Severino Majkus

< svibanj, 2009 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Veljača 2013 (7)
Siječanj 2013 (30)
Prosinac 2012 (40)
Studeni 2012 (33)
Listopad 2012 (25)
Rujan 2012 (20)
Kolovoz 2012 (32)
Srpanj 2012 (32)
Lipanj 2012 (23)
Svibanj 2012 (23)
Travanj 2012 (16)
Ožujak 2012 (14)
Veljača 2012 (13)
Siječanj 2012 (19)
Prosinac 2011 (24)
Studeni 2011 (18)
Listopad 2011 (21)
Rujan 2011 (22)
Kolovoz 2011 (17)
Srpanj 2011 (14)
Lipanj 2011 (31)
Svibanj 2011 (27)
Travanj 2011 (28)
Ožujak 2011 (26)
Veljača 2011 (22)
Siječanj 2011 (26)
Prosinac 2010 (26)
Studeni 2010 (23)
Listopad 2010 (17)
Rujan 2010 (34)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (30)
Lipanj 2010 (23)
Svibanj 2010 (28)
Travanj 2010 (20)
Ožujak 2010 (23)
Veljača 2010 (29)
Siječanj 2010 (31)
Prosinac 2009 (20)
Studeni 2009 (28)
Listopad 2009 (11)
Rujan 2009 (21)
Kolovoz 2009 (12)
Srpanj 2009 (19)
Lipanj 2009 (15)
Svibanj 2009 (20)
Travanj 2009 (33)
Ožujak 2009 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

. • Cestitka Garavom na tako sazetim, zrelim i promisljenim zapazanjima . Kangrga je jednom rekao u TV interviuvu: "Bit ce nesto od nas" Kad se davimo svakodnevno u ovom drustvenom blatu, ponekada nade i ponestaju. Ali, ako se ima na umu da smo generacije kojma su u cjelokupnoj istoriji zapale najvece zrtvenicko odricanje ali i naj veci izazovi, ako ne i privilegije,zatecenim u dosad nevidjenim orkanskim drustvenim krizama u kojima se civilizacijska epoha petmilenjsko klasnog nadmetanja, sada napokom raspada po svim svojim drustvenim savovima Gotovo da nema vise dana ni sata u kojima se ne dozivljava tektoska rasprnuca visokih detonacija, bljeskova sto zasljepljuju, vibracije koje lome sve nejake, gomilajuci psihijatrijske ustavnove, kazemate, vjesala, lomace, robije, popravne institucije, koje Nietzsche nazire kao "Popravljanje covjecanstva", upravo tamo gdje se ono nejvise lomi, iznakazuje, gdje mu se trga inskonski duh, vjeru u sebe ( Sapere aude). Samo jaci, koji se penju na vrske lutajucih santa, sad naziru sve oko sebe, taj bljestavi lom smetisnih nanosa, koji se u vlasitom dimu i odurnom zapahu tu raspadaju u zajednickoj gomili : Klasna bestijalnost, krscanske svinjarije, liberalni uljez, demokratski lopov, ideoloski demagog,,ekonomski tiranin. • Sav taj historijski nanos se napokom nasao na svojoj nagomilanoj hrpi! Navucimo maske, promatrahjuci taj trulez koji nestaje u svoj epohalni bezdan

 

Linkovi
Slikarstvo
www.pula-online.com
www.zutaminuta.com


10.05.2009., nedjelja

SOCIJALISTICKA RADNICKA PARTIJA AMERIKE
( SRP AMERIKE)
SOCIJALIST LABOR PARTY OF AMERICA
(SLP OF AMERICA)

Kad je Daniel De Leon osnovao Socijalisticku Radnicku Partiju Amerike 1890. godine, imao je pred sobom dva osnovna cilja:
1. Ujediniti radnicku klasu Amerike u jedan jedinstveni Union (Sindikat), nazvan One Big Union, ili Socijalist Industrial Union.
2. Razviti na americkom kontinentu europski duh revolucionarnog socijalizma Marksa i Engelsa zacrtanog u Prvoj Internacionali.

