
Dumtreskabong, tup-tup-tup.
Na pitanje učitelja skijanja, koji me svisoka gledao kako tupavog smješka ležim na snijegu, nisam moga odgovoriti. „Ar ju okej?“. A dašta da jesan, prika, jeba te ovi snig …
Čudna koincidencija bila je, što je njegova pomagačka ruka mome ustanku ponovljeno (!) poduhvatila moje dupe (!) upravo dok sam spoznavao, kako za neke kadrove moram birati manji otvor.
Blende.

Radovao sam se dakle posjetu muzeja Flying Bullsa, a posebno prilici, vidjeti predivno restaurirani DC 6.
Prije šezdesetak godina tvornički isporučen onodobnom jugoslavenskom JAT-u, odmah je zapao za oko visprenom tokaru, pijanistu, jebcu i državniku Titu, koji ga je subito dao prekovati u reprezentativni predsjednički zrakoplov – vjerojatno mu se Hruščovljev poklonjeni Iljušin 14 nije dopadao.
Ili njegovoj Prvozakonitoj.
Kako god, Tito je avion kasnije poklonio nekom svom afričkom jaranu, koji ga je na koncu prepustio zaboravu, dok se tu nije pojavio dobri Matešić i sa svojim Domaćima nakon vlastokrilnog leta dezolatne mrcine u Salzburg uložio desetke tisuća sati u njezinu obnovu i pripremanje za nastupe na međunarodnim aeromitinzima.
Tom sam se dakle susretu najviše radovao.
No…

Ukravatirana i nagelana poludjeca sa iskaznicama punoljetnog muzejskog osoblja pojasnila su mi, kako ne, ne, DC 6 nije izložen javnosti, bla, truć.
Premudra Prvozakonita instinktivno je anticipirala da će iz moje otklopljene vilice prokuljati cendranje djetinje, i jedva ga preduhitrila točipivcem uz porciju majčinske utjehe i sugestivno odvlačenja pažnje na druge igračke.
Donekle umiren, iako još drhtuljave brade, krenuo sam tako (dakle ranjeno – natečenih zglobova još od laufa) u obilazak fensi – šmensi hangara, potiskujući pitanje, zašto dovraga muzeji zrakoplova moraju biti rešetkastih struktura, a izlošci uvijek u kontralihtu.

Image and video hosting by TinyPic
/North American B -25J Mitchell. Otpisan nakon 2. Svjetskog rata, prije planirane preinake u vatrogasni zrakoplov, ušao u ovu zbirku./

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
/Alpha Jet i neke šarene slike u pomno dizajniranom prostoru, dok se par metara dalje, u gastro-kutku, sljubljuje fragilna aroma pufitufija sa teksturom gvangjuanskijeh pidoća na posteljici od islandskog lišaja. Dakle, Alpha Jet./

Image and video hosting by TinyPic
Wings for Life, dobrotvorni projekt istraživanja metoda oporavka i liječenja povreda kičme.
Izložena Formula 1 uskoro će biti ponuđena na aukciji u ovu svrhu, nakon što su zainteresirani mali donatori mogli uplatom deset eura postaviti svoju sliku na vozilo.

Image and video hosting by TinyPic
/Boeing PT -17 Stearman; u pozadini Cessna CE 208 Amphibian Caravan. Stearman je pronađen u besprizornom američkom sjeniku; Cessna je par puta prelijetala Atlantik; rijetkost za jednomotorca…/

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
/kukuc… tko to gleda koga… što… /

Image and video hosting by TinyPic
/Dokaz, da i javni toalet može izgledati kao poželjno radno mjesto./

I uglavnom…
Kako bi spriječila ponovni predplačni tremens moje brade jer nisam vidio DC 6, Prvozakonita je majčinski, tihim ali sugestivnim glasom spomenula kuhano vino i obilazak centra Salzburga, mudro mi dodajući ključ od auta i navigaciju. Potiskujući unutrašnji međuušni osmijeh zbog svega već viđenog, kratko sam se, kao, namrštio i, kao, nevoljko uzeo igračke iz njezine ruke, predklimakterično njurgajući o bolnom koljenu.
Bruum, bruuuuum, brum, brum….

