SMETA LI ŠTOVATELJIMA PIRAMIDE KRIŽ ILI CIJELA CRKVA? Očito je da svaki veliki i vrijedni projekt mora do svoga dovršetka prolaziti "križni put". To se posebno odnosi na Crkvu hrvatskih mučenika (CHM) na Udbini. Dakle, u svezi s tim, tj. glede&unatoč, ponovno se "oglasila struka". Naime, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH) uputilo je premijeru dr. Ivi Sanaderu otvoreno pismo tražeći od njega da intervenira u slučaju odustanka od projekta arhitekta Nikole Bašića po kojemu se trebala izgraditi CHM. Zato je naš (gospićko-senjski) biskup dr. Mile Bogović jučer izjavio: "Kako i zašto je došlo do prekida suradnje sa zadarskim projektantom Nikolom Bašićem opsežno smo izložili u časopisu Hrvatska vjernost br. 4 (2008.). Vidio sam da kritičari imaju krivu sliku o projektu i preporučujem svima da prouče ono što je Bašić predlagao i ovo što sada radimo pa će vidjeti o čemu je riječ. Poslat ćemo primjerak i Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske." Biskup dalje ističe kako se neki u svojim napisima s visoka nabacuju na novi projekt CHM, no ljudi ga doslovce na ulicama vuku za rukav i čestitaju na novom projektu. Naravno, zato što je on vjernicima, za koje se i gradi crkvu i svetište, bolji i bliži. Cijenim rad Nikole Bašića i njegov projekt, naglašava biskup Mile, ali taj je projekt financijski neizvediv, "za održavanje pretežak i prema najnovijim uvjetima projektanta značio bi značajan otklon od ideje koju sam formulirao i predstavio javnosti". Problem je i u tome što je Nikola Bašić uvjetovao svoj daljnji rad uz ostalo i punom slobodom unutarnjeg uređenja, a nije ni jednim retkom naznačio kako bi to izgledalo. "Takvu slobodu za uređenje bogoslužnog prostora ne smije dati nijedan župnik nijednom projektantu. Nisam ni ja to smio učiniti. Nacionalni konsenzus nije se dogodio oko oblika građevine nego oko ideje Crkve hrvatskih mučenika", naglašava biskup Bogović ter dodaje da to sa sigurnošću može potvrditi jer je o tome govorio u svim dijelovima domovine i svuda u inozemstvu gdje ima većih skupina Hrvata. Spomenuti pak časopis (Hrvatska vjernost br. 4/2008.), koji je objavljen već u rujnu ove godine, sav je posvećen Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. O njoj govori Poruka HBK, Uvodnik (koji potpisuju Biskup i urednik Ante Bežen), zatim veliki intervju predsjednika HBK nadbiskupa dr. Marina Srakića i drugi prilozi. Ipak, u nekoliko je tekstova detaljno objašnjeno zašto je promijenjen projekt. Tako biskup Bogović u tekstu pod naslovom "Crkva povijesnog kontinuiteta i jasnih poruka" do u tančine objašnjava najprije ideju CHM, zatim piše o projektu Nikole Bašića ter u trećem dijelu o novom projektu po uzoru na crkvu sv. Križa u Ninu. Na kraju toga teksta Biskup kaže: "U prvom projektu naglasak je bio na arhitektonskim (i umjetničkim) dometima gradnje, zapostavljajući poruku koja je u temeljima projekta. U drugom projektu naglasak je na ideji i poruci koja izranja i raste iz naše kršćanske ukorijenjenosti. Nije nam, dakle, cilj jedna nova građevina, koja će se natjecati s drugima po svojoj arhitektonskoj posebnosti i umjetničkoj vrijednosti. I ova građevina mora biti bar u nekim elementima odraz današnjeg vremena. Smatram da bogoslužni prostori po svojoj naravi moraju davati prednost ideji i poruci. Takav naglasak u hrvatskoj crkvenoj arhitekturi bio je posebno istaknut u prijelomna vremena, u vrijeme otkrivanja i formuliranja vlastitog identiteta, pa je očekivati da tako bude i u obnovljenoj hrvatskoj državi. Dakako, u projektiranju crkvenih zdanja treba