nedjelja, 23.09.2007.
"Nijedan sluga ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu."
(Lk 16, 13)
- 11:14 -
četvrtak, 20.09.2007.
Knjiga: Otac Pio iz Pietrelcine - mistik 20. stoljeća
Vjerujem da ste svi čuli za SV.oca Pia! pročitao sam jedan njegov životopis, i stvarno je taj mali ponizni fratar fascinantan. zato preporučam svima ovu novu knjigu kako bi mogli upoznati još jednog franjevca u svojoj svetosti na koju smo svi pozvani!!
U povodu blagdana sv. oca Pija iz Pietrelcine u dvorani sv. Franje u sklopu samostana franjevaca konventualaca na zagrebačkom Svetom Duhu predstavljena je 18. rujna knjiga Henriete Zajec ''Otac Pio iz Pietrelcine - mistik 20. stoljeća''.
Predstavljanju knjige nazočili su provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca o. Đuro Hontić i provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića o. Ivica Petanjak, ujedno jedan od predstavljača. Glavni urednik Veritasa o. Ivan Bradarić istaknuo je u pozdravu kako je vrlo znakovito da se ova knjiga u izdanju Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca predstavlja u tjednu koji je obilježen misticima i naglašenom franjevačkom duhovnošću, tj. dan nakon blagdana Rana sv. Franje, na sam blagdan sv. Josipa Kupertinskoga, a uoči blagdana sv. oca Pija.
O životu o. Pija govorio je provincijal Petanjak. Posebno je istaknuo kako je o. Pio kao dječak s pet godina imao prvo viđenje o kojem nije nikome pričao, jer je vjerovao da svi imaju viđenja. Nadalje je istaknuo kako je njegovo rodno mjesto ostalo duboko usječeno u njega. Kao mladić mnogo je vremena provodio u molitvi u crkvi u Pietrelcine, a nakon ređenja je kao mladi svećenik tamo proveo šest godina radi bolesti. Kod njega je došao do izražaja i mentalitet ljudi iz Pietrelcine, za koje kažu da na pitanja odgovaraju brzo i narodnom mudrošću.
Petanjak je predstavljajući o. Pija rekao kako je bio jako strog na ispovijedi, te je znao potjerati iz ispovjedaonice osobe za koje je ustanovio da se nisu iskreno htjele pokajati. No, posebno je istaknuo godine koje su u životu o. Pija bila najteže, od 1923. do 1934. kada je od pape Pije XI. imao zabranu javnog djelovanja, jer se htjelo provjeriti da su stigme od Boga ili zloga. Stigme je o. Pio nosio 50 godina i 3 dana, tj. od 20. rujna 1918. do 3. rujna 1968. godine. Kroz to vrijeme je proživljavao Muku od četvrtaka do subote, nekad i nedjelje, tako je snagu crpio iz povezanosti s Kristom Raspetim i u slavlju euharistije.
Na kraju izlaganja, Petanjak je istaknuo da je o. Pio poput drugih mistika bio čovjek realnosti i dao je sagraditi bolnicu koja je 1956. godine bila najsuvremenija u Italiji. Nije samo bio čovjek koji je slušao tuđe grijehe i ljudsku patnju, već je istodobno nastojao pomoći da ljudi mogu ozdraviti.
Dr. o. Hrvoje Lasić, OP, mentor Henriete Zajec u izradi magistarskog rada koji je rezultirao ovom knjigom, osvrnuo se na samo izdanje "Otac Pio iz Pietrelcine - mistik 20. stoljeća". Istaknuo je kako je autorica u obradi teme koristila analitičku i komparativnu metodu, s kritičkim osvrtom na predmet koji obrađuje, a u kojem dolazi do izražaja naravno i nadnaravno obilježje ljudsko biće, njegove tjelesne i duhovne potrebe neophodne za normalan rast. U prvom dijelu iznosi i objašnjava mistične pojave u ljudskom životu.
Govori o općim oznakama mistike, kojima dolazi do izražaja naravno i nadnaravno, te o osnovama mistike, Lasić je istaknuo kako se autorica prvenstveno bavi mističnim pojavama u kršćanskoj religiji. U drugom dijelu predstavlja životopis o. Pija od djetinjstva, ulaska u samostan, preko stigmatizacije, te odluka Svetog oficija o zabrani javnih nastupa, do samog procesa beatifikacije i kanonizacije.
Posljednji dio posvećen je o. Piju mistiku XX. stoljeća, a u središtu su stigme o. Pija. Proučavanje svih mističnih pojava u životu o. Pija popraćeno je kritičkim osvrtom i objašnjenjem primjenom znanstvene metode u njegovim znanstvenim okvirima.
Dr. Lasić ističe kako je na temelju proučene građe Henrieta Zajec došla do zaključka da u svim religijama dolazi do izražaja mistika i mistična iskustva. No, autorica ističe kako se trebaju razlikovati mistična iskustva od raznih parapsiholoških pojava koje znanost još uvijek nije do kraja istražila niti proučila. Kršćansko mistično iskustvo bitno se razlikuje od onog istočnih religija, ono nije sjedinjenje s božanskom energijom, već sjedinjenje s osobnim Bogom koji se objavio kao ljubav milosrđe.
S obzirom na privatne objave, ukazanja i viđenja autorica smatra da je o. Pio jedan od najznačajnijih mistika XX. stoljeća. Posebno ističe da je o. Pio imao ono što je karakteristično za osobu koja ima mistično iskustvo s Bogom u kojem posebno dolazi do izražaja rast u Bogu i svemu stvorenome neizrecivi mir u duši. Otac Pio imao je intuitivno nepogrešivo nadnaravno znanje, koje nije stečeno naravnim putem, već je dar Duha Svetoga.
Iva Ceraj osvrnula se na knjigu s pozicije čitatelja. Tematiku je pokušala povezati sa svojim vjerničkim i životnim iskustvom. Svoje razmišljanje naslovila je "Prokletstvo koje postaje blagoslov". Naglasila je kako u bolnim i teškim trenucima u kojima kao da sve nestaje, i kao da se gubi svaki dotadašnji smisao, ostaje nešto neizrecivo, a to je otajstvo Križa. Krist nam pokazuje svoje rane, kako bi one za nas postale jasno prepoznatljive i dokaz njegovog bezuvjetnog shvaćanja ljubavi do kraja. Podarivši nam svoga slugu o. Pija Pietrelcine, Bog nam je darovao vidljivi znak svoje prisutnosti kako bismo mogli lakše naći put do spasonosnog svjetla u tami našega vremena.
Na kraju se okupljenim obratila i sama autorica Henrieta Zajec. Istaknula je kako je ova knjiga prilagođena verzija njezina magistarskoga rada, pa je svojim stilom prihvatljiva za čitanje i osobama koje nisu specijalizirale ovu temu, a namijenjena je i onima koji nisu kršćani. Autorica je rekla da je danas velika potreba istaknuti što je prava mistika, pogotovo u kršćanstvu, a što je pseudomistika, te je stoga ovim djelom htjela pojasniti i približiti tu temu.
IKA
- 12:11 -
ponedjeljak, 17.09.2007.
RANE SVETOGA FRANJE
U svom duhovnom usponu na vrhunce svetosti Franjo na brdu La Verni 1224. g. biva obilježen Isusovim ranama (stigmama). Naime, Franjo je gledao šestokrilog Serafa koji raširenih ruku i stisnutih nogu, pričvršćen na križ lebdi nad njim. Svetac je bio obuzet dubokim čuđenjem zbog te prikaze, ali je sam nije mogao protumačiti. Najednom se počnu na njegovim rukama i nogama pojavljivati tragovi rana kako ih je vidio na raspetom čovjeku iznad sebe.
Nakon ove vrhunske točke mogao je uslijediti još samo svršetak. U dobi od četrdeset i dvije godine osjećao je da mu se, pritisnuta bolešću, oslabljena od askeze i rana, teške bolesti očiju – bliži smrt. Kod Franje ni traga nekom strahu od smrti! U takvom stanju Franjo po posljednji put blagoslovi svoj ljubljeni Asiz, legne u zadnjoj uri gol na golo tlo, jer je «htio da se gol bori s golim». Zatim reče: «Dobro došla, moja sestrice Smrti!» i odmah naredi okupljenoj braći da mu pjevaju o sestrici Smrti:
«Hvaljen budi, Gospodine moj, zbog sestre nam Smrti tjelesne
kojoj nijedan živi čovjek izmaknuti ne može.
