četvrtak, 22.10.2009.

Duhovna Obnova Pazin 16.-17.10.2009. „Prava vjera, savršena nada, čvrsta ljubav“

Kratko i jasno, predivno, produhovljeno i mnoštvo zajedništva prožeto kroz vjeru, nadu i bratsku ljubav.
Upravo ovakvim riječima bih nekome u jednoj rečenici opisao ovogodišnje duhovne vježbe frame Krnjevo
,


Zaista kroz tri dana osjećala se jedna obiteljska intimna atmosfera.
No započnimo po redu.

Petak.16.10.2009.
Pomalo sramežljivo, ali nadasve radosno počeli smo se okupljati ispred našeg samostana na Krnjevu. U zraku se osjećala jedna euforija i uzbuđenje, svi su bili nestrpljivi i u iščekivanju konačnog dolaska u Pazin i početka obnove.
U Pazinu, u našem dragom samostanu, za početak smo se smjestili i blagovali večeru. Navečer je počeo uvodni molitveni program sa predstavljanjem teme susreta.nakon kojeg slijedilo uvijek plodonosno druženje uz zabavu. Pa bilo je igre i smijeha gotovo do 1h.


Subota 17.10.
Uz zvukove dežurnog buditelja Damira, nekako smo se probudili i dan započeli molitvom jutarnje, u 8 h je već uslijedio doručak, te smo radosno dočekali našeg dušobrižnika fra Zorana Bibića, koji je bio zadužen za nagovore tokom dana.
On je temu vjere, nade i ljubavi toliko dobro i nama blisko rastumačio i približio da smo ostali otvorenih usta od zapanjenosti. Neke stvari koje se kao podrazumijevaju u našem vjerničkom životu, dobile su jednu sasvim novu dimenziju. Uslijedio je rad po skupinama, te zajednički osvrt na temu. Uz pozdrav našoj nebeskoj Majci, uslijedio je i objed, te zabava i rekreacija u prirodi oko samostana. Nismo se ni okrenuli, a već je došlo vrijeme za nagovor koji je bio priprema za sakrament pomirenja. Pri kraju osobne ispovijedi uslijedila je krunica uz otajstva svijetla. Molili smo za bratstvo i za sve naše potrebe. Vrhunac dana je bilo euharistijsko slavlje. Velika i neizmjerna radost je bila pomiriti se s Bogom, te smo tako puni Duha, nakon večere, imali uistinu blagoslovljenih trenutaka u molitvi i zajedništvu. Meni osobno jedan od najdražih trenutaka sa framom uopće. Naravno, zabave i rekreacije nije falilo ni ovu večer.


Nedjelja 18.10.

Samo ću kratko spomenuti, da smo taj dan, nakon ručka napustili uistinu žalosna srca jer je našoj obnovi došao kraj. Ali opet smo s nestrpljivošću čekali 19h, kada je započela euharistija, na kojoj smo položili naša obećanja da ćemo u narednih godinu dana, truditi se živjeti evanđelje.

Hvala svima koji su prisustvovali našem velikom danu, od fra Tomislava, fra Anselma, fra Mata, fra Zorana, fra Kruna, do framaša iz Sinja, sa Trsata, Žabice, Crikvenice!

- 15:13 -

Komentari (4) - Isprintaj - #

nedjelja, 11.10.2009.

Fra Damir Cvitić usnuo u Gospodinu

U Zagrebu je 10. listopada nakon kratke i teške bolesti preminuo fra Damir Cvitić, član Franjevačke provincije sv. Jeronima iz Zadra. Fra Damir je rođen u Labinu 23. prosinca 1970. U franjevački novicijat stupio je na Košljunu 3. srpnja 1988. Svečane zavjete položio je u Rijeci 18. rujna 1994. Za prezbitera je zaređen u Puli 27. travnja 1996.

Bio je također jedan od prvih duhovnih asistenata Frame Krnjevo.

U provinciji je vršio dužnosti definitora, tajnika provincije, gvardijana, župnika i magistra klerika.


Sprovod će se održati u utorak 13. listopada 2009. na otoku Košljunu, s početkom u 12 sati.

Iz posljednjeg pisma fra Damira:
Ove lijepe i duboke misli poslao je fra Damir Cvitić iz bolnice, da ih pročitamo, jer zbog bolesti nije mogao voditi naš susret na Košljunu. Tako pišu člnanovi zbora „fra Ivo Peran“ Župe sv. Nikole Tavelića iz Rijeke.