U periodu zadnjeg desetljeca 19. i pocetkom 20. stoljeca SLP biljezi svoj najznacajniji procvat u tom pravcu.
Partija se naglo siri na sazrelom terenu kapitalistickog sustava Amerike. Radja se njena sluzbena dnevna novina Daily People, i sabiru glavna De Leonova djela pod nazivom Socijalist Landmark, koje ce predstavljati naj znacajniji biser sociačlisticke retorike uopce, pridoseci kvantitativnim teorijama marksizma, sve do danas. U pojedinacnim izdanjima djelo se sirilo obnovljenim izdanjima pod naslovom: Reforma ili revolucija, Sto znaci ovaj strajk, Goruce pitanje radnicnih unija i Socijalisticka obnova drustva. Danas su ova djela prisutna sirom Amerike, ili gdje god jos uvijek postoji SLP-eva aktivnost, nakon gotovo 120 gidina njenog postojanja.
Zahvaljujuci internetu djela su pristupacna na Websitu: www.slp.org, djelomicno u Novom Sadu Biljoteke Matice Srpske i u privatnoj zbirci:, Majkusi 4, Visnjan 52463, Hrvatska.
Ona pak De Leonova literatura koju je Lenjin narucivao putem John Reeda, prije i u toku Oktobarske revolucije, i koja ostaje pohranjena u Sovjetskom Savezu negdje do tridesetih godina, izucavana od prof Raiskog sa povjesnog universiteta Lenjingrada, nestaje bez traga zajedno sa Raiskym.
Jedini tragovi utjecaja SLP Amereike na tokove Oktobarske revolucije, prepusteni su razrjesenju buducim povjesnicarima i koji se naziru u njenim trima fazama :
a) Lenjinova sugestija da se Oktobarska revolucija transformira u Ruske Sovjete po De Leonovoj teoriji o buducim socijalistickim Radnickim Savjetima,
b) Razlaz SLP Amerike sa Trecom Internacionalom, smatrajuci je nastavkom nizbrdice revolucionarnog socijalizma kojim je vec pocetkom 20. stoljeca krenula Druga Internacionala reakcionarnim putevima reformstva, i potpuno presla u sluzbu njemackog junkerstva u toku Prvog svjetskog rata, proslavljujuci se izvodjenjem pred strijeljacki stroj Rozu Luksemburg i Karla Liebknecht.
SLP Amerike vec nazire i u Trecoj Internacionali nastavak Socijaldemokratske revolucionarne nizbrdice, time sto se treca Internacionala potpuno odrice proleterskog internacionalizma, predajom buduceg drustvenog preuredjenja nacionalnim enklavama pojedinacnih zemalja.“ Izgradnja“ socijalizma kao prvog stepena komunizma putem postepenog reformiranja burzujskog drustva . Trecom Internacionalom tako i sam Lenjin isimbolicno transcendentira iz revolucionarnog marksiste u njegovu puku suprotnost,time sto predaje dostignuca Oktobarske revolucije svijesno u ruke novoj birokratskoj kasti, i ciji je ishod danasnje covjecanstvo naplatilo sa vise desetina milijuskih zrtava , vrativsi Socijalizam daleko iza njegovih samih zacetaka Oktobarske revolucije i Pariske komune.
c) Konacan Staljinov obracun sa SLP Amerike oko 1931. godine, eliminirajuci njenu literaturu kojom nestaje u bestrag i
njen promovitelj prof Raisky: kao i nalog svim tadasnjim svjetskim komunistickim partijama da se u njihovim zemljama potpuno ignorira i brise iz povijesti SLP Amerike.
No, Nova birokratska kasta Sovjetskog Saveza oformljuje svoja puna krila tek 1933. godine, uspjesnim sprijecavanjem socijalisticke revolucije u susjednoj Njemackoj,
masovnim progonima ruskog seljastva u nepovratni Sibir, kao i smaknuce svih aktera Oktobra., cija brojka, iz raznih izvora iznosi od 30- 50 milijuna ruskih zitelja, ne racunajuci zrtve nacizma iz Drugog svjetskog rata.


SOCIJALIST INDUSTRIAL UNION

De Leon je, promatrajuci uzastopne poraze radnmickih strajkova sirom SAD-a, ubrzo ustanovio razlog tome.
Unioni, (citaj Sindikati), koji okupljaju radnistvo po njegovim strukovnim grupacijama , ustvari ga razjedinjuju vise nego sto ga ujedinjuju.
Usitnijelim radnistvom u zasebnim strukama lakse se manipulira. Unionski vodja i poslodavac lakse pregovaraju i brze sklapaju medjusobnu „ poslovnost“
Dok se radnici jedne struke pozivlju u strajk, druge se struke to ne tice, sto je u odnosu prema svojim kolegama u strajku pravo strajkolomstvo.
Tim vise, sve se cesce pojavljuju strajkovi koincidentni sa pojavom viska neprodane trzisne robe, gdje se radnicki vodja pojavljuje u svojstvu organizatora strajka u svrhu poslodavcevih usteda na radnickim nadnicama.