- 12:13 - Stisni pa pisni (11) - Papirni istisak - #

20.01.2010., srijeda

To sa skijanjem

Sve u svoje vrijeme, vele.
Kad si zadnja inkarnacija, k tome muško dijete jedinac starijih roditelja, stvari postaju stresne i konfuzne. Kužiš da je malo vremena ostalo, da si prošao sva utjelovljenja u psa, gusara, pilota, gusaNa, ovo i ono. A tata i mama te jako vole; toliko da naravno ne smiješ igrati nogomet da te ne pukne lopta u glavu (pa te opet pukne, svakako i ne jednom).
Ne smiješ niti na karate, da ne dobiješ batina. Ne na kendo, jer je to opasno. Klizanje i skijanje isto otpadaju, kao i rolanje, ragbi, rukomet.
I onda ispadneš vrlo nesportska i nemotorična zadnja inkarnacija, ali posve je neumjesno u četrdesetoj upirati prstom u jedan grob i jednu daleku zemlju i mantrati o uzrocima. Takav si, kakav jesi, dok ti Svevišnji ne pošalje Šejtana, koji će tvoju uskotračnu rutinu i ina životna očekivanja formata tri-sa-tri ispreturati bez ikakvog respekta i bontona. Ulovit ćeš se da radiš čudne stvari, riskiraš kosti, dižeš kredite i živiš u mjestima, koja poštenom i ćudorednom čovjeku poput tebe i mene ne bi pripisali ni Kishon ni Kvaka 22.

Šejtan Prvozakoniti dakle korienito mijenja tvoj život i sam sebi u ogledalu tokom jutropišja počneš ličiti na Transformersa. Vremenom znatiželja na to uprizorenje u zrcalu postane navikom, i tek se tranzitni putnici tvojim životom čude i smiju. Oni trajniji, sa boravišnom dozvolom, pomalo kimaju glavama zabrinuto i sugeriraju odrastanje prije smrti.

U tom i takvom svijetu, živiš uvjeren u neke principe; neke stvari idu automatski. Tipa, automatski biraš udobnu obuću; automatski se naginješ u zavoj kad skrećeš. Na motoru, biciklu, devi, prijateljici, uvijek težište ide u zavoj podsvjesno, automatski. Da ne izletiš. Jer prestar si za lomove.
I onda Šejtan Prvozakoniti, strukovno poznat i kao Tasmanijski Đavo, na planinarenju otkrije skijanje. I proglasi iduću sezonu udarnom, ne primjećujući tvoju dijagnozu njezine koncentracijske deficijencije.
Iskusan i proživljen, ne osvrćeš se na taj ceket, sve dok se Š.P., alias T.Đ., ne počne periodično ukazivati na vratima sa širokim osmjehom i vrećicama opreme, odijela, podkapa, pancerica, štapova, dišuće sintetike i inih crnomagijskih sado-mazo rekvizita.
Tvoje poluironično zazivanje „Thule! Thule!“ naravno nestaje prije nego što uskličnik i napusti tvoja učudna, polustisnuta usta, koja sve više liče na ona Prvog nam Predsjednika - koji - se - smješka.
Na koncu prvog čina noćne more, stojiš pred prijateljskim Mužjakom srcu Ti svojedobno drage Ženke (mu), a on Ti uručuje svoje pancerice, skije, štapove. Ol inkluziv.
Bekgraund vokal Š.P. točno tada šapće cijenu aranžmana u Oberšladmingstauerndorfštatu. Točno tada to radi, jer je u nekoj mudroj knjizi feminističkog fašizma pročitala istinu, kako muški nemre dve stvari odjednom. Preuzimat skije i čut cijenu aranžmana, recimo.
Šejtani vladaju. Samo kad Đavoli spavaju. Dakle 24/7.

Oportunist posljednjeinkarnirani, prosijedoškembasti jedinac u roditelja neplodnih, firciger predklimakterični, kombiniraš u maniri Nicka Knattertona i pronalazi kompromis… Dobro; stat ćeš na skije, ali samo za langlauf. Nema lomova, padanja glavom na led, vjetrenjačastog spektakla kontroliranog pada oksimoronskog. To, bebo!
Suočen sa deset pari očiju svoje ekipe, u idućem okotreptu, oklopljen prestrašnim pancericama, brišeš smješak naivne nade sa špangovite njuške i poput Majkla Đeksona brejkaš do škole skijanja.
Prva tri žulja.

Dobri učitelj skijanja (Hooj, mooj neemiz Oattila; mislim si, bič Božji, da bič…) očinskom ljubavlju osobice za četvrtinu mlađe od tebe pokazuje na tvoje štapove, koje si dovukljao iz posavske selendrače u naspomenuti Oberšladmingstauerndorfštat. Bez ikakve mimike lica, hungarofinskim akcentom veli kako to neće ići jer da je jedan štap savijen; onaj koji je svakako desetak centimetara kraći od drugog.
Misliš si, o, prijateljski Mužjače, štapovlasniče, kad dođem natrag… (ostatak misli nije za blog).
Par pekućih udisaja kasnije, lamatanje skija, haklanje i pletenje vrhova ili krajeva prekida dobri i skupo plaćeni Bič Božji. Dok Šejtan Prvozakoniti suvereno savladava lijeve i desne zaokrete, Oattila sažalno pokazuje na tvoje skije, najduže u Austriji i veli kako vrijede samo za potpalu. Te odmahuje glavom; sugerira da od prijateljskog Mužjaka, čiju si Ženku nekad milo gledao i koji ti je ove monstrume od skija uvalio, utjeraš trošak prvog dana škole skijanja, jerbo da to sa time neće ići. Te odlazi po svoje backup – skije, koje ti u kršćanskoj samilosti posudi do kraja seanse.

Sav sretan, tog popodneva skidaš čelične, iznutra nazubljene i staklom posute okovopancerice i gledaš velike, limfokrvave fleke na fensi skijaškim čarapama.
Kuhano vino! Dajte posljednjoj inkarnaciji i defloriranom skijašu kuhano vino!
Dok toneš u san, siguran si da su te ponovno regrutirali na pješadijsku obuku na Jadrtovac… Trzajem se oslobađaš prvosna i unezvijereno brišeš cureću slinu sa labrnje.
Pejn iz gud, te 'ebeš skupoću bez bola, mutnjikavo pomišljaš…
"Red, rad, stega" - natpis iz onomadne satnije bljeska pred očima; skije se križaju...

Ustaješ sa nastavkom usporedbe o patnji tokom pješadijske obuke i ovome sad; padove, izvrnute zglobove i zubati rorcangenstisak gležnjeva sad si platio i imaš tvrdit da guštaš.
U zavojima se na rezignaciju Oattilinu uporno naginješ u iste. U zavoje. Kao na motoru, biciklu, magarcu, prijateljici.
Naravno, padaš li ga padaš. Još te Oattila uči da se ležeći na leđima kao omamljena kornjača jednostavno digneš gore-naprijed. Juuez juorr maskels, veli, sunce tvoje hungarofinsko, protrenirano. Tebi, posljednjeinkarniranom teškašu iz uredske fotelje.

Nešto kasnije, dok Prvozakonita jurca benetonovskim šarenilom pista plavih, crvenih i crnih, Oattila te se u naletu rezignqacije pokuša riješiti i šalje te da se spustiš; ništa plug, samo laktove na koljena, skroz naprijed, stisni cjevanicama rorcangenpancericen (Transformers, Drugi Dio) i opušteno se pusti dolje. Veli.
Šum jača, strmina beskrajna. Ubrzavaš. Prvi put, katarza. Ne padaš, ne izvrćeš se bespomoćno. Suvereno i bez ikakve kontrole ubrzavaš niz padinu, koljena na laktovima, laktova na koljenima, spojenih ušiju, spojenih obrva, beztežišan, sav prema naprijed. Kao na razgovoru za posao.
Predvodiš spektakularan, klinast oblačak svjetlucavog bijelog praha. Kajda si Mali Princ u reklami za kokain.
Trijumf volje završava bljeskovima i zvucima, koje NTSB zove „Controlled Flight Into Terrain“.
Kao i sa devopadom, motoropadom i prijateljicopadom, težište je zeznulo stvar.
Oattila veli da te pretegnulo dupe; da te moralo pretegnut i da zašto ne slušaš. Jbt, misliš si, dok se Ti, Oattila, nisi niti rodio, ti si naveliko slušao Milu Hrnića!!
Da se nisi dao natrag, još bi laufao, veli Oattila još.
Bi. Do Opuzena, valjda.