Ples pera

Vani se oblaci poigravaju sa suncem, izvode neki svoj ples skrivajući ga pogledu zemnika da bi ga načas ponovno razotkrili. Promatram tu igru iza okna svoga prozora. Zrak je još uvijek omamljujuće topao, onako klasično dalmatinski podnevno mlitav. Sestra mi javlja preselio je dragi brat Ocu u zagrljaj.

Bože moj što li je ovo malo naše duše naspram vremena koje nas proždire, nemilosrdno melje u žrvnju svoga tijeka?! Poput traga rose na jagodicama prstiju eto tako naši dani klize odnoseći sa sobom i dobro i loše. A Tvoja je riječ- idi, prodaj što imaš, razdijeli potrebitima pa dođi i slijedi me. Tražiš li previše, možda katkad odveć previše, nije Ti dovoljno ovo malo duše, Ti želiš sve, puninu svega što jesmo i onoga što nismo, pa čak i trag onoga što imamo biti. Idi rasprodaj, razdjeli… Pitam se što meni ostaje, od čega ću ja živjeti?! Poput lahora spuštaš svoj odgovor na moju uzavrelo srce- želiš li biti savršena dosta ti je moja milost.

Tvoja milost… Dosta mi je da razdijelim, da predam, da trajno od sebe odvojim ono što me zapravo nikad i nije činilo onim što jesam, što imam biti. Da rasprodam, oslobodim krila za let, za vinuće u nebeska prostranstva. Želim li biti savršena… A želim, jer biti savršen znači biti nositelj Tvoga imena. Raširiti dlan i dopustiti da daljinama poteknu svi planovi, svi svjetovi vlastite mi produkcije, gledati ih kako nestaju na obzorju vremena odnoseći sa sobom smrtni dio lomljivog tijela. Ne pustiti suze nad udesom, jer čovjek je znatno više od tijela, znatno više od šačice praha koju uzaludno pokušavamo zarobiti među prstima vremena. Razdati sve, do posljednje kapi, kako iglena ušica ne bi bila preuska za prolaz u Očev zagrljaj…

Gledam Nebo, to lijepo blisko Nebo… Da, tamo nam je svima poći. U času potpunog razdanja, kad nadmoć nad nama izgubi sjaj vremenitih dobara duša će se lagana poput pera vinuti širini Neba istovremeno je svu obuhvaćajući i gubeći se u njenoj nepreglednosti. Tada ćemo se spoznati što savršenost sobom donosi, tada će duši jasno biti da oplijena put je razdanja za Vječnost! I da sve je ovo ovostrano samo ples maloga pera predanog vjetrovima trenutnih naleta, Zato malo pero zapleši ples svoje vječne duše na dlanu Oca koji je Ljubav!

s.M.Karla

Božje tajne ne možemo shvatiti, možemo im se samo klanjati. Tu spada i euharistija. Ne opterećujte se predavanjima, već se klanjajte. Pozdrav

Ljubiti Boga ne znači o njemu sve znati, nametati mu se molitvama, uvjetovati ga svojim planovima, nego prije svega uživati u njegovoj blizini, radovati se i predati njegovu čovjekoljublju, vršiti njegovu volju i u tome naći svoju hranu i mir.

- 23:11 -

Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 19.09.2009.

