KARNEVALSKI VIKEND


Seniorski 1A je imao nevjerovatno kreativan karneval u srijedu. Svi ostali sastavi imaju karnevale na treninzima u petak i u subotu.

Seniorski 1A također nastupa na zagrebačkom karnevalu u subotu, te na "Lisinskom koji pleše pod maskama".

A Dora se totalno navukla na ovaj svoj alat za pravljenje filmića, pa evo i jednog sa maskembala:




NASTUPI

- subota 6.2. u 9:00 Palmotićeva 30 (Zagrebački karneval), o/o Šef
# plesni nastupa Seniorskog 1A

- subota 6.2. u 18:00 službeni ulaz Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog (Ples pod maskama u Lisinskom), o/o Šef
# plesni nastup Seniorskog 1A



FOTKE - sa karnevala Seniorskog 1A

Senorski 1A se maskirao na karnevalu u srijedu i to po razvodničkim grupama.

Trenerice su se odjenule u futrole za uniformu, a šef je bio učitelj Hogwartsa Šefus









Grupa predvodnice Viki je bila Teletabisi




Skočkina razvodnička grupa je bila grupa hrvatskih političara. Došla nam je tako i predsjednica, premijer Orešković, bili su i tjelohranitelji, rukometaši su predsjednici dali medalju...




Razvodnička grupa Petre Ros** je bila grožđe koje slavi vino




Jerko razvodnička grupa je bila Juicy Vita


Mandarinina razvodnička grupa je bila iz grče mitologije, a bile su Olimpijske svećenice koja pale Olimpijski plamen





Pobjedila je grupa Petre Franović*** koja je napravila ZET-ov tramvaj. Biiiip-biiiip-biiiip-biiiip...










KAKO SE RADI MUZIKA

KAKVA JE GLAZBA TRENUTNO „IN“ U MAŽORET PLESU?
Svakako više nitko ne pleše na Radetzky marsch ili Most na rijeci Kway. Više nije «in» ni hooked on, ne zato što je loš, nego zato što su svi iskoristivi hooked on iskorišteni, a novi nisu proizvedeni već 10-tak godina. Trenutno je izašla iz mode latino-američka glazba, no prvenstveno zato što je 5-6 godina latino-američka glazba dominirala plesom općenito, pa tako i mažoret plesom, što je dosadilo i gledateljima, i sucima, ali i samim mažoretkinjama. No, latino-američkih ritmova još uvijek ima, barem kao dio glazbenog broja.

Svakako su popularni potpourri od 3 do 5 glazbenih brojeva u 2 minute (dakle 20-40 sekundi ili 5-10 osmica po broju). Najčešće se uzimaju najmoderniji glazbeni brojevi koji su orkestrirani za klasične orkestre ili izvedeni unplugged (bez električnih instrumenata). Nasreću, današnji hitovi se, nakon što postignu planetarni uspjeh, preorkestriraju u nekoliko varijanti, a jedna je gotovo uvijek unplugged.

Bubnjevi su izuzetno važan dio današnjih glazbenih brojeva, što i ne čudi obzirom da su mažoretkinje step-by-beat ples i već preko 200 godina bubnjevi su bitan dio orkestara koji prate mažoretkinje. Upravo zato česta je uporaba bubnjeva kao solo instrumenata, kao instrumenata kojima se započinje ili završava glazbeni broj, ali i kao instrumenta kojim se prelazi iz jedne u drugu glazbenu cjelinu. Isto tako bubnjevi su bitni kao podloga samih glazbenih brojeva. Kvalitetne perkusije svakako su najbitniji segment glazbe koji može bitno pojačati dojam i najdosadnijih glazbenih brojeva. Ipak, treba izbjegavati previše solo perkusija jer nakon nekog vremena postanu suhoparne.

Tempa glazbe je oko 140-145 beatova u minuti. Ima slučajeva kvalitetnih brojeva koji su bili sporiji, ali čak i onih od 175 i 180 beatova. Ovo je jako riskantno i to mogu samo daleko najbolji koreografi i najbolji sastavi. Ima i primjera gdje dio glazbe ima 110, pa i manje beatova, no najčešće koreografi tada plešu dva koraka na beatu i svakako izbjegavaju stupanje.
Promjene tempa, intenziteta, glasnoće, tonaliteta, stilova, sve je češći i sve više koreografa poseže za ovom metodom. Nemalo je i krajnje ekstremnih primjera koji su se pokazali uspješnima. Posebni efekti su rezultirali i potpuno novim koracima ili koreografskim cjelinama.


KAKO MONTIRAMO MUZIKU?
Zagrebačke mažoretkinje rade muziku alatom WaveLab koji ima odlične montažerske mogućnosti. No, osim dobroga alata i kvalitetnog kompjutera sa velikim ekranom na kojem se dovoljno kvalitetno raspoznaje glazbeni broj, potrebna je i kvalitetna audio oprema. Tako je na kompjuter spojeno vrhunsko JVC pojačalo, imamo najkvalitetnije Infiniti zvučnike, te AKG slušalice. Bez svega toga ne bi mogli kvalitetno preslušavati muziku i nebi čuli svaki ton, i najmanji šum, nekvalitetu…



Kako izgleda glazbe koja se montira na kompjuteru (ovogodišnja kadetska koreografija)

Prvo se ispati trener koji traži glazbene brojeve koji ga „pale“. Koji puta i Šef predloži brojeve, ali i drugi treneri, pa i same mažoretkinje. Od brojeva koji se prezentiraju 90% otpada kako radi toga što nisu ispravni, tako radi toga što ih je nemoguće montirati ili što ne odgovaraju strategiji Zagrebačkih mažoretkinja. Ovo je mnogo puta vrlo stresno za trenera.

Potom se posluša koreografska zamisao, te se predloži osnovna strategija montaže (koja je zapravo ideja broja). Nakon toga krene se „graditi muzički broj“ na način da se postavi prvi glazbeni broj, izreže se, premontira, pojača ili smanji glasnoća pojedinog djela, umaskiraju se stvari koje nisu dobre, ubace se bubnjevi, spoje neki dijelovi, eventualno se neki dio ponovi, spojevi se umaskiraju reversnim fazama… Broj se doslovce izmasakrira do neprepoznatljivosti. Alat naime glazbu pretvara u grafiku i prepoznaje 10.000-ti dio sekunde, iako realno radimo sa tisućinkama. Sve se to ponovi sa idućim brojem koji se spaja na prethodni, pa sa trećim, četvrtim, petim itd. I tu frustracija prelazi sa koreografa na montažera. Em je teško spojiti neke nespojive dijelove (često kada to je i nemoguće), em se koji puta ne može doslovce pratiti koreografska ideja, em je frustrirajuće kako je teško neke stvari umontirati. Posebno kada se radi o auftaktovima i glazbenim brojevima koji imaju pozadinsko muziciranje.

U sve to potrebno je još i ujednačiti tempo (osim ako koreograf ne želi drugačije), izjednačiti nivoe (glasnoću), te cjelokupan broj kroz remastering profiltrirati da se svi dijelovi uklapaju. Na kraju potrebno je ubaciti fade in (lagano ublendavanje) i fade out (mekano izblendavanje).

I onda se sve to ne svidi koreografu iako je sa vama sudjelovao cijelo vrijeme u izradi. Pa premontirate neki dio glazbe, što je daleko teže nego raditi cijeli glazbeni broj iz početka. Nemalo puta su deseci sati bačeni u vjetar jer koreograf na kraju nije htio glazbeni broj, tj. isti ga nije palio. Tada padate u tešku depresiju.

Kad je sve gotovo, zagasimo svjetlo i preslušavamo glazbeni broj najmanje tri puta u cijelosti. Prvo izmjerimo tempo i slaže li se isti tijekom cijele pjesme. Drugi puta koncentriramo se na prijelaze i perkusije u pozadini. Treći puta koncentriramo se samo i isključivo na to paše li sve zajedno kao cjelina ili ne. Tek ako ova tri testa prođu onda imate kvalitetan glazbeni broj

I tu nije kraj. Ako ste prošli sva tri testa, koreograf vam je rekao da ga broj „pali“ onda morate još proći i najteži test: sviđa li se broj mažoretkinjama ili ne. I to je nešto što ja ne mogu podnijeti, nego najčešće odem iz dvorane.

No, ni u nije kraj. Ako ste prošli ovaj test, koreograf krene raditi koreografiju na ovu muziku i kada je sve napravljeno ili je zbog koreografije tražio neke izmjene, odlazite u profesionalni studio gdje se napravi remastering, izmjene nedostaci, ubace bubnjevi, te se glazba filtrira alatima koji su daleko moćniji i sa bitno većim mogućnostima. To traje nekih 4-5 sati i košta oko 1.000,00 kn. Još vam je samo preostalo da broj konvertirate, pohranite u arhivi na hardu, te napravite 3 kopije CD-a za treninge, back up i master za natjecanje.

Za kvalitetan glazbeni broj od 2 minute od preslušavanja do dovršetka montaže utrošimo od 20 do 40 sati rada, a bilo je slučajeva gdje smo potrošili i preko 100 sati rada.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ŽELITE LI KOMENTIRATI OVAJ POST UČINITE TO OVDJE:
1. pritisnite natpis "komentiraj"
2. kada vam se otvori novi prozor pritisnite kružić pokraj "anonimac"
3. upišite svoj nadimak
4. napišite komentar
5. pritisnite tipku "POŠALJI"

Ovaj blog će bez izuzetka brisat sve komentare koji sadrže uvrjedljive riječi, nekulturnu komunikaciju, laži ili klevete bez obzira na ostatak sadržaja komentara. Osnove kućnog odgoja i osnovni bonton je minimum komunikacije na ovom blogu. Demokracija nije anarhija, a uvrede ili klevete ne mogu se „opravdati“ slobodom izražavanja!
(objavljeno: petak, 05.02.2016. u 00:17) komentiraj (20)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.