Četvrtog dana, Šejtan Prvozakoniti, alias Tasmanijski Đavo, skija kao krilati Olvejz (tebi se tu i tako inspiriranom rađa ideja posjeta obližnjem avio - muzeju Red Bulla; krila, da krila…)
Gornja skija skreće uz brijeg, donja nastavlja ravno. Ostatak Tebe u spoznaji nebitnosti bira treći put, nesvrstanost.
Cijepaš se po rođenjem zacrtanoj liniji. Uz artikulirani KRC kuka, munja parajućeg bola siječe koljeno, prije nego skiji bude neopozivo dosta svega i sama nastavi niz padinu.
Nebeskoplavooka uzbekistanska ljepotica (preskačem storiju o spoznaji porijekla) zabrinuto se nadvija nad tebe i treptavo te umiva miomirisnim dahom u radijskom blagozvučju pitanja za zdravljem.
Dok ti sva zvona zvone, Oattila samo sliježe ramenima i pojašnjava ti prečac do purgatorija na dnu staze.

Nešto kasnije, šepesaš vukući beskorisnu lijevu nogu i za njome skije u ruci; uska, konjanička stopalca sad su pješadijski gomolji, natečenih zglobova, ovećih žuljeva i otvorenih rana od pancerica prijateljskog Mužjaka iz Nut Cityja.
Volju jesi pokazao.
U sobi, potežeš iz pljoske; poslije tuširanja, nakon što si se u maniri australskog mega-šlepera izmanevrirao iz kade, kraj recepcije posrčeš kuhano vino. Ekipa se vraća; travarica kruži.
Ekstatičan, razniježen, patnje odriješen, častiš se pivom i u sauni toneš u sanak orgazmičkog smješkogrča.
Čovječe, proskijao si!
/Dobri ljudi iz Škole skijanja "Purgatorij" još ti na koncu dodijele medaljicu; ista paragvajska medalja za posebne zasluge u ratu…/

(Ovo pišeš na poleđini gajnc nove, potpisane i poštambiljane potvrde o invalidnini, u čekaonici dilera za Pitiespi. Kao podlogu koristiš katalog sa krovnim nosačima za skije. Jer, doma, Šejtan kuje planove za treći mjesec.)

- 09:01 - Stisni pa pisni (10) - Papirni istisak - #

18.01.2010., ponedjeljak

Crno bijelo (povratnički post)

Prevladava li u nama crno i bijelo? Sanjamo li ipak u boji (sanjamo li, zapravo, i mirise)?
Osvježavajuća intrigantnost muzeja prekoputa; tišina novosnježnog Bundeka jutrom.
Veličanstvenost vrhova Obertauerna.
Hangar 7 Flying Bullsa (sa najgrandioznijom ćenifom ever). Šarmantna južnoteutoničnost Salzburga (e, Tuzlo, da Ti je...)
A ja - opet za svojim stolom u svom muškatnom Orašju, makar nakratko - promatram snježuljak; seciram sivilo nezasitne psihe, naviknuto nezadovoljive, na crne valove i bijele; kao da su tek bonace željeno šarene.
Nikad mi dosta.
Crno.
Bijelo.
I sve lijepo između.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic


- 14:07 - Stisni pa pisni (11) - Papirni istisak - #

< siječanj, 2010 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Travanj 2018 (1)
Ožujak 2018 (1)
Studeni 2017 (1)
Listopad 2017 (1)
Srpanj 2017 (1)
Ožujak 2017 (2)
Veljača 2017 (1)
Siječanj 2017 (3)
Studeni 2016 (1)
Listopad 2016 (4)
Kolovoz 2016 (2)
Srpanj 2016 (1)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (2)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2016 (4)
Prosinac 2015 (1)
Studeni 2015 (2)
Listopad 2015 (2)
Rujan 2015 (5)
Kolovoz 2015 (1)
Srpanj 2015 (3)
Lipanj 2015 (2)
Svibanj 2015 (5)
Travanj 2015 (2)
Ožujak 2015 (6)
Veljača 2015 (4)
Siječanj 2015 (2)
Prosinac 2014 (5)
Studeni 2014 (4)
Listopad 2014 (6)
Srpanj 2014 (1)
Lipanj 2014 (1)
Svibanj 2014 (5)
Travanj 2014 (4)
Ožujak 2014 (7)
Veljača 2014 (3)
Siječanj 2014 (4)
Studeni 2013 (2)
Listopad 2013 (2)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (3)
Srpanj 2013 (4)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (7)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Potaknut monotonijom provincije u kojoj privremeno živim deset godina, znatiželjan na oca Dalmatinca, introvertiran na majku Njemicu, ponekad u čudu na suprugu Tuzlanku, u životu svugdje pomalo, ovog pljuštećeg popodneva udovoljavam Vodenjaku u sebi i nekim dobronamjernicima koji me gurkahu na blogojavljanje, i ... kreće općeobrazovni blog introspektivnog snatrenja...

... a zašto baš Shelly Kelly?
Isključivo hommage imenu.
Interes za zrakoplovstvom odveo me u vrlo slojevitu priču o mogućoj kolateralnoj žrtvi interesa politike, o raznim licima istine i slučaju trenutka, o nafaki i sićušnosti svih nas na nekoj apstraktnoj, univerzalnoj šahovskoj ploči - privilegija je, moći pričati ...
(Šlagvort za zainteresirane - let IFOR-21, Ćilipi 1996. ...)


O bloženju načelno i konkretno:
"Da većina ljudi ne zna pisati, kompenzira činjenica što ionako nemaju što reći."
(Harald Schmidt)

"Nikad ne treba očajavati, kad se nešto izgubi, osoba ili radost ili sreća; sve se još divnije vraća. Što otpasti mora, otpada, što nama pripada, uz nas ostaje, jer sve se po zakonima odvija, koji su veći od naše spoznaje i s kojima smo samo naočigled u suprotnosti. Treba u sebi živjeti i na cijeli život misliti, na sve svoje milijune mogućnosti, širine i budućnosti, naspram kojih ne postoji ni prošlo niti izgubljeno.-"
(Rainer Maria Rilke, Rim, 29.4. 1904.)

"Inženjeri su deve, koje jašu ekonomi."

"Pametan čovjek nema vremena za demokratske većine."
(prof. Branko Katalinić)

"Malo ljudi vlada umjetnošću, plašiti se pravih stvari."
(Juli Zeh)

"Niemand lasse den Glauben daran fahren, dass Gott mit ihm eine grosse Tat will!"
(Dr. Martin Luther)

"Što manje ljudi znaju o tome, kako se prave kobasice i zakoni, to bolje spavaju."
(Otto von Bismarck)


Dnevnik.hr
Blog.hr

Napomena:
Za sadržaj linkova objavljenih ili preuzetih na svom blogu ne odgovaram.

... a ako netko želi mene linknut', u diskreciji, vlastitom prostoru, bez obaveza, ne svojom krivnjom, djeca ne smetaju itd ...:

grapskovrilo@gmail.com




Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic



...Godišnjem dobu sukladno...

Image and video hosting by TinyPic





... Uvijek ću se nakloniti imenima ...

Ernest Hemingway, Jacques Prevert, Peter Ustinov, Willy Brandt, Hans Dietrich Genscher, Brunolf Baade, Hugo Junkers, Ferry Porsche, Ruth Westheimer, Leni Riefenstahl, Dean Reed, Astor Piazzolla, Amalia Rodriguez, Ana Rukavina, Dieter Hildebrandt, Ivica Račan, Nela Sršen, Boris Dežulović, Ayrton Senna, Niki Lauda, Al Pacino, pater Stjepan Kušan ... i ima ih još mnogo, Bogu hvala ...

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic