U prodaji 56. broj Vrgoračkih novina

četvrtak , 31.10.2013.

U prodaji je 56. broj Vrgoračkih novina – prvih novina Vrgoračke krajine.

Kao što znate, Vrgoračke novine su od prošlog broja postale dvomjesečnik. Zbog toga smo uveli različite promjene i vjerujemo da će čitatelji biti još zadovoljniji. Naime, novine će odsad izlaziti na 44 stranice (ubuduće možda i više) svaka dva mjeseca, i biti će sadržajno puno bogatije.

U ovom broju tako možete pročitati veliki intervju sa gradskim vijećnikom Nezavisne liste mladih Antom Pranićem. U razgovoru sa glavnim urednikom Vrgoračkih novina Antom Šalinovićem Pranić je javnosti prezentirao dosadašnji rad liste i planove te političke opcije za budućnost. Bilo je i govora o projektima u vrgorskom gospodarstvu. U ovom broju možete pročitati i priču o vrgorskim pogrebnicima Branku Deliću i Vici Franiću. Tu su i reportaže sa Biklijade i Biciklijade, sajma za Malu Gospu u Zavojanima, slavlja povodom Svetog Mihovila na Ravči, gostovanja Folklornog ansambla Matokit na Vinkovačkim jesenima i slično. U redovitoj reportaži o našim selima, ovaj put su na red došli Kotezi. Možete pročitati i veliki članak o svim okolnostima vezanima za obilježavanje 70. obljetnice postrojavanja 11. dalmatinske brigade. Tu su i brojne vijestice i druge stalne rubrike.

Svoj primjerak Vrgoračkih novina u Vrgorcu možete kupiti u trgovinama Jukić, benzinskoj postaji Pivac i trgovini Ante.

Izvan Vrgorca novine će biti dostupne za nekoliko dana i to u: Makarskoj (Diskont Pivac, Zrinsko Frankopanska 36), Splitu (Mesnica Pivac, Stari Pazar bb) i Zadru (Mesnica Pivac, Dalmatinskog sabora 2). Na prodajnom mjestu u Zagrebu još radimo.

Splitsko-dalmatinska županija odbila zahtjev vrgorskih mjesnih odbora o ukidanju prijedloga uvrštenja smetlišta na Čačkovoj peći u županijski Prostorni plan

ponedjeljak , 28.10.2013.

Predsjednik Mjesnog odbora Ravča Gojko Trlin, kao predstavnik devet mjesnih odbora zapadnog dijela Vrgorske krajine, dobio je krajem listopada pisanu odbijenicu zahtjeva da se Čačkova peć u Majićima ne uvrsti u Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije kao pretovarna stanica za komunalni otpad. Naime, mjesni odbori Ravča, Vlaka, Kozica, Majići, Dragljane, Kljenak, Duge Njive, Rašćane i Zavojane poslali su pismeni zahtjev resornim tijelima Županije da se prijedlog o pretvaranju Čačkove peći u pretovarnu stanicu ukine jer je postojeće odlagalište Ajdanovac sasvim dovoljno za potrebe Vrgorac, a stanovništvo zapadnih dijelova Vrgorske krajine ne žele da Čačkova peć postane mjesto za dovoz otpada iz Makarskog primorja. Odbijajući taj prijedlog devet vrgorskih mjesnih odbora, županijska tijela nadležna za Prostorni plan odgovorila su da je pretovarna stanica predložena od strane Grada Vrgorca i to je istaknuto kao jedini razlog zašto je i ostala u Prostornom planu Županije kojega bi Skupština županije uskoro trebala donijeti.
Gojko Trlin i kolege iz spomenutih mjesnih odbora su nezadovoljni ovom odlukom, jer kako ističu, u samoj blizini planirane pretovarne stanice upravo se gradi infrastruktura Gospodarske zone Ravča, u neposrednoj blizini je i ulaz na autocestu, kao i planirana brza cesta Ravča-Drvenik. Trlin dodaje da iako se iz službenih krugova govori da je pretovarna stanice tek plan za budućnost, u neposrednoj blizini njezina budućega smještaja izgrađena je asfaltna prometnica sa rubnicama, koja trenutno ne vodi nikuda, osim na lokaciju buduće pretovarne stanice.



Podsjetimo, odluka o pretvaranju Čačkove peći u pretovarnu stanicu donesena je na 10. sjednici Gradskog vijeća u rujnu 2010. godine. O samom događaju pisali smo detaljno u 47. broju Vrgoračkih novina iz siječnja 2013. pa dio napisanog i citiramo:
'Dakle, na 10. sjednici nalazilo se ukupno deset točaka dnevnog reda, od kojih je treća nosila naziv: „Prijedlog Odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca“. U toj točci se Čačkova peć ne spominje. Tjedan dana prije te sjednice vijećnicima i zainteresiranim novinarima su podijeljeni materijali za sjednicu, međutim, četiri dana prije početka njezina održavanja, tj. 3. rujna 2010. godine, gradonačelnik Boris Matković podnio je Predsjedniku Gradskog vijeća Grada Vrgorca Nikši Rosi tri amandmana na Prijedlog Odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca. U 3. amandmanu tako piše: „U članku 92. stavku 3. riječ „Vidovica“, zamjenjuje se sa riječi „Čačkova Peć“. A poslije stavka 3., dodaje se novi stavak koji glasi: „Ovim Izmjenama i dopunama planirana je nova pretovarna stanica za komunalni otpad „Vrgorac“, a u sklopu koje će se vršiti sortiranje, baliranje i mehaničko-biološka obrada otpada.“ Amandmani koje je Matković podnio Rosi tri dana prije sjednice nisu prošli kroz raspravu u resornom odboru, niti su ih vijećnici i novinari dobili u materijalima. Matkovićevi amandmani su vijećnicima dostavljeni na samoj sjednici. Na sjednici praktički nije bilo rasprave tijekom točke o Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca. Nitko nije ništa pitao ni Gorana Miluna, zaposlenika tvrtke Arching, koja je izradila Prostorni plan. Ispalo je tako da je sve jasno. Kako praktički nije bilo rasprave, uslijedilo je glasovanje o samim izmjenama i dopunama. Deset sekundi prije toga, predsjednik Gradskog vijeća Nikša Roso uzgredno je spomenuo kako mu je dužnost izvijestiti vijećnike da je gradonačelnik Matković podnio tri amandmana na treću točku dnevnog reda, te da se o njima ne raspravlja niti glasuje, već postaju dio cijele točke o izmjenama i dopunama o kojima će se glasovati. O tim amandmanima nije govorio niti sam podnositelj, gradonačelnik Matković. Uslijedilo je glasovanje i izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Vrgorca su jednoglasno podržane od svih vijećnika. Zanimljivo je da se Matkovićevi amandmani ne spominju u zapisniku 10. sjednice Gradskog vijeća. Svim ovim administrativnom igricama Čačkova peć je ubačena u Prostorni plan uređenja Grada Vrgorca. Niti je gradonačelnik obrazložio što svojim amandmanima predlaže, niti su vijećnici (posebno oporbeni) pročitali te amandmane u kojima se Čačkova peć spominje. Matković je pao na ispitu transparentnosti, a vijećnici na ispitu iz čitanja materijala.'

Navršava se 69. obljetnica oslobođenja Vrgorca od njemačke okupacije

četvrtak , 24.10.2013.

Na današnji dan prije točno 69 godina, 24. listopada 1944. godine, Vrgorac je oslobođen od njemačke okupacije. To se dogodilo nakon dvije i pol talijanske (travanj 1941. - rujan 1943.) i nešto više od godinu dana njemačke okupacije (rujan 1943. - listopad 1944.).

Oslobađanju Vrgorca od Nijemaca prethodile su operacije partizanskog 8. korpusa NOVH na širem dalmatinskom području, kao i sraz zapadnohercegovačkog partizanskog odreda i njemačke specijalne jedinice TRUP na području Stilja nekoliko dana ranije.
Naime, u noći sa 17. na 18. listopada 1944. godine njemačka specijalna grupa TRUP potajno je upala na područje Stilja. Cilj je bio iznenaditi tamošnje partizane i terenske radnike. Tamo su naišli na partizane zapadnohercegovačkog odreda i stiljske terenske radnike. U cijelonoćnoj borbi Nijemci su potučeni do nogu sa gubicima od 46 poginulih i ranjenih vojnika.

Nekoliko dana kasnije, 24. listopada, ostatak njemačkog garnizona se povukao iz Vrgorca, a kako u ovom području tada nije bilo značajnijih partizanskih snaga, u Vrgorcu su vlast preuzeli građani i pokoja partizanska jedinica. Cijelu Vrgorsku krajinu Nijemci su napustili 26. listopada 1944. godine. Odlaskom Nijemaca za Vrgorac završava rat, ali ne i za sve njegove građane budući da su Vrgorčani sudjelovali u ratnim operacijama sve do samo kraja rata. Odmah po odlasku Nijemaca u Vrgorcu se uspostavljaju institucije nove jugoslavenske komunističke države.

