- 00:43 -

Komentari (11) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 14.05.2007.

NISMO SE BOJALI, I OTVORILI SMO VRATA KRISTU!!!!!

mjesto radnje; Vrbovsko
vrijeme radnje: Subota 12.5.2007.
glavni likovi: 7 autobusa mladih riječke nadbiskupije ( pa vi računajte koliko je to)
ideja: nikad nisi sam, ima nas puno koji želimo isto što i ti!!!

druženje , pjesma, slavlje, razmjena iskustva, zbližavanje i naravno molitva!!


E dragi ljudi, neznam dal ću ispasti subjektivan ako počnem hvalit jako ovaj susret, al meni je stvarno bilo jako lijepo!! ono što mene raduje i veseli, a bio sam na stvarno puno puno ovakvih događanja, jest da vidim neke nove ljude, neke nove mlade. Iz razgovora u radu po grupama velika većina je prvi put na ovakvim događanjima bila i nadam se da se nisu razočarali!!!

Vidi se da mladima ne treba puno, samo im dati ono što im i pripada, veselje radost, Gospodina, sv.misu, vršnjake koji razmišlaju drukčije od današnjeg svijeta, pjesmu, naravno hranu, itd....
za sve one koji nisu bili vrijeme je da kažem šta smo radili. Pri dolasku u vrbovsko dočekali su nas jako dobro organizirani domaćini, te smo se na njihovim štandovima mogli i okrijepiti. Misno slavlje kao početak vrhunca dana predvodio naš nadbiskup Ivan Devčić! a za glazbeni dio i animiranje pobrinuli smo se mi framaši.zatim je sljedio jako jako jako ukusni ručak te mali predah i razvrstavanje u grupe i odlazak u druga mjesta na kojima smo imali rad po grupama i razgledavanje mjesta u kojem smo bili. ( Stara Sušica, Gomirje, Jablan, Lukovdol, Kamačnik..)
Ovaj dio služio je kao upoznavanje i zbližavanje!! poslje toga na trgu u vrbovskom kada smo se svi skupa opet našli bio je prigodan "koncert" igra i rekreacija.
Mislim da moramo bit zahvalni dragom Bogu što nam je podario jedne drugima, što nam je podario sunce i divnu majčicu zemlju i svu prirodu na njoj. ugodno je bilo boraviti na friškom gorskom zraku okupani suncem i naravno biti u zajedništvu sa svima vama!!!

e sada, kao šta i vidite, nisam se baš raspisao i nekako stručno to napisao, ali volio bih da ostavljete komentare i malo da razmjenimo svoje dojmove, stoga krenimo!!!:::

p.s- e da, još nemam slike večeras ću ih nadam se nabavit!

- 16:10 -

Komentari (11) - Isprintaj - #

petak, 11.05.2007.

Nadbiskupijski susret mladih Riječke nadbiskupije

Nadbiskupijski susret mladih Riječke nadbiskupije održati će se u Vrbovskom 12. svibnja 2007.g.

Susret će se održati pod geslom poruke pape Ivana Pavla II.,-NE BOJTE SE, OTVORITE VRATA KRISTU! Očekuje se oko 500 tinjak mladih iz raznih škola , župa i zajednica.

Program započinje euharistijskim slavljem u 10h koje predvodi Riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić. Nakon mise mladi će se okrijepiti ručkom koji će pripremiti naši vrijedni domačini. Mladi se poslje djele u 6 grupa te će obići župe i krajeve Gorskog kotara u kojima će se održati kateheze i prigodan rad po grupama!
Po završetku programa mladi će razmjeniti iskustva i zabavljati se uz glazbeni program koji će animirati framaši i prijatelji.

Ovim putem pozivamo sve mlade i one koji se tako osjećaju da nam se pridruže kako bi mogli zajedno svjedočiti svoju vjeru i još više otvorimo vrata Kristu!!!

- 12:22 -

Komentari (5) - Isprintaj - #

Proslavljen blagdan Gospe Trsatske

Hodočasničkom procesijom s čudotvornom slikom Majke Božje Trsatske i euharistijskim slavljem kojega je u zajedništvu sa svećenicima grada predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić, u četvrtak, 10. svibnja proslavljena je svetkovina Gospe Trsatske.

Podsjećajući kako su mnogi osporavali Mariji njeno začeće po Duhu Svetom čime je bila osuđivana i ismijavana, riječki nadbiskup primijetio je težak položaj žena u našemu društvu. Nagovara ih se na pobačaj, nemaju podršku u svojoj okolini a mnoge bivaju i zlostavljane, upozorio je. S tim u vezi pozvao je okupljene na veću brigu i nježnost prema ženama koje u sebi nose život. Pomažući njima, istaknuo je nadbiskup Devčić, rastemo u čovječnosti.

U nastavku je primijetio kako se čovjeku oduzima Božansko očinstvo a kao jedan od rezultata je i umjetna oplodnja. Dijete se tretira kao stvar a ne kao Božji dar. «Danas je potrebno vjerovati da su djeca Božji dar.», zaključio je riječki nadbiskup.

Ovom svetom misom službeno je započela hodočasnička godina na Trsatu. Ona će, kao i sama svetkovina Gospe Trsatke, biti u znaku visokog jubileja, 640.obljetnice obitovanja slike Majke Božje Trsatske. Nju je papa Urban V. 1367. darovao Svetištu u zamjenu za Narazetsku kuću koja je čudom prenesena u Loreto.

Recimo i kako će Trsatki marijini dani biti svečano zaključeni u nedjelju tradicionalnih hodočašćem pomoraca. Doček brodova na riječkoj rivi je u 18 sati. Hodočasnici će se trsatskim stubama uputiti prema Svetištu gdje će svetu misu u 18:30 predvoditi porečko-pulski biskup Ivan Milovan

- 12:19 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 08.05.2007.

Intervju o terorističkom napadu 11.09.2001.

Čitaj ovo bistre glave (ili se poštedi pa uopće ne čitaj):


Na emisiji Early Show intervjuirali su kćer kršćanskog propovjednika Billy Grahama o terorističkom napadu 11. rujna 2001. Jane Clayson ju je upitala: "Kako je Bog mogao dopustiti da se dogodi ovako nešto?"

Anne Graham odgovorila je prilično duboko-umno: "Vjerujem da je Bog duboko potresen s ovim, kao što smo i mi, ali mi smo godinama govorili Bogu da se nosi van iz naših škola, da se nosi van iz naše vlasti i da se nosi van iz naših života. I Bog se kao kavalir mirno povukao. Kako možemo očekivati od Boga da nas blago-slovi i zaštiti kad zahtjevamo da nas pusti na miru?

Da vidimo, mislim da je počelo kad se Madeline Murray O'Hare (ona je nedavno ubijena) žalila da ne želi nikakve molitve u našim školama, a mi smo rekli OK.

Tada je netko rekao, bolje vam je da ne čitate Bibliju u školi... Bibliju koja kaže da ne ubijamo, da ne krademo, da ljubimo svoje bližnje kao samog sebe. Mi smo opet rekli OK.

Onda je Benjamin Spock rekao da djeca ne bi smjela dobivati batine kada su zločesta jer će se na taj način njihove male osobnosti unakaziti, a i mogli bi uništiti njihovo samopoštovanje (inače sin tog gospodina je počinio samoubojstvo). Tada je netko rekao da stručnjak zna o čemu govori, a mi smo opet rekli OK i to podržali.

Tada je netko rekao da bi bilo bolje da nastavnici i upravitelji ne discipliniraju našu djecu kad su zločesta. A i dekani su rekli da je bolje da niti jedan profesor ne dira studenta dok se ovaj ne ponaša prikladno jer ne želimo steći loš ugled i zasigurno ne želimo da netko podigne optužbu (postoji velika razlika između discipliniranja i diranja, udaranja, mlaćenja ili ponižavanja). Mi smo rekli OK.

Tada je netko rekao da bi se za naše kćeri pobačaj trebao legalizirati, a one čak niti neće trebati reći svojim roditeljima. Mi smo rekli OK.

Tada je jedan mudri član školskog odbora rekao, pošto će dečki uvijek biti dečki i oni će to ionako učiniti, dajmo im sve potrebne kondome koje žele, tako da se mogu zabavljati do mile volje, a mi nećemo trebati reći njihovim roditeljima da su ih dobili u školi. Mi smo opet rekli OK, nek vam bude.

Tada su neki od naših vrhovno izabranih službenika rekli da nije bitno što radimo u privatnosti dok god radimo svoj posao. A mi smo slažući se s njima rekli da nam nije bitno što bilo tko radi u privatnosti (uključujući i predsjednika), dok god ja imam posao i ekonomija štima.

A tada je netko rekao, napravimo časopise sa slikama golih žena i nazovimo ih probitačnim uzdizanjem ljepote ženskog tijela. Mi smo rekli OK.

No, tada je netko drugi s tim uzdizanjem otišao i korak dalje te počeo objavljivati slike gole djece, a na kraju još i omogućio da te slike budu putem interneta dostupne svima. A mi smo rekli OK oni imaju pravo da slobodno govore u javnosti.