hod 2009

Frama – franjevačka je mladež zajednica mladih koji se osjećaju pozvanima od Duha Svetoga živjeti Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista po primjeru sv. Franje u svijetu. Mladi nasljedovatelji sv. Franje svake godine organiziraju Hod Frame po različitim dijelovima Lijepe Naše. Jedan od tri hoda koja su se događala u isto vrijeme a završavaju susretom svih framaša u Asizu imao je dionicu od Rijeke do Pule – kojih stotinjak kilometara. Ovdje su se okupili mladi iz dva podruna bratstva: Primorsko – istarskog i Zadarsko – šibenskog područja. XVI. hod franjevačke mladeži održao se pod geslom "Upravi Riječju svoje korake", a svojim smo razmišljanjima o temama dana pratili put sv. Franje koji je slušanjem i provođenjem u život pisane Riječi uspijevao ponovno iščitati stvaranje i cjelokupnu povijest koja „odražava tebe, Svevišnji“.
Na Krnjevu, u župi sv. Nikole Tavelića u Rijeci, 26. srpnja okupilo se 60-ak framaša, u što su bili uključeni i duhovni asistenti: fra Tomislav Hrstić, fra Zoran Bibić, fra Ivan Lukač, fra Tomislav Šanko, te fra Ivan Miklenić i fra Krunoslav Kolarić koji su animirali dio Hoda. Večernju svetu misu predvodio je fra Drago Ljevar koji je na taj način zaželio mladima sretno pješačenje preko Učke do Pule. Poslije večere, mladi su nastavili druženje u dvoranama samostana gdje su malo i odspavali pred polazak.
Sutradan su hodočašćem prema Veprincu gdje su otvorili temu „Riječ koja rasvjetljuje“. Poslije nagovora koji je imao fra Ivan Miklenić – župnik s Trsata, i rada po skupinama, uslijedilo je i prvo upjevavanje i učenje novih pjesama koje će obilježiti ovogodišnji Hod. Prvi dan je protekao kao što je već uobičajeno: podjela po skupinama, upoznavanje, podjela zajedničkih obilježja sudionicima. Večernju svetu misu predvodio je fra Ivan Miklenić, čije su nas riječi ohrabrile za početak ovog hodočašća. Već smo se drugi dan uvjerili da nam hrabrost ne smije nedostajati jer je taj dio puta Veprinac – Učka – Boljun iznosio 22 km, što uzbrdica što nizbrdica. No ne bismo mi bili framaši da nismo to izdržali bez ikakvih problema. Animator tog dana bilo je fra Tomislav Hrstić koji nam je svojim izlaganjima pomagao da pronađemo vlastitu „Riječ koja usmjerava“. Poslije rada u skupinama uslijedila je sveta misa u Boljunu gdje nas je dočekao domaći župnik vlč. Božo Milanović. Fra Tomislav je naglasio kako naši susreti ne mogu proći bez sadržaja Božje Riječi i riječi o svetom Franji kao našem uzoru. Jedino te riječi mogu ohrabriti naš život i nastojanje da bolje upoznamo i živimo Evanđelje. U večernjim satima uslijedila je sponzorirana večera, a jutarnji doručak proglašen je najboljim od svih dana i svih hodova: darežljivi domaćini iznijeli su skutu, pršut, jaja, salamu, kavu, mlijeko, kolače, itd. Trećeg dana pješačilo se oko 23 km preko Paza do Pazina. Temu dana "Riječ koja oprašta" nagovorom i misom animirao je fra Tomislav Šanko – duhovni asistent iz Zadra, koji je istaknuo jednostavnost života u zajednici mladih koji trebaju biti otvoreni jedni za druge i znati opraštanjem živjeti zajedno. Svakako bismo htjeli zahvaliti fra Alfonsu Orliću koji nas je srdačno primio u samostan i s nekoliko objeda osnažio ekipu. Svjedoci našeg susreta bili su i svećenici zaduženi za rad s mladima Porečke i Pulske biskupije, vlč. Dalibor Pilekić i Maksimilijan Buždon koji su nas obišli i pozdravili na Hodu. Peti dan dionica je bila nešto kraća, 17 km. Pješačili smo od Pazina, do Sv. Petra u Šumi, i završili u Žminju. Priključio nam se i fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Također, fra Željko je na kraju tog dana predvodio sv. misu, te nas svojim riječima ohrabrio da istim duhom, bez imalo straha nastavimo svoje hodočašće. Njegovo ohrabrenje je i uspjelo. Istog dana imali smo i pokorničko bogoslužje koje je vodilo potpunom oprostu uz određene uvjete koje su svi mladi ispunili u ispovjedaonici, na misi, Vjerovanje, tri Očenaša za sebe ili za jednu dušu u čistilištu. Šesti dan bio je opuštajući. 