doći do izražaja i osjećaj za suvremene umjetničke i arhitektonske dosege. I o tome smo vodili računa. Koliko uspješno, bit će vremena da se odvagne." Biskupu je bilo jasno da će – zbog oslonjenosti toga projekta na naše korijene i prošlost – negodovati zastupnici mišljenja o apsolutnoj vrijednosti i neuvjetovanosti arhitekture. Zato je istaknuo da u pozadini gradnje CHM stoji ideja štovanja svih onih koji su nas na ovim našim hrvatskim prostorima zadužili svojom žrtvom i darivanjem života za druge. Zato Biskup u svakom nastupu želi potaknuti današnji naraštaj na zahvalnost i na nasljedovanje tih primjera, jer to je najbolji oslonac za gradnju sigurnije budućnosti. Na kraju Biskup podsjeća da je upravo tu ideju u cijeli svijet na pragu trećeg tisućljeća lansirao papa Ivan Pavao II. "Smatramo da će svojom pojavnošću Crkva hrvatskih mučenika, i kroz svoje arhitektonske oblike, tu ideju buditi i njegovati u našem narodu. Vjerujemo da će to biti hram molitve i zahvaljivanja. Zato je gradimo!" – zaključuje biskup Mile u objašnjenju. Urednik pak "Hrvatske vjernosti" dr. sc. Ante Bežen u svojem je tekstu pod naslovom "Biskupova ideja i arhitektova priča" prokomentirao javne reakcije na promjenu projekta CHM (jasno, prije ove najnovije od DPUH-a). To su najprije intervjui Nikole Bašića (Globus, 4. srpnja 2008. i Vjesnik, 19-20. travnja 2008.), potom komentari Vesne Kusin (Vjesnik, 7. travnja 2008.) i Željke Čorak (Vijenac, 19. lipnja 2008.) ter kritički osvrt Jurice Pavičića (Jutarnji list, 19. srpnja 2008.) i Igora Lasića (Slobodna Dalmacija, 31. kolovoza 2008.). Dakle, u prvom spomenutom intervjuu arhitekt Bašić kaže kako su se, nakon što je investitor oblikovao svoju viziju crkve, množili novi zahtjevi za promjenama. "Tražila se izmjena oblika crkve tako da se asimetrični profil crkve preoblikuje u simetrični, a masonska šiljatost oblika da se približi prepoznatljivoj hrvatskoj sakralnoj tradiciji." Budući da je to "malom arhitektu", štovatelju "velikog Arhitekta svih svemira", bilo sporno, predložio je biskupu Bogoviću da ga oslobodi takve obveze, što je Biskup odmah i učinio. No to Arhitekt, očito, nije očekivao pa je iznenađen ozbiljno izjavio da to nije ozbiljno mislio. U drugom navedenom intervjuu pak nazvao je "nacionalnom sramotom" odluku investitora da "po svojoj volji prekraja projekt", a novi projekt crkve "promocijom kiča". Dakle, pita se urednik u zaključku svojega priloga (kao što je logično da se upita svatko razuman), zašto bi Biskupovi potezi bili "sramota" i "kič", kako tvrdi Nikola Bašić. Zar samo zato što se ne gradi po njegovu projektu, nego se oslanja na crkveno graditeljstvo iz prošlosti? Uspješna izgradnja po jakim uzorima u graditeljstvu nije nikakva novost i to gosp. Bašić dobro zna. A novi projekt govorit će sam za sebe i prije konačne (dis)kvalifikacije, tvrdi dr. Bežen, i bilo bi mudro pričekati što će nam reći kada nam bude cjelovito predstavljen. Naravno, treba razumjeti razočaranje neprihvaćenog (i neshvaćenog?) umjetnika i njegovih fanova. Ali isto tako valja razumjeti i naručitelja i razloge njegove odluke da odustane od projekta koji ne odgovara njegovoj ideji i koji mu je preskup. Jer bez takvog raspleta sigurno ne bi bilo ni crkve na Udbini, ističe urednik ter zaključuje da je to tako kad živimo u vremenu sve rjeđe harmonije ideje i priče, ili po riječima poznatog hrvatskog teoretičara umjetnosti - u vremenu "rasula pameti". Možda je u tom kontekstu lakše razumjeti i "otvorenu" molbu drugova iz "zatvorenog" DPUH-a. Svi sveti hrvatski mučenici, molite za nas!!! |