Tada je cijela zabavna industrija rekla, napravimo TV emisije i filmove koji će promovirati svetogrđe, nasilje i protuzakoniti sex. I snimimo muziku koja ohrabruje silovanja, drogu, ubojstva, samoubojstva i sotonizam. A mi smo rekli, to je ionako samo zabava i ona ne stvara negativne efekte, a ionako to nitko neće ozbiljno shvatiti pa onda samo naprijed.
Sada se pitamo zašto naša djeca nemaju savjest, zašto ne razlikuju dobro od zla i zašto ih ne dira kad ubiju stranca, poznanika ili pak samog sebe.

Ako razmišljamo o tome dovoljno jako i dugo, vjerovatno ćemo shvatiti. Mislim da to sve ima velike veze sa ONIM ŠTO SIJEMO, JER TO I ŽANJEMO.

I tada je bio jedan student koji je napisao: "O, Bože, zašto nisi spasio djevojčicu koju su ubili u razredu?"
A odgovor je: "Dragi zabrinuti studentu, zabranjen mi je pristup u škole."
Od srca, Bog."

- 14:56 -

Komentari (7) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 07.05.2007.

Trsatski Marijini dani 6.-13. svibnja 2007.

Nedjelja, 6.svibnja

Svečano otvaranje Trsatskih Marijinih dana ispred crkve Gospe Trsatske s početkom u 11 sati. Sudjeluju: Crkveni zbor Svetišta Gospe Trsatske i Gradska glazba 'Trsat'.
U povodu obilježavanja Majčinog dana u Perivoju Svetišta bit će održan koncert dječjih zborova 'Male tratinčice' i 'Tratinčice'. Početak je u 17:30.

Ponedjeljak, 7.svibnja

Hodočasnički dan udruge 'Vojske bezgrešne'. Marijanske pobožnosti su u 18 sati a svetu misu u 18:30 predvodit će benediktinac, o. Jozo Milanović.

U Kapeli zavjetnih darova bit će održano predstavljanje hodočasničkog video vodiča 'Svetište Gospe Trsatske', redatelja Bernardina Modrića. Početak je u 19:30.

Utorak, 8.svibnja

Hodočasnički dan redovnica
Tim povodom u Kapeli zavjetnih darova o. Jozo Milanović u 17 sati održat će prigodno predavanje. Marijanske pobožnosti su u 18 sati a svetu misu u 18:30 predvodit će o. Milanović.

Nakon svete mise, u 20 sati bit će održan svečani koncert Zbora i orkestra Opere Hrvatskog narodnog kazališta 'Ivana pl. Zajca'.

Srijeda, 9. svibnja

Hodočasnički dan FSR-a i Frame
Marijanska pobožnost je u 18 sati a pola sata kasnije misu će predvoditi o. Jozo Milanović.

Četvrtak, 10.svibnja

Svetkovina Majke Božje Trsatske

Svete mise služit će se u: 7, 8, 9, 10, 11 i 18:30.
Zavjetna misa franjevaca Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda je u 11 sati.
Hodočasnička procesija s čudotvornom slikom Majke Božje Trsatske i Euharistijsko slavlje u 18:30 predvodit će riječki nadbiskup Ivan Devčić u zajedništvu sa svećenicima Riječke nadbiskupije i uz sudjelovanje Poglavarstva Grada Rijeke. Liturgijsko pjevanje predvode: crkveni zbor Svetišta Gospe Trsatske i crkveni zbor Svetišta Sveta Mati Slobode.

Nedjelja, 13.svibnja

Hodočašće pomoraca
Doček brodova na riječkoj Rivi je u 18 sati od kuda će krenuti hodočasnička procesija trsatskim stubama Petra Kružića. Zavjetnu misu za pomorce i njihove obitelji u 18:30 predvodit će porečko-pulski biskup Ivan Milovan a liturgijsko pjevanje animirat će crkveni zbor iz Žminja.

Ovim putem pozvani su svi framaši da u što većem broju dođu na Trsat u srijedu na zajedničko hodočašće fsr-a i frame!!!!

- 14:18 -

Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 06.05.2007.

MOLITI JEDNOM RIJEČJU!!!!

Prvi kršćanski monasi živjeli su u trećemu stoljeću kao pustinjaci u pustinji južno od delte Nila i nazivani su «Pustinjski oci». Povremeno bi k njima dolazili mladi ljudi da od njih uče i da postanu njihovi učenici. Ovi mladi ljudi smatrali su monahe svojim ocima i nazivali ih «Abba», jer su bili stari i mudri i kao sveci živjeli u Božjoj blizini.