Jedan posve sazreo sukob dviju izrazitih antagonistickih drustvenih klasa Amerike, pruzio je De Leonu dovoljno argumenata potrage za novom teorijom cjelokupnog ujedinjenja radnicke klase u jedan jedinstveni Union, nazvan Socijalist Industrial Union (SIU)
Organizacija cjelokupnog radnistva zemlje, svih struka, zaposlenih i nezaposlenih, tvornickih manuvelnih radnika i infrastrukturnih sluzbenika, prosvjetnog osoblja, crne i bijele rase, bolesnih i nemocnih, koji ce zajednicki tvoriti najvecu drustvenu silu zemlje sposobnu da se u svojim Radnickim Savjetima odupre zahtjevima poslodavca, te organizirana u svoju politicku partiju stvarajuci uslove interesima vecinskog stanovnistva, sazivlje izbore i svojim nadvecinskim nadglasavanjem jedne malene Oligarhije, proglasava Socijalisticku republiku kao prvu revoluciju civiliziranim metodama dvoznacajnih vrijednosti: 1. Aboliciju kapitalistickog sustava,
2.Kraj klasno drustvene epohe covjecanstva.

Tom svojom teorijom o SIU, De Leon kao da ujedinjuje tri najznacajnije filozofske struje covjecanstva, koje izviru na drustvenoj povrsini 19. stoljeca , najizrazitijih klasnih kontradikcija: Kantovim odkricem slobodno-revolucijonarnog covjeka, Hegelovom dimenziom humanizma i Marksovom trojnom postavkom klasnog drustva : a) Materijalisticke kocepcije historije, b) Klasnog antagonizma, c) Ekonomskog zakona Dodane Vrijednosti.


SLP-ev PREOKRET

Kao sto je gore spomenuti procvat SLP krajem 19. i pocetkom 20, stoljeca zahtjevao sve cescu obnovu vlastite literature , na europskom tlu pojavljuje se Kautskovstina , njen izdatak Novih tendencija socialdemokracije i Druge Internacionale kao potpuni odpadnik revolucijonarnog socijalizma.
Tom je prilikom primjecena jedna zastarjela De Leonova primjedba na postojeci radnicki pokret Amerike kojim tada upravljaju razni sarlatani radnickog pokreta, te koji bi se trebao vise ugledati na europski primjer, a koji je medjuvremeno duboko skrenuo sa revolucijonarnog socijalizma u burzujske vode sa motom: „reformiraj da spasis.“
Izdavacevu sugestiju da bi se taj njegov tekstualni pasus trebao maknuti u novom izdanju, De Leon je bezpogovorno prihvatio, cemu je usljedila postepena transformacija SLP Amerike u jedinu vodecu svjetsku politicku partiju revolucijonarnog saocijalizma sve do danasnjih dana.
Americka je radnicka klasa time dostojno ispunila svoju povjesnu ulogu da u toku 120 godina ostane cvrsta na braniku znansvenog socijalizma zasnovanog na principima Prve internacijonale i proleterskog internacijonalizma.

Stari kontinent, kojeg je duboko iscrpijo prvi i drugi Svjetski rat, promaseni Oktobar, radjannje njene najpogubnije povijesne epohe Novih staljinistickih klasa, Fasizma, Nacizma i ekonomskih kriza, kao da jos uvijek ne daje nikave sanse nekom svom novom preporodu.
Ili je pak ovdasnji covjek vec potpuno zapao u onu najgoru vrstu ropstva- ekonomskog, koji ne samo da porice Kantove filozofske postavke o revolucijonarnom bicu slobodnog covjeka, vec i samo prosvjetiteljstvo i humanizam 18. i 19. stoljeca, kao i Marksov revolucijonarni socijalizam.

Amerika na svom izdahu kao da uzvikuje: „ Probudi se ponovno Europa!“


- 22:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #