Ovaj vikend smo imali ispite za Trenersku školu. Bilo je nešto palih polaznika, ne previše. Najbolje rezultate ima Paula Sičaja iz Zagreba koja je devet odličnih ocjena i jednu vrlo dobru. Time se izjednačila sa ocjenama sa polaznicom od prije dvije godine Teodora Tomašević iz Bele Crkve (Srbija) koja je do sada imala najbolje ocjene. Ogromno bravo Sič!

Sad još ostaje da vidimo kakvu će odjenu Sič dobiti na prakričnom ispitu.

- četvrtak 22.1. u 18:00 sati hotel Westin (Izbor za sportaša godine sa invaliditetom), o/o Suza

- ponedjeljak 2.2. u 16:45 sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Vukovar), o/o ????

- srijeda 4.2. u ???? sati Arena Zagreb (međunarodni turnir UWW Zagreb), o/o ????

- četvrtak 5.2. u ???? sati Arena Zagreb (međunarodni turnir UWW Zagreb), o/o ????

- petak 6.2. u ???? sati Arena Zagreb (međunarodni turnir UWW Zagreb), o/o ????

- subota 7.2. u ???? sati Arena Zagreb (međunarodni turnir UWW Zagreb), o/o ????

- nedjelja 8.2. u ???? sati Arena Zagreb (međunarodni turnir UWW Zagreb), o/o ????

- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????

LJETNI KAMP

Ljetne kampove radimo svake godine:
- do sada smo imali 12 ljetnih kampova (prvi 2014.)
- prije smo odlazili u Crivenicu, no zadnji 9 godina smo u Posedarju
- 523 mažoretkinja je do sada bilo u Ljetnom kampu

Svake godine u ljetnom kampu potrošimo 314 kg hrane:
- 70 kg mesa
- 35 kg priloga
- 30 kg kruha
- 20 kg salate
- 15 kg deserta
- 15 kg voća
- 10 kg kompota
- 14 kg mussla i žitarica
- 100 bureka
- 60 pizza
- 60 jogurta
- 1 kg kave
- 50 litara različitih pića
- 350 listova papira
- 1200 novčanica "mažoret kuna"
- sa sobom donesemo oko 30 kubičinih metara opreme

SAVJET

Savjet Zagrebačkih mažoretkinja je tijelo koje savjetuje upravu i trenere oko bitnih odluka Seniorskog 1A. Članovi savjeta su predvodnice, razvodnice i nekoliko djevojaka 1. formacije S1A, trenerice S1A i Šef.

Savjet raspravlja o
- Izboru razvodnica
- Mažoretkinjama koje ulaze u 1. formaciju S1A
- Prvim zamjenama i djevojkama koje ulaze u S1A
- Novim članovima Savjeta
- Kome se daju uniforme
- Pohvalama u timu
- Kaznama za prekršitelje pravila tima
- Strategiji tima
- Dodatnim treninzima, turnejama, team buildinzima i drugim aktivnostima tima
- Raspravlja o predvodnicama tima, te daje mišljenje o budućim predvodnicama
- Ostalim bitnim pitanjima koja utječu na budućnost tima

Savjet o većini svojih odluka glasa, no koji puta se traži i konsenzus Savjeta. Nemalo puta se desilo da Savjet donese potpuno suprotnu odluku stavu Uprave i da Uprava prihvati odluku Savjeta. Gotovo nikada se ne desi da Uprava ne prihvati odluku Savjeta (ukupno u 24-godišnjoj povijesti Savjeta to se desilo tek 3 puta).

Savjet se sastaje po potrebi, a sjednice Savjeta znaju trajati i po nekoliko sati, čak i više dana ako se ne uspije donijeti odluka na jednoj sjednici.

MEDVEDGRAD
Mevedgrad (Arx Ursina) je utvrda i stari grad na Medvednici (brdo Mali Plazur) koji je sagrađen 1254. godine nakon provale Tatara (1242.), a utemeljio ga je zagrebački biskup Filip kako bi branio Kaptol i biskupske posjede. Kako je utvrda sagrađena na kraljevoj zemlji Bela IV ju je prisvojio nakon smrti Filipa. Utvrda je stoga bila predmet sukoba između svjetovne i crkvene vlasti. 1436. vlasnici Medvedgrada su postali Grofovi Celjski. Krajem sedamdesetih Medvedgrad je restauriran.

Medvedgrad je vremenom postao sinonim za zlo, te su se oko njega predale mnoge priče i legende, od kojih je najpoznatija ona o Crnoj kraljici (Barbara Celjska, žena hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog), koja je prodala dušu vragu. Tvrdi se da je njeno blago još danas zakopano negdje u unutrašnjosti medvedgradskih zidina. Stoga je u tajnim kaptolskim zapisima Medvedgrad prozvan Maledictum Castrum Medved (Prokleti grad).

Grad ima kapelu i Oltar domovine (spomenik žrtvama Domovinskog rata). Danas je Medvedgrad izletište sa najljepšim pogledom na grad, te nacionalnim restoranom u podrumu stambene zgrade.

Zagrebačke mažoretkinje su imale nekoliko nastupa na Medvedgradu, a najupečatljiviji je bio postavljanje ogromne zastave koju je predsjednik Tuđman postavio na Kninsku tvrđavu prilikom oslobađanja Knina.

KAK PURGERI ZOVU SVOJE TRGOVE I ULICE

Trgač ili Trg = Trg bana Josipa Jelačića
Pod vurom = javni sat na Trgu bana Jelačića, omiljeno mjesto sastanka poglavito zaljubljenih
Pod repom = još jedno sastajalište purgera i to kod spomenika banu Jelačiću

Kazališni trg = današnji Trg Republike Hrvatske koji je mijenjao naziv čak 8 puta (1878. Sajmišni trg, 1888. Sveučilišni trg, 1919. Wilsonov trg, 1927. Trg kralja Aleksandra I, 1941. Trg I., 1945. Kazališni trg, 1946. Trg Maršala Tita, 2017. Trg Republike Hrvatske), no pravi purgeri su ga uvijek zvali Kazališni trg zbog HNK koji je na centralnom mjestu trga

Štros = Strossmayerovo šetalište na Gornjem gradu

Cvjetni plac = Trg Petra Preradovića

Keglbajs ili Keglić (Keglevićev trg) = kvart koji se danas zove Trg Francuske Republike

Britanac, Ilički Plac ili Mali Plac = Britanski trg

Glavni = onaj tko za Trg kralja Tomislava ne kaže Glavni nije iz Zagreba

Kvatrić = Kvaterikov trg

Đamija = Trg žrtava fašizma (jer je tamo bila đamija tijekom NDH), tako smo ga zvali i za komunizma iako je to nasljeđe NDH, ali ni komunisti to nisu mogli iskorijeniti iz purgera

Pimpekplac = spomenik golog atletičara na uglu Svetica i Maksimirske, mjesto sastanka ljudi koji idu na Maksimirski stadion ili Maksimirski park (ZOO)

Tkalča = Ulica Ivana Tkalčića

Nikoličina ulica = Ulica Nikole Tesle

Prilaz = danas Prilaz Giure Deželića, bio je Prilaz JNA, a purgeri su ga uvijek zvali samo Prilaz

Zeleni val = postoje dvije ulice i to „gornji“ (sjeverni) koji je zapravo Boškovićeva-Hebrangova-Klaićeva, i „doljni“ (južni) koji je zapravo Kršnjavoga-Žerjavića-B.Trenka-P.Hatza, no ove nazive ne zna ni jedan purger, već ih jednostavno zove Zeleni val jer su tako sinkronizirani semofori

Špica = Bogovićeva ulica, subotom prije podne tamo se „treba biti viđen“

Miškecov prolaz = Prolaz Sestara Baković između Masarykove i Varšavske, ime dobio po mladiću koji je živio u kotlovnici tadašnjeg kina Balkan (danas Europa), bio cirkusant i nakon što je sve izgubio u ratu bio prisiljen živjeti u kotlovnici, i svirao je vergl

Neboder prolaz = prolaz ispod Nebodera na Trgu bana Jelačića koji se službeno zove Petrićev prolaz

Stara Vlaška = dio Vlaške ulice koji se proteže između Bakačeve i Palmotićeve

Gluhakova = je danas Gospodska, ali svima je i dalje Gluhakova

Grič = Gornji grad

Črnkas, Črnek = Črnomerec

Đu'brava = Dubrava

Pešća = Peščenica

Pruđe = Zapruđe

Folka = Folnegovićevo naselja

Rotor = iako Zagreb ima više rotora, pa i većih poput onog kod Zapruđa, jedini „pravi“ je onaj kod Kajzerice

Stari autoput = Zagrebačka i Slavonska avenija zajedno, naziv je dobio jer je to bila prva glavna tranzitna prometnica (tada na periferiji) prije izgradnje Zagrebačke zaobilaznice

Petlja = iako ima puno petlji, samo je jedna „petlja“ na Držićevoj i Slavonskoj

Zaobilaznica = Autoput A3 koji se proteže od Jankomira do Ivanje Reke i preusmjerava tranzitni promet izvan Zagreba

Burza = zgrada Hrvatske narodne banke jer je 1927. napravljena kao Zagrebačka burza

Gumica = Autobusni kolodvor (naziv je dobio jer su se sedamdesetih jedino tamo mogli kupiti kondomi)

Kockica = nekad zgrada CK SKJ, danas je u njoj nekoliko ministarstava, za kvart se kaže „Kod Kockice“ iako je on zapravo Trnje Jug

Vinogradska bolnica= KBC Sestre Milosrdnice

Rebro = KBC Zagreb

Zajčeva bolnica = KB Markur

Klaićeva bolnica = Klinika za dječje bolesti

Ludnica ili Ludara = Psihijatrijska bolnica Vrapče

Interkonti = Hotel Westin

Sava = Studentski dom Stjepan Radić

Remiza = Okretište tramvaja na Trešnjevci iako Zagreb zapravo ima dvije „remize“ tj. spremišta tramvaja, tu na Trešnjevci i drugu na Dubravi, svi Remizom zovu ovu stariju trešnjevačku

Hrelić = najveći zagrebački buvljak i sajam automobila na Jakuševcu

Sljeme (ili Sleme) = zapravo purgeri tako zovu cijelu Medvjednicu iako je to samo njen vrh

K CARU AUSTRIJSKOMU
U 19. stoljeću jedno od prvih svratišta bilo je u Ilici 4, gdje je Teodor Demetar 1837. izgradio jednokatnicu i uredio svratište "K caru austrijanskomu". 1867. izgrađen je i drugi kat pa je svratište uređeno u reprezentativni "Hotel k caru austrijanskomu" u kojem su odsjedali visoki dostojanstvenici i najvažniji gosti grada. Upravo zato je hotel među prvima u Zagrebu, 1881, dobio telefon, a 1887. i električnu rasvjetu.

U hotelu je otvorena i prva zagrebačka putnička agencija, 1.4.1840, a ispred nje je svaki dan vozila kočija do Varaždina i Beča.

Odmah do "Hotela k caru austrijanskomu" bilo je na Ilici 6, svratište "K ugarskoj kruni" čija je glavna atrakcija bila biljar i najbolji gulaš u gradu. I tamo je od 1844. bila putnička agencija, a kočija je išla do Karlovca, kasnije i do Budimpešte. 1868. srušeno je svratište i napravljen "Hotel k kruni Ugarskoj" (1894. preimenovan u "Hotel Grand"). Veliki bečki trgovci Kastner i Öhler su 1911. pretvrili oba hotela u popularnu robnu kuću, a 1929. su preuredili pročelje i time napravili jedan od najvećih kulturocida i sramota grada Zagreba. Nakon 2. svjetskog rata u tom prostoru je bila NAMA.

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 11. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja




























































...nastavak u iduće postu...