Jednoga dana dođe jedan mladić k ocu Petru i upita ga: «Što moram činiti da dobro molim?» Otac mu odgovori: «Imaš Knjigu psalama, zar ne? I poznaješ mnoge psalme. Možda neki od njih posebno voliš? Jedan koji bi rado molio?»

Mladić odgovori: «Da, oče, imam jedan takav psalam.» Otac Petar nastavi: «A možda se u tome psalmu nalazi jedan poseban redak, jedan, koji ti govori više od svih drugih?» «Da, oče», bijaše odgovor. «Dobro, onda ovaj redak učini svojom molitvom.» Mladić primijeti da je ovaj kratki redak brzo izmolio. «Moli jedan redak čitav jedan sat, a zatim se opet vrati k meni», odgovori mu monah.

Ovo je, razumije se, prilično zbunilo mladića. Ali se tješio mišlju: «Pokušat ću!» I ode moliti svoj redak. Nakon jednoga sata vrati se natrag ocu Petru i kaže: «Sada sam čitav sat molio ovaj redak. Što sada?» Otac Petar će na to: «Uzmi i dalje ovaj redak kao svoju molitvu. Moli ga čitav današnji dan i sutra ponovno dođi ovamo.»

Mladić osta bez riječi, ali budući da je izabrao oca Petra za svoga duhovnoga vođu, odluči prihvatiti njegov savjet, iako je dvojio o smislu ovoga savjeta.

Sljedećega dana reče otac Petar neka ovaj redak moli čitav tjedan. Mladić se prisiljavao moliti jedan redak čitav tjedan. Zatim se vrati natrag k staromu monahu i upita: «Mogu li ovaj redak zadržati kao svoju molitvu?» Monah dadne glavom znak odobravajući i reče: «Želiš li dobro moliti, dostatno je da ovaj redak moliš uvijek iznova preostali dio svoga života.»



Ova pripovijest nam otkriva nekoliko istina:

1.

Oblik molitve koji počiva na ponavljanju jedne kratke rečenice ili jedne riječi, dio je prastare molitvene tradicije Crkve. Znamo da su brojni muževi i žene u povijesti Crkve proveli stvarno čitav svoj život moleći molitve od jedne riječi.

2.

Ova pripovijest pokazuje također da nam se pomisao na takvo moljenje najprije učini besmislenim, gotovo ludim. Moraš se uvijek, kad si rastresen, prisiliti na to da se vratiš natrag ovoj jednoj misli ili riječi. Uspije li nam to, naučit ćemo cijeniti ovaj način moljenja. Shvatit ćemo da ovaj oblik ima vrlo dubok smisao, koji ne gubi ništa od svoga značenja. Smisao ove molitve će se sve više i više utiskivati u naše srce.

3.

Molitva od jedne riječi je molitveni oblik koji nam daje iskusiti nezamislive visine i dubine u našem duhovnom životu.



Time što usredotočenost na riječ ili rečenicu može pomalo držati i krotiti naše misli koje uokolo lutaju, ova nam molitva može podariti posebnu vrstu mira u duši. Ovaj osjećaj mira brzo će prožeti i naše druge osjećaje – i postupno će čitavo naše biće naći Njegov mir. Ali ne dajte se zbuniti ako ovaj mir ne osjetite odmah. Cilj ove molitve nije naći mir, nego moliti, a mir je samo jedan od učinaka molitve. Nutarnji mir će se polako, ali sigurno, pojaviti.

- 15:53 -

Komentari (4) - Isprintaj - #

subota, 05.05.2007.

Kome smeta pravo roditelja na odabir odgoja vlastitog djeteta?

Udruge i zajednice mladih Riječke nadbiskupije i Udruge Primorsko goranske županije spremno su reagirale na optužbe na račun Katoličke crkve i programa zdravstvenog odgoja Udruge Grozd koje su iznesene u javnosti.
U potpisu pisma, kojega prenosimo u cijelosti, stoje udruge: Hrvatski katolički zbor «Mi» Rijeka, Frama «Trsat», «Krnjevo», «Žabica», Franjevački svjetovni red, Akademsko katoličko društvo «Jeronim», Katolički skauti Riječke Nadbiskupije, Zajednica «Mir», Portal «Katolici na internetu», Hrvatsko viteško društvo «Eugen Kvaternik» Trsat, Družba braće hrvatskoga zmaja, Zajednica kršćanskoga života, Hrvatsko liječničko katoličko društvo, Povijesno-kulturno društvo «Eugen Kumičić», Matica hrvatska - ogranak Rijeka.

Poštovani!

Mi, niže potpisane katoličke udruge i udruge koje djeluju na području primorsko-goranske županije želimo se osvrnuti na istupe županijskog HNS-a u riječkom Novom listu od subote, 28. travnja 2007. godine (Nl, str. 14) gdje Županijska organizacija HNS-a ističe kako je glavni krivac radi neuvođenja spolnog odgoja u škole Katolička crkva i pritisak iste na Vladu «dogmatski, ćudoredni i licemjerni odgoj». HNS-ovci dalje navode kako mladi danas stupaju u spolne odnose već od 14. godine te nude rješenje smanjenja broja satnice vjeronauka u školama na mjesto kojega bi po njihovom prijedlogu trebao doći predmet koji bi promicao ono što oni žele. Na koncu, predsjednica ŽO HNS –a PHŽ - a istaknula je kako je žalosno da radi navedenog dobivamo «packe i ispadamo lažljivci prema EU».
Budući da u udrugama i zajednicama potpisnicama ovog pisma okupljamo više tisuća mladih držimo se itekako mjerodavnim progovoriti o tome što mladi misle o navedenoj problematici. Sustavi slobodne države u kojoj živimo moraju i nama dati legalno i legitimno pravo reagirati na određene stavove s kojima se ne možemo nikako složiti.

1) Katolička crkva je i zajednica vjernika. Zajednicu čine ne samo klerici, već i laici. U Republici Hrvatskoj živi 89% opredijeljenih katolika. Ti katolici žive u društvu i dionici su toga društva bez obzira što do sada nismo baš bili glasni. Ali prošlo je vrijeme «Crkve u sakristiji». Stoga, javno izražavamo svoje neslaganje s pokušajima nametanja stavova glasne manjine koje svojim programima želi ušutkati većinu.

2) U Republici Hrvatskoj živi 94% vjernika. Najviše katolika, pravoslavnih, kršćana reformacijske baštine te vjernika islamske vjeroispovijesti. Znakovito je da vrlo mala skupina građana želi natuknuti svoje stavove u svezi spolnome (zdravstvenome) odgoju skupini od gotovo 95% ostalih građanima. Ne zaboravimo, potporu programu udruge GROZDA dalo je oko 20 000 građana, a suglasnost s vrijednostima na kojima se temelji potvrdile su Katolička crkva, Srpska pravoslavna crkva, Islamska zajednica u RH, Crkve reformatorske baštine. Spomenuti program izradilo je dvadeset dvoje priznatih stručnjaka i znanstvenika. Oni koji smatraju problemom činjenicu da bi se odgoj u EU mogao temeljiti na vrijednostima koje podupiru sve monoteističke religije više govori o takvima nego o svima nama. O stavu da zbog ulaska u EU moramo popraviti (prilagoditi) svoje dosadašnje vrijednosti, odgovaramo da u kršćanstvu na čijemu se odgoju temelji europska civilizacija, cilj ne opravdava sredstvo.

3) Kada se pozivaju na paušalne ankete prema kojima neki mladi (djeca!) već sa 14 godina stupaju u spolne odnose, zanima nas žele li mladi HNS-ovci postići da se tako što prije ponašaju svi četrnaestogodišnjaci ili smatraju da bi se ta dob morala još spustiti? Ili je država odlučila uvesti zdravstveni, posebno spolni odgoj, upravo da se mlade potakne na odgovornost i zrelost? Usput nas zanima i tko je, kako i s kojim ciljem radio takve ankete i istraživanja na koje se pozivaju, te jesu li stručno pripremljena i vođena, kao i to da li oni koji su ih provodili preporučaju ista neodgovorna rješenja kao i mladi HNS-ovci?

4) Vjeronauk u školama postoji radi volje roditelja, jer ga oni izabiru radi dobrobiti svoje djece. Roditeljima je taj izbor omogućen Ustavom i zajamčen međudržavnim ugovorima čiji meritum leži u činjenici da roditelji imaju pravo odgajati svoju djecu kako žele. Jednako takvo pravo imaju u školama i djeca svih drugih vjeroispovijesti. Moramo se pitati, kome može smetati pravo roditelja na odabir odgoja vlastitog djeteta? U zemlji koja želi njegovati demokraciju ne smijemo dopustiti da se ogromnoj većini oduzima pravo glasa radi male manjine. Ma kako dobro ista bila organizirana i vođena.

5) I na kraju, istinu moramo ljubiti i nju živjeti. Istina je u ovom slučaju dobrobit djece, pa ne dopuštamo mladim HNS-ovcima da javnost obmanjuju poluinformacijama. Ili, kako bi rekao naš Gradonačelnik u jednom reagiranju: «sloboda mišljenja ne može biti sloboda izmi

- 10:45 -

Komentari (2) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.