16 km je bila prava sitnica, tako da smo u Juršiće došli već u prijepodnevnim satima. Popodne je bilo namijenjeno za nagovor kojeg je pripremio fra Zoran Bibić, te rad po skupinama. Nakon večernje sv. Mise, imali smo euharistijsko klanjanje. Fra Ivan Lukač približio nam je svoj susret s Isusom, otvorio oči da vidimo kako je Božja riječ jedini smisao našega života. Nakon klanjanja, svi smo se osjećali nekako opuštenije, lakše, sretnije. U razgovorima saznah da je taj dan i klanjanje bilo najljepše iskustvo na ovogodišnjem Hodu mnogim framašima. Brzo je došao i posljednji dan našeg hodočašća. On je osvanuo vrlo rano. Dionica od 20 km i nije bila nešto teška, možda zato jer smo znali da smo došli na naš cilj. Da framaši na kraju ipak nisu bili sasvim iscrpljeni, pokazuje i to što su posljednjih stotinjak metara do cilja prešli trčeći iz sve snage. Oduševljeno smo zajednički ušli u crkvu Sv. Antuna te zahvalili Gospodinu za sretan dolazak na cilj. Tog smo dana još imali i rad po skupinama, a pred sam polazak u Asiz, uspjeli smo otići do naših prijatelja framaša iz Pule, koji su nam susretljivo prepustili tuš, koji nismo vidjeli nekoliko dana! Večernju svetu misu u crkvi sv. Antuna u Puli predvodio je fra Ivan Lukač, koji je tako simbolično zaključio ovaj naš dio Hoda po Hrvatskoj. Nakon nekoliko sati odmora i dobre večere krenuli smo prema rodnome gradu sv. Franje. U Asiz smo stigli u jutarnjim satima, gdje smo se sreli s framašima iz Zagrebačkog i Osiječkog područja. Veselja na našim licima možete samo zamisliti. Zajedničko misno slavlje predvodio je fra Siniša Paušić, te smo nakon Euharistije krenuli u prvi od naših obilazaka po gradu. Od tad „skrb“ o nama preuzima fra Tomislav Šanko, koji je bio naš vodič po Asizu. Zahvaljujući njemu saznali smo mnogo novih stvari o samom gradu, o životu sv. Franje a i ostalim zanimljivostima koje su ispunile naš život. Nakon kraćeg razgledavanja grada, smjestili smo se u dvorani u kojoj smo spavali zajedno sa Zagrebačkim bratstvom.
Program ispred Porcijunkule protekao je uobičajeno raspjevano i rasplesano. Kao i uvijek, vrhunac hodočašća bio je ulazak u Porcijunkulu, gdje smo ulazili po četvero, držeći se za ruke i moleći za sve koje smo ponijeli na ovo hodočašće u srcu i mislima, kao i za one koji su nas nosili hodajući s nama. Sutradan smo, kao i obično, proslavili Božić u Grecciu (mjesto gdje je sv. Franjo 1223. postavio prve žive jaslice i prema nekima, uveo tradiciju božićnih jaslica). Misu polnoćku predvodio je fra Ivan Matić, generalni duhovni asistent FSR-a i FRAME. Usred ljeta i usred Italije orilo se "Radujte se narodi...", a na kraju smo si svi vani još i čestitali Božić, kao što je i običaj. Tog smo dana posjetili još i Fonte Colombo gdje je Franjo sastavio prvo pravilo svoga reda. Treći dan u Asizu proslavili smo zajedničku misu sa svim sudionicima Hoda koji su stigli iz raznih talijanskih regija, kao i iz Austrije i Ukrajine.
Nakon objeda, dana 4. kolovoza polazak prema Hrvatskoj, no u Toscani prvo posjet La Verni, mjestu gdje je Franjo primio Kristove rane. Nakon molitve u crkvi upoznali smo jedne druge u službi pastira: igra pastira i ovčica u kojoj se svaki sudionik brine za jednog framaša, i predali male darove. Na kraju smo uvijek najsnažnije obilježeni zahvalnosti za ono što smo primili, pa iako svaka zahvalnost ide najprije Bogu, nastojimo ne zaboraviti da nam On svoje blagoslove šalje preko ljudi kojima također smijemo zahvaliti što su se stavili na raspolaganje Njegovoj darežljivosti.
Zato ovdje zahvaljujemo svim fratrima koji su sudjelovali kao duhovno vodstvo i svim dobročiniteljima koji su olakšali naš hod financijskom i materijalnom pomoći. Zahvala ide organizatorima ovogodišnjeg Hoda: područnom vijeću Primorsko- istarskog i Zadarsko- šibenskog bratstva, posebno Ivanu Anđeliću i Marku Mihajiću.






