02.04.2007., ponedjeljak
Uskrs - kalendar i obredi bdjenja
|
KAKO SE ODREĐUJE DATUM USKRSA? Prema izvještajima evanđelista, Isus je umro uoči židovske Pashe koja je padala 14. nisana (a toga je dana uvijek bio puni mjesec - uštap), a uskrsnuo u nedjelju nakon toga. Crkve u Maloj Aziji u starini su slavile Uskrs uvijek 14. nisana bez obzira kojeg je dana u tjednu padao. Ostale Crkve slave Uskrs u nedjelju nakon 14. nisana. Još od apostolskih vremena kršćani svake nedjelje slave Isusovo uskrsno otajstvo. Bio je to "tjedni Uskrs". Od 2. stoljeća počinje se slaviti "godišnji Uskrs". Međutim, nakon raznih rasprava, prijepora i problema, prevladalo je mišljenje da se Uskrs u cijeloj Crkvi slavi u nedjelju nakon židovske Pashe (14. nisana). Katekizam Katoličke Crkve (kanon 1170), pojašnjavajući datum slavljenja Uskrsa, ističe: "Na Nicejskom saboru (godine 325.) sve su se Crkve složile da se kršćanski Vazam slavi u nedjelju koja slijedi nakon uštapa (14. nisana) poslije proljetnog ekvinocija. Reformom kalendara na Zapadu (nazvanog 'gregorijanskim', po papi Grguru XIII, godine 1582.) uvedena je razlika od više dana u odnosu na istočni kalendar. Danas zapadne i istočne Crkve traže dogovor da se vrate slavlju Gospodinova uskrsnuća u isti dan." Na tome istom tragu o. Bonaventura Duda, pišući o Uskrsu, (kako jednom čitatelju objašnjava Glas Koncila od 28.3.2004.) ističe da su se uskrsni događaji Kristova života odvili u okvirima stare židovske Pashe. Krist je proslavio svoju vazmenu večeru, proživio svoju muku i smrt te doživio Uskrs za vrijeme toga židovskog blagdana. On je tom blagdanu dao i konačni, svoj smisao, naznačio mu novu perspektivu koja doseže sam prag vječnoga života. Židovi su, pojašnjava nadalje o. Duda, slavili Pashu 14. dana mjeseca nisana. Bio je to sedmi mjesec židovskoga kalendara, a odgovara našemu ožujku i travnju, s početkom proljeća. U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako. No, uvijek se slavio u vezi sa židovskom Pashom. Onda je - kao što kaže i Katekizam - Koncil u Niceji 325. donio opće pravilo za datum Uskrsa, kako bi svi "u jedan glas i u isti dan mogli uzdići svoje molitve na sveti dan Uskrsa". Otada se taj - za kršćane najveći blagdan - slavi u nedjelju koja pada nakon punog mjeseca koji prati proljetnu ravnodnevnicu, to jest ekvinocij. Zato je Uskrs "pomični blagdan" jer se zapravo "pomiče" između 21. ožujka i 25. travnja. Otkad je pak papa Grgur XIII. reformirao kalendar, istočne Crkve ostale su na julijanskom kalendaru. Tako taj najveći blagdan za sve kršćane, bez obzira kojoj zajednici pripadali, svi kršćani ne slave na isti dan (osim ponekad, kao što je bilo 2004. godine, kad su i istočne Crkve i Rimokatolička Crkva slavile Uskrs 11. travnja). No, postoji težnja da se dođe do što usklađenijega svjetskog kalendara. O. Duda smatra da bi tomu mnogo pridonijelo kad bi se Uskrs slavio uvijek na isti dan. Katolička Crkva na Drugome vatikanskom saboru izjasnila se u prilog takvom kalendaru, uz uvjet da ga prihvate i druge Crkve. "Po današnjem računanju, Isusov se Veliki petak one godine dogodio 9. travnja, a Uskrs 11. travnja. Taj bi datum bio prikladan za buduće stalno uskrsovanje", smatra o. Duda. Već su prvi kršćani, prirodno, slavili nedjelju poslije proljetnoga punog mjeseca - u koju su Židovi slavili Pashu - naglašenije od drugih nedjelja u godini. U taj ih dan, na euharistiji u rano jutro, susreće Krist, Uskrsli, i poziva za stol na uskrsnu pobjedničku gozbu. Noć u kojoj je Bog učinio svoje veliko osloboditeljsko djelo (Izl 12,40-42) svi su naraštaji tumačili i shvaćali kao noć bdjenja i noć Mesijina dolaska. S takvim čvrstim pouzdanjem i kršćani, u noći vazmenog bdjenja, dočekuju vazmenu nedjelju Kristova spasiteljskog dolaska. Kako piše u evanđelju po Luki (Lk 12, 35-39), s upaljenim svjetiljkama u rukama, postom i molitvom. A on će ih, sam je to rekao, posaditi za stol i posluživati. To je slavlje u srednjem vijeku bilo pomicano sve do jutarnjih sati na Veliku subotu. Od 1951. opet se moglo, a od 1956. moralo držati u noći od Velike subote na nedjelju uskrsnuća Gospodnjega. Zato na povremena pitanja i dvojbe o tome "kada treba početi vazmeno bdjenje na Veliku subotu" treba reći da se daje mogućnost da slavlje počinje najranije poslije prvoga mraka (u našim okolnostima to je negdje oko 21 sat) te da završi najkasnije u jutarnjem osvitu (oko 6 sati). Vazmeno bdjenje započinje paljenjem i blagoslovom "ognja bdjenja" i pripravljanjem svijeće (urezivanjem predviđenih znakova); slijedi ophod (ulaz u crkvu) s uskrsnom svijećom (pritom đakon ili svećenik tri puta pjeva, uvijek višim glasom, "Svjetlo Kristovo!", a puk odgovara "Bogu hvala!"), a na kraju ophoda pjeva svečani hvalospjev svijeći (Exsultet). Bdjenje se nastavlja nešto dužim bogoslužjem riječi, koje obuhvaća sedam starozavjetnih čitanja, a uz svako je pripjevni psalam i molitva. No, iz pastoralnih razloga taj se broj čitanja može smanjiti na tri, ali se istodobno navještaj izlaska iz Egipta nikad ne smije ispustiti. Osvit novog dana usred noći i dolazak Uskrsloga u svoju zajednicu označava Slava, na koju opet zasviraju orgulje i zvone sva zvona (nakon što su svi instrumenti utihnuli a zvona bila "zavezana" poslije Slave u Misi Večere Gospodnje na Veliki četvrtak) te se ukrašava oltar (ogoljen poslije euharistije na Veliki četvrtak) i pale se oltarne svijeće. Poslije poslanice, aleluje i evanđelja, u krsnom se slavlju primaju u Crkvu prisutni kandidati (katekumeni, odrasli koji su se cijelu godinu pripravljali za krštenje). Novokrštenici se zatim odvedu na njihova mjesta među vjernike. Prvi put, uključeni u zajednicu, sudjeluju u euharistiji. U najstarijim spisima slavlje Uskrsa sastojalo se od strogog posta jedan ili više dana, nakon kojega slijedi molitveno bdjenje koje se zaključuje euharistijskim slavljem. Svima želim blagoslovljen Veliki tjedan! |
| < | travanj, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Rujan 2009 (6)
Kolovoz 2009 (9)
Srpanj 2009 (17)
Lipanj 2009 (21)
Svibanj 2009 (15)
Travanj 2009 (28)
Ožujak 2009 (20)
Veljača 2009 (13)
Siječanj 2009 (13)
Prosinac 2008 (33)
Studeni 2008 (18)
Listopad 2008 (15)
Rujan 2008 (13)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (20)
Lipanj 2008 (26)
Svibanj 2008 (16)
Travanj 2008 (14)
Ožujak 2008 (26)
Veljača 2008 (33)
Siječanj 2008 (18)
Prosinac 2007 (16)
Studeni 2007 (15)
Listopad 2007 (13)
Rujan 2007 (8)
Kolovoz 2007 (18)
Srpanj 2007 (18)
Lipanj 2007 (11)
Svibanj 2007 (13)
Travanj 2007 (13)
Ožujak 2007 (21)
Veljača 2007 (14)
Siječanj 2007 (5)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Mjesto za razmišljanja, komentare i osvrte na domaće i strane bisere! Blog je tekst koji ne stigne prespavati. Ne ispeci, ipak reci!DOBRO DOŠLI U REGION
2020. GODINE!!
Mila Zemljo naša, krvlju NATOpljena!
Linkovi
Blog.hrForum.hr
Monitor.hr
Igre
FranjoJurcevic.blog
IvanUgrin.blog
IKA-Info.kat.agencija
GlasKoncila
SlobodnaLika
Zajednica MI - Solin
http://blog.vecernji.hr/don-kacunko
Free Counters
RADOSNA VIJEST
Gospodin je moja snaga i pjesma! (Ps 118,14)
Prepusti Gospodinu putove svoje, u Njega se uzdaj i on će sve voditi! (Ps 37,5)
Ako bi netko od ljudi bio i savršen, ali bez mudrosti koja od Boga dolazi, opet ne bi ničemu vrijedio! (Mudr 9,6)
Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas. Radujte se i kličite...! (Mt 5,11)
Sve mogu u Onome koji me jača! (Fil 4,13)
Što je za mnom, zaboravljam, za onim što je preda mnom, prežem, k cilju hitim, k nagradi višnjeg poziva Božjeg u Kristu Isusu. (Fil 3,13-14)
A što bih potomcima
jedino htio namrijeti u baštinu,
bila bi vedrina –
KRISTALNA KOCKA VEDRINE!
(Tin Ujević)
Iako nas duga povijest vjerskog ugnjetavanja i licemjerja tjera na razmišljanje, svi oni koji najiskrenije tragaju za Bogom, moraju se izdići iznad ponašanja posrnulih ljudi kako bi mogli PRONAĆI ISTINU.
Zar ćete osuditi STABLO zato što se njegovi trupci koriste za paljenje lomača?
Zar ćete optužiti ZRAK što dopušta da se njime prenose laži?
Zar ćete prosuđivati MOZARTOVU Čarobnu frulu na temelju izvedbe loše uvježbanog školskog orkestra?
Ako nikada u stvarnosti niste vidjeli ZALAZAK SUNCA nad Tihim oceanom, možete li ga zamijeniti slikom iz turističke brošure?
Hoćete li procjenjivati snagu romantične LJUBAVI isključivo u svjetlu lošeg braka iz susjedstva?
Ne, nećete.
Pravo VREDNOVANJE VJERE oslonit će se na promatranje čiste, nezagađene vode, a ne zahrđalih spremnika!
(F. S. Collins, Božji jezik)
PSALAM 37
Sudbina pravednika i bezbožnika
Nemoj se žestiti na opake,
zavidjet nemoj pakosnicima:
kao trava brzo se osuše,
k'o mlada zelen brzo uvenu.
U Gospodina se uzdaj i čini dobro,
da smiješ stanovati u zemlji
i živjeti u miru.
Sva radost tvoja neka bude Gospodin:
on će ispuniti želje tvoga srca!
Prepusti Gospodinu putove svoje,
u njega se uzdaj i on će sve voditi.
Pravda će tvoja zasjati k'o svjetlost
i tvoje pravo k'o sunce podnevno.
Smiri se pred Gospodinom i njemu se nadaj,
ne žesti se na onog koji ima sreće,
na čovjeka koji spletke kuje.
Stišaj svoj gnjev i ostavi se srdžbe,
ne žesti se da zlo ne učiniš.
Jer će biti satrti zlikovci,
a koji se u Gospodina uzdaju, baštinit će zemlju.
Još malo i nestat će bezbožnika:
mjesto ćeš njegovo tražiti, a njega više nema.
Zemlju će posjedovati krotki,
obilje mira oni će uživat'.
Bezbožnik smišlja zlo pravedniku
i zubima škrguće na njega.
A Gospod se njemu smije
jer vidi da dan njegov dolazi.
Mač potežu bezbošci i zapinju lukove
da obore jadnika i siromaha,
da pokolju one koji hode pravim putem.
Mačem će vlastito srce probiti,
slomit će se njihovi lukovi.
Bolje je i malo u pravednika
no golemo blago u zlotvora:
jer će se ruke zlotvora slomiti,
a Gospodin je oslon pravedniku.
Gospodin se brine za život čestitih,
dovijeka će trajati baština njihova.
Neće se postidjeti u vrijeme nevolje,
bit će siti u danima gladi.
A bezbožnici će propasti,
dušmani Gospodnji povenut će k'o ures livada,
poput dima se rasplinuti.
Bezbožnik zaima, ali ne vraća,
pravednik se sažaljeva i daje.
Gospodin vodi i učvršćuje korake čovjeku
i mio mu je put njegov.
Ako i posrne, ne pada
jer ga Gospodin drži za ruku.
Mlad bijah i ostarjeh,
al' ne vidjeh pravednika napuštena
ili da mu djeca kruha prose.
Uvijek je milosrdan i u zajam daje,
na njegovu je potomstvu blagoslov.
Zla se kloni i čini dobro,
i ostat ćeš dovijeka.
Jer Gospodin ljubi pravdu
i pobožnika svojih ne ostavlja.
Zauvijek će biti zatrti zlikovci,
istrijebit će se potomstvo bezbožnika.
Zemlju će posjedovati pravednici
i živjet će na njoj dovijeka.
Pravednikova usta mudrost kazuju,
a jezik njegov govori pravo.
Zakon mu je Božji u srcu,
ne kolebaju se koraci njegovi.
Bezbožnik vreba pravednoga
i smišlja da ga usmrti.
Gospodin ga neće ostaviti u njegovoj vlasti
i neće dopustiti da ga na sudu osude.
Promatraj čestita i gledaj neporočna:
mirotvorac ima potomstvo.
A grješnici bit će svi iskorijenjeni,
istrijebit će se zlikovačko sjeme.
Od Gospodina dolazi spas pravednicima,
on im je zaklon u vrijeme nevolje.
Gospodin im pomaže, on ih izbavlja:
on će ih izbaviti od zlotvora i spasiti,
jer u njemu traže okrilje.