03.09.2017., nedjelja
Dječice, dobrodošli natrag u svoje zatvore
Kad god bih pričao s nekim roditeljima koji imaju klince u školi, čuo bih sličnu stvar. Kako da to kažem lijepo i blago... Recimo da nemaju lijepo mišljenje o tom sustavu. Evo, to je lijepo i blago. Popela im se škola na glavu već od prvog razreda njihove djece.
Kad god mi se pruži prilika, popričam s klincima školarcima. Obavezno ih pitam jednostavno pitanje: Jel volite ići u školu? I uvijek me ludo zanima odgovor, iako je uvijek isti. Ako ne baš uvijek, onda u većini slučajeva. Neki dan sam to pitao dvije male osnovnoškolke. Prvo su se namrštile, napravile neke izraze kao da su zagrizle govno. Poslje tih izraza nisu trebale ništa ni reći.
Postoji jedna silna šizofrenija u vezi škole. Postoji i u vezi svih drugih stvari u društvu. Ali ovo sa školom me posebno smeta. Vjerojatno neka vrsta ptsp-a, uslijed osobnog lijepog iskustva sa sustavom. Ili možda zato jer je tu otimanje slobode najbjednije, jer se otima djeci. I to s kojim pravom? Pravom jačega. A s kojim opravdanjem? S opravdanjem kako će cijela ta tortura djeci jednog dana itekako koristiti. A znamo da neće. Torture nikad nikome ne koriste. Silna šizofrenija.
I sad, nakon što godinama gledam o eventualnim promjenama u tom sustavu, u smislu da bude što manje zločinački prema djeci, kao što je sada..., sad sam uvjeren kako se taj sustav neće promijeniti ni trunku, u nekom bitnom smislu. Doć će do kozmetičkih promjena, prije ili kasnije, vjerojatno najkasnije što se može, ali bit će ostati neokrznuta. Mozgove je teško mijenjati, a u velikim sustavima skoro pa nemoguće.
Gđa Divjak je, čuo sam na radiju dok sam vozio, naklepetala zaista prilične gluposti u nekom svom otvorenom pismu dječici koja kreću u školu. Napisala je bajku o tome kako se uči za znanje, ne za ocjene, da budu kreativni, iskričavi, znatiželjni, sve neki takvi epiteti. Samo što nisam sletio s ceste od slušanja takvih gluposti. Da budu kreativni i znatiželjni u krajnje krutom i dosadnom sustavu, koji je k tome još i krajnje sadistički, vrlo vrlo sličan zatvorima po načinu funkcioniranja? S tom razlikom što se, kao što znamo, radi o zatvorima poludnevnog tipa i bez besplatnog obroka. Ostalo je više manje isto, sve se temelji na prisilama i kaznama. Batina i mrkva. I nikom se neda, ni klincima ni onima koji ih kao nešto žele naučiti. Ali, znamo i to da se može konja dovesti do vode, ali ne može ga se natjerati da pije. Sama ta ideja kako se nekome pod svaku cijenu mora uliti u glavu svu tu silu nepotrebnih gluposti, brojki, datuma. Te gluposti u stvarnom životu, u vremenu kad se do svakog podatka dolazi kroz pola minute, nikom ne trebaju. Ne na način da se bubaju.
Kako napraviti bolje škole? Ništa lakše. Samo dobro promatrati ove postojeće i na temelju njih napraviti potpuno suprotan sustav.
Neki dan, točnije u petak, neki svećenik (a meni je djelovao kao rasni sadist) na Radio Istri, istim povodom kao i ja sada, povodom početka nove školske godine, naklepetao je puno više gluposti i strašnijih stvari i od same gđe Divjak. On je tako lijepo pojasnio kako sustav ne funkcionira, a roditelji su naprosto glupi ljudi jer mnogi svojoj djeci daju izbor da idu ili nejdu na vjeronauk nakon što su neke tri godine 'pohađali' to čudo. Što se tog gospodina tiče, ni roditelji, a najmanje djeca, nemaju što biti pitani žele li to ili ne, jer je samo po sebi razumljivo kako će im ta stvar u životu kasnije nesagledivo faliti. Falit će im dogme, sva ta sila neprovjerljivih gluposti i tvrdih izmišljotina. I tako ja čekam, vozim a jedno oko mi na mobitelu, da ga odmah zgrabim ako kojim slučajem otvore linije za slušatelje. O, svašta bi mu rekao. Ali ništa od otvaranja linija.
I tako, mnoge stvari se teško ili skoro nikako ne mijenjaju. Ne treba se uopće zanositi da će se mijenjati. Neće. Tu i tamo će se raji baciti malo pijeska u oči, malo ih zabaviti, malo posvađati, malo "podijeliti", a onda sve po starom, na jednako loš, tlačiteljski način.
Djeca znaju što ih čeka u školama i jedina nada su im i dalje praznici. Preživljavaju od zimskih do ljetnih ferija. Baš žalosno. Onda dva-tri lumena osvoje zlatnu medalju u matematici ili informatici, to bude vijest dana i 'dokaz' kako je sustav super. Svašta.
|
- 21:04 -
Komentari (9) -
Isprintaj -
#
|