Kristina Fatović, Frama Krnjevo

- 12:43 -

Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 09.06.2009.

VIDFEST 2009

Drugi po redu Festival duhovne popularne glazbe VIDFEST, u organizaciji Riječke nadbiskupije, održat će se uoči blagdana sv. Vida zaštitnika grada Rijeke, u nedjelju 14. lipnja u 20.00 sati u dvorani Teatro Fenice. Nastupit će 21 glazbeni sastav mladih iz župa nadbiskupije.

Cijena ulaznice je 20 kuna, a prihod je namijenjen u dobrotvorne svrhe, za studente u potrebi. Svi zainteresirani su dobrodošli sudjelovati u pjesmi mladih kršćana.

- 13:24 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 07.05.2009.

Biskupijska proslava 800-obljetnice franjevačke karizme - Krk, 9. svibnja 2009.

dragi moji, znate da smo zamoljeni već davno na duhovnim vježbama u studenom , da uveličamo slavlje naše susjedne , a drage nam krčke biskupije!
evo, iskoristimo lijepi dan, uputimo se svi skupa na krk: prilažem program događanja!

9 - 10 sati: Dolazak, okupljanje
10.00 Susret braće i sestara franjevačkih zajednica iz Biskupije Krk

- Pozdrav fra Vlade Rožića, gvardijana

- Pozdrav fra Ivana Paponje, provincijala

- Igrokaz o sv. Franji (sjemeništarci franjevaca trećoredaca)

- Sadržaj i poruka 800-obljetnice (fra Stjepan Žužić, OFM)

- Predstavljanje franjevačkih zajednica iz Biskupije

12.00: Euharistijsko slavlje, predsjeda mons. Valter Župan, biskup krčki
13.30: Bratski objed, ''agape'' na otvorenom, za sve sudionike euharistijskog slavlja


- 09:37 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 29.04.2009.

Euharistija za mlade


Mjesečni susret mladih Grada Rijeke na euharistiji u katedrali sv. Vida održat će se u srijedu 6. svibnja. na dan posvete katedrale. Misu će u 18.00 sati predvoditi riječki nadbiskup Ivan Devčić. Projekt euharistije za mlade odvija se u organizaciji Mreže katolika Grada Rijeke (Klub gimnazijalaca Ivan Merz PSHG-a; AKD Jeronim; Klub studenata Ivan Pavao II.; ZKŽ-Zamet; Zdrug katoličkih skauta Riječke nadbiskupije; Frama-Trsat; Frama Žabica; Frama Krnjevo; Franjevački svjetovni red Rijeka).


vidimo se u što većem broju!!!

- 23:17 -

Komentari (5) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 27.04.2009.

Poticaj za pomlađivanje franjevačkog ideala

Svetište Majke Božje Trsatske u nedjelju 26. travnja od jutra je živjelo u slavljeničkom ozračju. Franjevačke obitelji proslavile su 800. obljetnicu utemeljenja Franjevačkoga reda. S obzirom da su franjevci čuvari Svetišta Majke Božje na Trsatu, središnja je proslava visoke obljetnice u Riječkoj nadbiskupiji održana u ovom, u Hrvatskoj najstarijem, Marijanskom svetištu.


Svečano euharistijsko slavlje u trsatskoj bazilici predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić koji je, govoreći o visokom jubileju, podsjetio na doprinose koje su društvu dali franjevci i franjevke kao "dubok trag svjetlosti u našoj Crkvi“.

Sveti Franjo, kao niti ikoji drugi svetac, nije za Crkvu samo povijesna osoba, rekao je riječki nadbiskup dodavši da naše sjećanje treba biti crkveno sjećanje u kojemu sveci i njihove karizme žive i djeluju i danas. Podsjećajući na život ovoga sveca i trenutke kada ni sv. Franjo nije odmah u početku razumio što Gospodin od njega hoće, nadbiskup Devčić rekao je da je i u današnje vrijeme potrebno moliti sv. Franju za milost prepoznavanja onoga što Gospodin od nas očekuje.

"Crkva uvijek ima potrebu za onima koji će na novi način ispričati veličanstvenu priču o Isusu Kristu. Točnije, potrebni su joj oni koji će svojim životom i svojim riječima znati stvoriti novu 'kršćansku priču', prilagođenu senzibilitetu suvremenog čovjeka. Nije li to upravo zadatak koji vi, učenici i sljedbenici sv. Franje, trebate osjetiti i prihvatiti kao svoj današnji poziv, kao svoj današnji doprinos i pomoć Crkvi u ovim vremenima?“

- 21:15 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 24.04.2009.

800 godina utemeljenja Franjevačkog reda-26.4.Trsat

Franjevačke obitelji u Riječkoj nadbiskupiji 26. travnja proslavit će 800. godišnjicu utemeljenja reda, od kako je papa Inocent III. dao usmenu dozvolu sv. Franji da može živjeti po pravilu kojeg je sastavio.

Zajednička proslava franjevaca održat će se na Trsatu, a misu će u nedjelju 26. travnja u 18.30 predvoditi riječki nadbiskup Ivan Devčić. mi (Frame grada Rijeke) animiramo pobožnot prije mise, pa stoga se nađimo u 17h ispred svetišta!!

- 15:34 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 19.04.2009.

Započela Euharistijska godina

Čitanjem proglasa i misnim slavljem 18. travnja u katedrali sv. Vida započela je Euharistijska godina u Riječkoj nadbiskupiji. Nadbiskup Ivan Devčić pri proglašenju je podsjetio kako se Euharistijska godina slavi u godini pripreme za proslavu 10. obljetnice osnutka Riječke nadbiskupije, nakon što je Ivan Pavao II. 2000. godine podijelio Riječko-senjsku nadbiskupiju na Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju. „Euharistijsku godinu otvaramo sa željom da učvrstimo naše nadbiskupijsko zajedništvo, a posebno da svi porastemo u svijesti kako je slavljenje euharistije vrhunac kojemu teži djelatnost Crkve i ujedno izvor iz kojega proističe sva njezina snaga. Ovu Euharistijsku godinu želimo slaviti u vjeri da je u nestalnosti ovoga svijeta Krist jedino čvrsto sidro naše nade i smisla“, poručio je u proglasu nadbiskup Devčić.

Nakon mise vjernici su ostali u katedrali u molitvi i klanjanju pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Proglas je dan kasnije, na 2. vazmenu nedjelju, pročitan u svim crkvama Riječke nadbiskupije, a izvješene su i zastave s amblemom koji povezuje simbole euharistije i Riječke nadbiskupije, čime su u početak Euharistijske godine bili uključeni svi vjernici koji su sudjelovali na nedjeljnim misama.

- 12:38 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 18.04.2009.

kad smo u tom duhu, evo malo kršćanske glazbe po mom izboru...












- 13:17 -

Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 15.04.2009.

Dijagnoza domaće kršćanske glazbe

zanimljivo, poučno, i smatram, jako realno!

Kada krenem razmišljati o situaciji kršćanske glazbe kod nas, nekoliko razloga me podsjećaju da kršćansko-duhovna glazba, iako je zaslužila svaku pohvalu kao takva, ima i podosta ''unutrašnjih'' neprijatelja i problema.

Daleko od toga da se, od kako kod nas postoje festivali moderne duhovne glazbe, općenito poboljšala kvaliteta produkcije snimaka, a izvođača koji će se u takvoj glazbi okušati ima sve više. Također treba priznati sve napore onih koji organiziraju festivale duhovne glazbe - većina u organizaciji angažirani su volonterski, pokazuju se kao dobri domaćini, a na takvim manifestacijama je druženje i prijateljstvo iznad natjecanja i konkurencije - što je naravno vrlo pohvalno. To isto vrijedi i za izvođače koji često u vlastitom trošku bez naknade snime pjesmu i otputuju u mjesto na kojem se festival održava. Ali u cilju poboljšanja ''na bolje'' - ipak ću se usuditi uputiti par konstruktivnih kritika na same izvođače kao i na organizatore raznih festivala.

Svaki festival (govorim općenito) ima svoj kriterij po kojem će se skladbe prihvaćati i kriterij po kojem će se ocjenjivati. Na primjer, pjesme koje se prijavljuju na MIK (Melodije Istre i Kvarnera) trebaju imati u sebi melos istarsko-kvarnerskog podneblja, tekstovi moraju biti vezani uz Istru i Kvarner itd... Najveći festival kršćansko-duhovne glazbe Uskrfest daje za prvi kriterij da skladbe moraju imati kršćanski karakter. Upravo ovdje nastaje nemali problem. Pojam “kršćanski karakter“ je u ovom kontekstu shvaćen preusko. Što je to kršćanski karakter?