Jao onima što umiru u smrtnome grijehu.
Blaženi koje snađu u tvojoj presvetoj volji,
jer im druga smrt neće nauditi.»
(Iz Pjesme Brata Sunca)
Franjo je «sestricu smrt», dakle, dočekao pjevajući 3. listopada 1226. g. u Porcijunkuli, crkvici ispod Asiza.
Kratko vremena iza njegove smrti održana je svečana rasprava o njegovu proglašenju svetim. Budući da o toj stvari nije bila iznesena niti jedna sumnja, sud je 1228. g. jednoglasno izjavio: «Izvanredno svet život potpuno svetog čovjeka ne treba potvrde čudesima, jer smo ga svojim vlastitim očima motrili, da tako kažemo doticali i u svjetlu istine promatrali.»
- 13:27 -
petak, 14.09.2007.
Nova sezona reality showa Big Brothera
Prenosim ovaj vrlo zanimljiv tekst Karle Kuzle koji vjerujem da je itekako koristan i mislim da na pravi način ističe na šta je današnje društvo spalo!!!
S početkom nove školske godine počela je i nova sezona nažalost vrlo popularnog reality showa Big Brother. Podudarnost početka njegova emitiranja s početkom učenicima zahtjevne nastave, jasno ukazuje kome je show zapravo namijenjen i kome će pružati razonodu. Školarci i tinejdžeri jedini lijepe postere zvjezdica po zidovima, a lako su podložni vanjskim utjecajima i prijemčivi za lažni sjaj i krive životne vrijednosti.
Emisija se emitira bez milosti za gledatelje, svaki dan u udarnom večernjem terminu u 20 sati, na RTL televiziji. Big Brother je toj televizijskoj kući financijski vrlo isplativ, što dokazuje i da je ovo već četvrta sezona. Koncepcija emisije uvijek je ista. Broj kandidata veći od 10, s naglaskom na dobrovoljnosti, s puno pompe, u razvučenoj početnoj emisiji, ulazi u zlatni kavez kako bi kroz tri mjeseca bili pokusni kunići u manipuliranim životnim uvjetima. Studio je luksuzno i glamurozno dekoriran, poput kičaste pripreme za doček Nove godine. Kuća također.
Tko je poželjan Big Brotheru?
Kandidati su redom bez ikakvih ozbiljnih životnih obveza i neopterećeni odlukama o vlastitoj budućnosti, što pokazuje i činjenica da nitko s ozbiljnim zaposlenjem i radnim mjestom ne bi mogao otići u takozvanu izolaciju na tri mjeseca. To ipak nije sprječavalo ni takozvane obiteljske ljude, pobjednike u prve dvije sezone, da to učine.
Biraju se ljudi sa smanjenim inhibicijama, kojima lako popuštaju kočnice, kako bi se isprovocirali skandali, umjetno potencirani konflikti, a u emotivno nabijenim eliminacijama – izdajama, kojima svoje sustanare udaljavaju od novčanog dobitka, servira im se alkohol, kako bi njihove unutarnje barijere i samokontrola što lakše pale.
Vrhunac gledateljskog očekivanja je seks pred auditorijem, pa je tako u lanjskom showu bilo četiri seksualno aktivna para.Seks se potiče postavljanjem francuskih ležajeva u spavaonice i kondoma u kupaonski ormarić, a ne samo alkoholom i usmjerenošću kandidata jednih na druge.
U opskurnoj crnoj “ispovjedaonici“, sa zlatnom foteljom, prijateljski se potiče natjecatelje na stvari za koje možemo samo pretpostaviti što su. Zbog specifičnog uređenja interijera, ovogodišnja “ispovjedaonica“ posebno sliči na “ispovijedanje“ nekome tko se samo predstavlja kao prijatelj.
Prodavanje vlastite intime
Pretjerano ambiciozni bez pokrića i vrlo mladi ljudi, uvjereni da su bolji od drugih i izabrani za show zbog svojih kvaliteta, ne zamaraju se time kako su izabrani da bi se osramotili i bili dovedeni na tanak led. Radi atraktivnosti emisije važno je samo to da budu pogodni za manipulaciju. Spremno poziraju goli pred mnoštvom ogledala, okruženi hodnikom za produkciju i kamerama čak i u toaletu. Srama nema, niti osjećaja za mjeru. Tuš-kabina je prozirna, ali to je svejedno kad i onako milijunsko gledateljstvo sve može vidjeti. Za 14 kandidata postoji samo jedan toalet. Masturbacija pred kamerama je poželjna, kao i lezbijski poljupci kojima se proslavila legendarna voditeljica showa, pa su prezentirani i u svakoj idućoj sezoni showa.
Natjecateljima se daju trivijalni zadatci, gotovo poput hrpe pijeska koju je pincetom potrebno prebaciti na drugu hrpu. Tako im se krati vrijeme, jer im je čitanje i pisanje zabranjeno. U biti se najveći dio dana dosađuju, ali čak je i to atraktivno za gledateljstvo. Kako show ipak ne bi bio premonoton, nastoji se kandidatima davati što manje hrane, a pušačima zabraniti pušenje, da bi bili frustrirani i spremni za nepromišljene poteze. Ali njihova međusobna interakcija već je potencirana i samom dosadom.
Svi su oni željni slave i brzog bogaćenja. Svoju intimu ne cijene, nego ju prodaju. U želji da postanu instant-zvijezde i okruže se blještavilom, ulaze u emisiju koja nagrađuje ljudsku glupost, veliča sebičnost, naglašava neobrazovanost i propagira u potpunosti krive ljudske vrijednosti.
Bez milosti
Reality show-ovi novi su proizvod televizijskog medija i industrije zabave, privlače puno sponzora i sve ljude željne voajerizma. Pod parolom prikazivanja životne realnosti i virenja kroz ključanicu, servira se baš ono što nije ni malo realno.
“Bez milosti“ je moto ovogodišnjeg showa. Nadam se da to ne znači da će stanari u BB kući morati fizički kažnjavati jedni druge, kako bi prošli tjedni zadatak i dobili hranu, kao u belgijskoj inačici showa. U svakom će se slučaju svi mediji pobrinuti da nam ni jedan, “važan“ događaj u kući ne promakne, a ako seks i ne vidimo na televiziji, preko interneta, “velikog uha“, MAXtv-a moći ćemo sudjelovati baš u svemu.
- 10:57 -
ponedjeljak, 10.09.2007.
Papa naglasio važnost nedjeljne mise
Nedjeljna misa je središte našega života; ne mariti ili iznevjeriti to središte znači životu oduzimati njegov temelj, unutarnje dostojanstvo i njegovu ljepotu, naglasio je Papa.
Dakle dragi framaši molim vas da nikad ne smetnete s uma važnost Dana Gospodnjeg, ne dozvolite da vam se dogodi išta što bi vas moglo udaljiti od bilo koje nedjelje i blagdana!! Krista stavimo na prvo mjesto i jedino tako možemo istinski suobličiti se sa evanđeljem. Ne dopustite da vam nedjelja bude uništena radi subotnjeg izlaska. Ako je Krist u središtu, onda je i nedjelja u središtu!!!
Sine dominico non possumus! - Ne možemo bez nedjelje! - odgovarali su prvi kršćani na suđenju zbog slavljenja nedjelje. Nedjeljna misa je unutarnja potreba. Naš život je prazan bez Onoga koji ga podupire svojom ljubavlju. Ona je središte našega života; ne mariti ili iznevjeriti to središte znači životu oduzimati njegov temelj, unutarnje dostojanstvo i njegovu ljepotu, naglasio je Benedikt XVI. predvodeći u nedjelju svečanu euharistiju u katedrali Sv. Stjepana u Beču, na kojoj je sudjelovalo oko 30.000 vjernika.
Osvrnuvši se na shvaćanje nedjelje u zapadnom društvu, Papa je rekao kako je nedjelja shvaćena kao kraj tjedna, odnosno slobodno vrijeme. Slobodno je vrijeme, poglavito u žurbi modernoga svijeta, zaista lijepo i potrebno. Ali ako slobodno vrijeme nema unutarnje središte, iz kojeg proizlazi usmjerenje za cjelokupnost života, ono je prazno vrijeme u kojemu nema okrepe niti odmora.
Prvi su kršćani prvi dan u tjednu slavili kao dan Gospodnji, jer je riječ o Uskrsnuću, ali su veoma brzo postali svjesni činjenice da je prvi dan u tjednu praskozorje stvaranja, dan kada je Bog rekao: “Neka bude svjetlo“. Stoga je nedjelja u Crkvi i tjedni blagdan stvaranja - blagdan radosti i zahvale Bogu na stvaranju. U doba kada je stvoreno izloženo mnogostrukim opasnostima zbog ljudskoga djelovanja, moramo svjesno prihvatiti i tu dimenziju nedjelje, zaključio je Benedikt XVI.
- 13:18 -
nedjelja, 09.09.2007.
Sve nam je prečesto važnije od međusobne ljubavi. Kao da druge ispitujemo jesu li dostojni naše ljubavi, umjesto da se zajedno pitamo; jesmo li takvi kakvi jesmo dostojni ljubavi Božje?
- 11:44 -
četvrtak, 06.09.2007.
nakon duuge ljetne aktivne stanke!!!!!
draga moja braćo i sestre, vrijeme je za ponovno buđenje duha i tijela!!! nadam se da smo se svi jako lijepo odmorili, osunčali, molili i bili pravi framaši koji su od svijeta ali ipak i ne od svijeta!
pred nama su mnoge zadaće, novi izazovi i novi pozivi kojima ćemo utabati svoje put ka Gospodinu!
za početak prenosim važne informacije za one koji planiraju ići u sydney sljedeće godine!!! evo kako stvari stoje:
Informacije vezane uz cijenu leta za put u Sydney 2008.
U rujnu krećemo sa prvim krugom prijava prema uvjetima koje nam nudi agencija ICHTIS, organizator putovanja za mlade iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Vrijeme: Boravak u Sydneyu predviđen je od 10. do 27. srpnja za put treba računati 2 dana prije i dva dana poslije. Prema tome mladi i vi koji ćete ići trebate izdvojiti vrijeme od 8. do 28. (29.) srpnja 2008.
Oni koji neće moći biti cijelo vrijeme, napravili smo ponudu i od 10. 7. do 21. 7. 2008.
Cijena: za sad je još uvijek okvirno dok agencija ne dobije pismenu potvrdu o rezervaciji: oko 1200 € plus aerodromske takse oko 200 €
Depozit: kod prijave će se trebati uplatiti i NEPOVRATNI depozit od 600 do 700 €. Ako netko uplati depozit, a odustane, moći će naći zamjenu do određenog roka koji odredi agencija.
Uplata:
1. depozita: će biti moguća od sredine do kraja rujna ove godine za prvi krug prijava. Kako ćemo se bližiti terminu odlaska cijena će, naravno, biti veća.
2. Ostatka novca: moguća odjednom u gotovini ili preko Amexa na 36 rata i Visa kartice na 12 rata. Plus 5 % za kartično poslovanje
Prijave:
1. u suradnji sa agencijom napravit ćemo jedinstveni prijavni listić na kojem će biti sve informacije koje su potrebne Uredu i agenciji.
2. Prijave će ići preko voditelja grupe (povjerenika za mlade), a grupe će biti po 50 osoba.
DAKLE PRIJAVITE SE I POŽURITE S UPLATOM!!!
SVE INFORMACIJE I PRIJAVE MOŽETE DOBITI......
Povjerenstvo za pastoral mladih Riječke nadbiskupije
povjerenik
Matija Matičić
adresa
Župni ured sv. Nikole biskupa,
Smolikarova 22,
51 000 Rijeka
telefon / fax
051/643-499
ili
Marko Mihajić
e-mail: markes.miha@gmail.com
tel: 095 80 70 167
- 12:11 -