Previše suhoparnog klišeja


Ako se generalno poslušaju pjesme koje su izašle na objavljenim kompilacijama festivala duhovne glazbe, lako se može čuti - zapravo u većini slučajeva - suhoparni klišej, jednu nepoetičnost i nedovoljnu zrelost u shvaćanju onoga što je kršćanski karakter. Pjesme zvuče kao uglazbljeni katekizam, kao otpjevani crkveni dokument u kojem nema poezije već samo teologije u notama. Npr. “Ti si Gospodine moj spas, izbavi iz grijeha moju grešnu dušu...“ ili “Isuse ti si svjetlo, pokaži mi put, molim te...“ (ove sam citate izmislio da ne bih nekoga uvrijedio).

Lijepe su to riječi, ali već smo ih toliko puta čuli. Slušajući neke kompozicije koje su izašle na kompilacijama raznih festivala duhovne glazbe pitamo se nije li većina tekstova pisana po istoj šabloni? Svi su, oprostite na izrazu, tako bljutavo sladunjavi i lažno pobožni.

Prije par godina jedna talentirana mlada glazbenica odsvirala mi je jednu svoju duhovnu skladbu. Htjela je čuti moje mišljenje, budući da nije znala što da misli u vezi svojeg rada. Iako je pjesma imala melodičnu temu, djevojka je pjevala zrelo i na neki način originalno, međutim tekst pjesme, predvidivo, išao je otprilike ovako: “Isuse, ti si moj spas, samo ti si u srcu mom...“. Kada sam je upitao radi čega kao autorica ne pokuša ići tekstualno još malo dublje, rekla je da ju je strah pisati ono što doista osjeća, jer bi tada bila puno ranjivija.

Vrlo će rijetko tekstopisac kršćanskog teksta biti jednostavan i poetičan, rijetko će pak neustrašivo krenuti u istraživanje mračnijih dijelova svoje duše - gdje se susreće sa sumnjom, tjeskobom, sa pitanjima, možda i bijesom... Teško je među kršćanskim autorima čuti prizemnu (da ne kažem poniznu) iskrenost. Jer ako iskrenost u kršćanskim tekstovima i postoji, onda je ona, po mom mišljenju, plod obraćeničke euforije i simpatične duhovne nezrelosti. Ali ako se netko glazbeno iskusniji ipak usudi napisati nešto iskreno i duboko, ne brinući za “kompatibilnost“ sa ukrućenim kršćansko-pobožnjačkim mentalitetom, tada će naići na sljedeći problem: hoće li takva pjesma proći na duhovnoj-glazbenoj sceni? Hoće li ikad biti puštena na vjerskim radijskim emisijama, hoće li proći na natječaju za Uskrsfest? Vjerojatno - ne. Ako i kojim čudom prođe, daleko od toga da bi se tada toj pjesmi priznala iskrenost. Pobjeđuju one pjesme koje su najpodobnije. One koje naviše idu za onim što žiri (kao i publika takvog žanra) smatra pravim kršćanskim “karakterom“. A što je danas kršćanski karakter? Mi kršćani u Hrvatskoj nemamo takav karakter, još smo uvijek zatvoreni u svom malom pobožnom svijetu koji je bar sto metara iznad realnoga, iako je kršćanin je pozvan živjeti u svijetu, baveći se svjetovnim stvarima.



Potreba nenametljive i duboke glazbe


Da skratim, kršćanski karakter - pogotovu među laicima - jest djelovanje u svijetu i za svijet. To jest, djeluj tako da te ljudi mogu razumjeti. Pjevaj o prizemnim stvarima, pjevaj ono što osjećaš, a ne ono što bi “trebao“ osjećati jer si kršćanin. Piši tekstove u kojima se ljudi mogu pronaći, da te dožive bliskim. Nemoj nikoga pokušati obratiti, jer obraćenje je stvar slobodnog izbora i Božje milosti.

Upravo radi boljeg “prolaza“, autori pišu suhoparne, gotovo liturgijske tekstove i stavljaju ih u moderni aranžman. Riječi: spas, križ, Uskrs, Isus, Svemogući, rane, grijeh... jesu zaista snažne, no treba li ih koristiti kao redovito sredstvo za popunjavanje nota i to radi bolje “prođe“? Jesu li kršćanski autori pretenciozno izlizali najvažnije riječi koje postoje?

Sjetimo se da Židovi nisu smjeli izgovarati Božje ime. Možemo li biti duboki pjevajući o malim stvarima, sitnim životnim situacijama? Veliki sveci smatraju da se upravo tamo skriva Bog. Pokušajmo ga tamo i pronaći... pa ako ga nađemo, onda to i otpjevajmo. To će rezultirati porastom kvalitete tekstova, i tek tada će glazba biti glazba, nenametljiva i duboka. A možda nas i netko od “ostalih“ ljudi posluša. Zar to nije kršćanski karakter?


napisao: Danijel Damjanović

- 17:58 -

Komentari (3) - Isprintaj - #

nedjelja, 12.04.2009.

ČESTIT I BLAGOSLOVLJEN USKRS!!!
Uskrsnuo je, aleluja!!!

- 11:41 -

Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 11.04.2009.

Dan tišine i intime čovječje nutrine

Govoreći o Velikoj suboti možemo reći kako je ona dan tišine, dan u kojem bi se čovjek vjernik trebao zatvoriti u intimu svoje nutrine, ne zato da pobjegne od svijeta, nego da u dubini svoje duše doživi susret sa svojim Bogom. Na Veliku subotu mnogi dolaze na 'Božji grob' pomoliti se i u tišini Božjeg hrama osjetiti dodir njegove dobrote. U crkvi u kojoj su svi oltari ogoljeni i bez cvijeća, svijeće koje gore na 'Božjem grobu' podsjećaju na svijeće koje gore na grobovima naših milih i dragih.


bdijte i radosni i spremni docekajmo vazmeno bdijenje!!!

- 10:14 -

Komentari (2) - Isprintaj - #

petak, 10.04.2009.

Značenje i sadržaj Velikog petka

Mnogima je Veliki petak posebno drag. To je jedini dan u godini kad se ne slavi misno slavlje. No obredi Velikoga petka toliko su bogati i sadržajni, da nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Posebice je dirljiva svećenikova prostracija pred razgoličenim oltarom kada zajedno s vjernicima koji kleče moli u tišini odajući čast i hvalu Kristu. Veliku 'jačinu' imaju i liturgijskih čitanja, a posebice sveopća molitva u kojoj okupljena zajednica moli za velike potrebe Crkve i čitavoga ljudskog roda. Liturgija Velikog petka završava činom klanjanja križu, kojim vjernici izražavaju zahvalnost Isusu Kristu koji nas je po svojem križu spasio i doveo nebeskome Ocu, a završni dio obreda je sveta pričest.

Barem danas, provedimo u tišini današnji dan, razmatrajuci Isusovu muku, njegovu patnju i sve ono što je trpio za nas.Ponekad nam se teško odreći i hrane, ali potrudimo se, i provedimo dan u tišini,molitvi razmatranju!

- 12:21 -

Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

Opis bloga

Sve informacije i obavjesti o djelovanju bratstava Franjevačke mladeži na području grada Rijeke i šire okolice.

MOLITVA FRANJEVAČKE MLADEŽI


Gospodine Isuse Kriste,
ti koji si svjetlost i radost našega života,
daruj nam, molimo te, svoga Duha siromaštva
da nas štiti od svih zala;
daruj nam Duha poniznosti i jednostavnosti
da nas oslobađa od robovanja nama samima;
daruj nam smisao i velikodušno razumijevanje križa
da možemo ljubiti samo tebe,
te po tebi i u tebi sve ostalo, ljudi i stvari.
Iznad svega Gospodine, daj nam
čisto srce i tijelo,
da možemo sijati radost gdje god prolazimo,
da se zauzimamo za dobro, a budemo protiv zla,
da pomažemo braći u kojima si ti prisutan,
da svaki dan činimo dobra djela
i da tako budemo što bliži tebi.
Pogledaj, Gospodine naše duše i naša srca,
koja su spremna odazvati se na svaki poziv dobra;
daj nam radost da budemo veseli navjestitelji tvoga kraljestva.
To te molimo, Gospodine,
po Majci tvojoj i našoj, Djevici Mariji,
po našem serafskom Ocu
kojega smo izabrali za vođu na našem putu.
Amen.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se