Osnovnoškolac izgubio novčanik, pronašla ga maturantica Zlata Šalinović i donijela u Osnovnu školu

srijeda , 16.10.2013.

Maturantica ekonomskog odjeljenja Srednje Škole 'Tin Ujević' Zlata Šalinović sa Velikog Prologa pronašla je jučer na gradskom kolodvoru u Vrgorcu novčanik sa određenom svotom novaca. Novčanik je pripadao jednom učeniku 5. razreda Osnovne škole 'Vrgorac' pa je Zlata odmah nakon pronalaska sa novčanikom otišla u Osnovnu školu i predala ga ravnatelju Krešimiru Kuranu i tajnici Anđi Tolić.
Nakon što se priča o toj lijepoj ljudskoj gesti proširila zbornicom, nastavnici su bili mišljenja da bi Zlatu, otprije znanu kao odličnu i marljivu učenicu, trebalo pohvaliti i zahvaliti joj se, makar preko medija. U ovim kriznim vremenima punima nepovjerenja među ljudima lijepo je čuti priču o mladoj osobi koju odlikuje odličnost i marljivost u obrazovanju i poštenje u svakodnevnom ophođenju sa ljudima. Bravo Zlata!

U Kokorićima održan 3. Interkras - interdisciplinarna škola o krškim pejsažima

subota , 12.10.2013.

U Kokorićima je završio još jedan Interkras, interdisciplinarna škola o krškim pejsažima. Već treću godinu za redom studenti povijesti, arheologije, etnologije i drugi iz sedam sveučilišta iz Hrvatske, Slovenije, Slovačke i Italije u Kokorićima dva tjedna uče o specifičnostima krša, njegovom pejsažu, reljefu, vodama, povijesti, arheologiji, etnologiji i slično. Studenti su na ovom tečaju imali terensku nastavu istražujući ostatke srednjovjekovnih Kokorića, a slušali su i predavanja petnaestak profesora sa nekoliko hrvatskih i inozemnih studija. Ističemo mentore Predraga Novakovića sa Sveučilišta u Ljubljani i Miroslava Katića, pročelnika Konzervatorskog ureda u Trogiru koji su i dosad svake godine sudjelovali u organizaciji i provođenju ove škole.
Interkras ide i dalje, a međunarodni punkt za njegovo provođenje će i dalje biti Kokorići i Vrgorac. Projekt se financira iz europskih fondova, a ove godine u njegovoj organizaciji se najviše istaknulo Sveučilište u Ljubljani. Uvjete za provođenje projekta na terenu omogućio je kao i dosad vlasnik hotela i etno-sela Prvan Zvonimir Pervan. Dosadašnje Interkrasove u Kokorićima profesori su ocijenili kao primjer iz dobre prakse, a studenti su mu dali čistu peticu (5.00).
Interkras je najbolji primjer kako i mali Vrgorac ima što ponuditi. Potrebno se samo malo založiti.

Hajdukovci dva puta u tjedan dana od Vrgorčana napravili budale

četvrtak , 10.10.2013.

Mesna industrija Braća Pivac potpisala je sa nogometnim klubom Hajduk sponzorski ugovor veći od milijun kuna. Braća Pivac će za spomenuti ugovor u trajanju od godine dana dobiti ugovorene oglasne prostore, uključujući sponzorski oglas na rukavu dresa prve momčadi Hajduka.

U izjavi za Hajduk.hr direktor marketinga i prodaje HNK Hajduk Aljoša Bašić je međuostalim izjavio: 'U proteklom razdoblju, unatrag nekoliko mjeseci, intenzivno smo radili na uspostavljanju komunikacije između kluba i Uprave tvrtke Pivac, apsolutno uvjereni da Hajduk, snagom svog branda, može biti idealan partner tvrtci Pivac koja je u proteklom periodu izrasla u jednog od najvećih proizvodno-prerađivačkih industrija u Dalmaciji. Hajduk i Pivac ovim potpisom Ugovora žele razviti poslovni i prijateljski odnos temeljen na ravnopravnosti, međusobnom uvažavanju i priznavanju međusobnih vrijednosti i interesa. Također, Hajduk će sa svoje strane učiniti sve, u okviru svojih mogućnosti, da vrijednost i snagu svog branda usmjeri prema postizanju poslovnih interesa i ciljeva tvrtke Pivac, u nadi da će, u budućnosti pri kraju ovog sponzorskog Ugovora, naš novi veliki sponzor imati poslovni rezultat koji će za posljedicu imati produžetak suradnje sa Hajdukom s još boljim financijskim učincima za klub. Zajedno ćemo raditi i surađivati u tom pravcu i uvjereni smo da ćemo naš zajednički poslovni put razviti na obostrano zadovoljstvo i korist.'
Predsjednik Uprave Mesne industrije Braća Pivac Ivica Pivac prilikom sklapanja sponzorskog ugovora je izjavio: 'Sretni smo da se možemo priključiti ponosnoj listi sponzora HNK Hajduk. Vjerujemo da će međusobna suradnja i Pivcu i Hajduku pomoći u ostvarivanju još boljih poslovnih rezultata, a ujedno se nadamo se da će ovo sponzorstvo biti poticaj i drugima da se priključe kako bi se prebrodile trenutne financijske teškoće Hajduka.'

Sklapanje ugovora između Hajduka i Mesne industrije Braća Pivac dolazi upravo u danima nakon gorkog iskustva HMNK Vrgorac i Vrgorčana zbog ponašanja Hajduka. Naime, u sklopu obilježavanja četrnaeste godišnjice formiranja kluba, HMNK Vrgorac je pozvao veterane HNK Hajduk na odigravanje revijalne utakmice u Vrgorcu protiv momčadi vrgorskog prvoligaša. Uprava Hajduka je pristala sudjelovati u događaju (na to ih nitko nije tjerao), ali je dogovor prekršen u čak dva navrata. Prvi termin je dogovoren za 27. rujna, do kada je uprava HMNK Vrgorac detalje dogovorila sa Splićanima te izvršila sve pripreme za odigravanje utakmice. Utakmica se reklamirala u medijima, dogovorene su revijalne utakmice mlađih momčadi Vrgorca, dogovoren koncert, ulaznice su prodane u pretprodaji, dogovorena je policija i zaštitari, te obaviješteni mediji. I na kraju veterani Hajduka se nisu pojavili, ali je iz splitskog kluba došla isprika i najava novog termina odigravanja utakmice – 4. rujna. Vrgorčani su opet sve pripremili za utakmicu, ali se Hajdukovci opet nisu pojavili. Naime, od 11 pozvanih veterana, samo su trojica došla na dogovoreno mjesto za okupljanje za Vrgorac. I tako je splitski klub dva puta u sedam dana prevario Vrgorčane, a vrgorskom klubu su stvoreni poprilični neplanirani troškovi, i to u situaciji kada financijski jedva drži glavu iznad vode.

Iako ovaj događaj nema nikakve veze sa sponzorskim ugovorom 'Pivaca' i Hajduka, itekako je simptomatičan i pokazuje kakav je odnos Vrgorčana prema Hajduku, a kakav je Hajduka prema Vrgorcu. Već odavno znamo da je novac jedina bitna stvar u sportu, a Vrgorčani su to eto shvatili na vrlo goran način. Zanimljivi su komentari nekih Vrgorčana koji su se ovih dana mogli čuti u javnosti, a koji kažu da bi u Vrgorac kao hajdučki grad prije došli igrači Dinama i Crvene zvezde, odnosno oni zasigurno ne bi prekršili džentlmenski dogovor na način kako je to učinio splitski prvoligaš. Najveće žrtve ovog događaja su na kraju istinski navijači Hajduka i Vrgorca, kakvih nije malo u našemu gradu, a koji sve ovo nisu zaslužili.

Biklijada i Biciklijada 2013.

petak , 04.10.2013.

BIKLIJADA I BICIKLIJADA 2013.
P R O G R A M
Subota 5. listopada 2013. godine

BICIKLIJADA (Udruga Prančiok)

Okupljanje sudionika planirano je na "Pijaci" (gradski Korzo) u 14:00h, dok je start predviđen u 14:30h. Ruta biciklijade je: Vrgorac - Ravča - Dragljane (Crnogošće) - Vrgorac. Planirani povratak u Vrgorac je oko 17:00 sati.

VEČERNJI SAJAM
igralište OŠ Vrgorac

18:00 sati
-Otvaranje Biklijade u Vrgorcu
-Degustacija bikle
-Ponuda domaćih vina
-Štandovi proizvođači
-Promocija i prodaja domaćih proizvoda

19.00 sati
-Degustacija i prodaja domaćih specijaliteta

19:45 sati
Dodjela nagrada TZ Grada Vrgorca za:
-Najoriginalniji suvenir i štand na sajmu,
-'Čovjek je ključ uspjeha'

20.30 sati
-Zabavni program - koncert grupe 'Trio gušt'

Pokrovitelji:
Grad Vrgorac
Turistička zajednica Grada Vrgorca

SUKOB UNUTAR HDZ-a VRGORAC: Primorac se usprotivio Matkovićevom podržavanju antifašista u proslavi obljetnice formiranja partizanske brigade

četvrtak , 03.10.2013.

Proslava 70. obljetnice formiranja 11. dalmatinske (biokovske) udarne brigade dovela je do raskola unutar vrgorske organizacije HDZ-a. Naime, danas je na ekstremno desnom portalu Hrsvijet.com izišao članak potpisan inicijalima D.Š. o proslavi obljetnice brigade, a čiji su citati uglavnom preuzeti sa ovoga bloga, a bez citiranja izvora. Za spomenuti portal već duže vrijeme piše ravnatelj Gradskog kulturnog središta Vrgorac Željko Primorac, koji inače vrši dužnost člana Glavnog odbora HDZ-a Vrgorac. Primorac je poznat po svojim antikomunističkim stavovima i nevoljko je prihvatio nalog gradonačelnika Borisa Matkovića da pripremi i organizira Višenamjensku dvoranu Grada Vrgorca za potrebe Udruge antifašista Grada Vrgorca tijekom proslave obljetnice spomenute partizanske brigade. Primorac je nalog odradio, premda je prijetio otkazom nazvavši proslavu obljetnice brigade 'balom vampira'. Međutim, večer prije održavanja same proslave, ravnatelj GKS-a je na facebook profilu HDZ-a Vrgorac napisao kako se Glavni odbor HDZ-a Vrgorac u potpunosti ograđuje od 'komunističkog derneka', misleći na proslavu 70. obljetnice formiranja 11. brigade. Dodao je i da Glavni odbor HDZ-a 's gnušanjem gleda na činjenicu da navodni "antifašisti" slave brigadu odgovornu za smrt tisuća Hrvata od Bleiburga uzduž Križnog puta, ali i brigadu koja je masakrirala franjevce na Širokom Brijegu'. Kada se postavilo pitanje tko je ovlastio Primorca da objavljuje priopćenja u ime Glavnog odbora HDZ-a Vrgorac, on je na istom facebook profilu napisao: 'I do sada sam u ime ogranka HDZ-a Vrgorac iznosio stavove HDZ-a, argumentirano ih branio i vodio rasprave. Za to mi nikada nije bila potrebna odluka ni ovlaštenje GO HDZ-a, jer mislim kako sam uvijek iznosio raspoloženje većine ljudi u HDZ-u. Tako je bilo i ovaj put. Još jednom ponavljam, GO HDZ-a Vrgorac s gnušanjem se ograđuje od komunističkog derneka i bala vampira koji je danas priređen u Višenamjenskoj dvorani grada Vrgorca povodom 70. godišnjice osnutka 11. dalmatinske brigade. HDZ ne može i nesmije sudjelovati na godišnjici osnutka brigade odgovorne za pokolj na desetke tisuća Hrvata i masakr franjevaca na Širokom Brijegu. Volio bih vidjeti člana HDZ-a koji se ne slaže sa ovim stavom!!!'

Tijekom trajanja svečane akademije u spomen na 70. godišnjicu osnivanja 11. dalmatinske (biokovske) brigade 2. listopada, gradonačelnik Matković je dočekao antifašiste iz cijele Splitsko-dalmatinske županije na ulazu u zgradu gradske uprave i otpratio ih u višenamjensku dvoranu. A na samoj svečanoj akademiji, Matković je, oduševljen onime što je tamo čuo od okupljenih antifašista, međuostalim izjavio: 'Čestitam Vam jubilej 70. obljetnice formiranja 11. dalmatinske udarne brigade koja je dala velik doprinos oslobođenju zemlje. A sve neistražene stvari prepustimo povjesničarima i stručnjacima da ih osvijetle. Oduševilo me ovo što prvi put čujem, a to je traženje oprosta u vezi s događanjima od 15. lipnja 1942. godine. Čestitam na tome profesoru Krešimiru Sršenu, što je imao hrabrosti i snage dati ruku pomirbe. Jer pomirba i mir su nam potrebni kao nikada da bi mogli stvarati zajedništvo i slogu hrvatskoga naroda. Najmanje je potrebno dijeliti se i svađati, a to posebice u ovim i ovakvim prilikama. Lijepo je što evocirate uspomene na dane Narodnooslobodilačke borbe u kojima su sudjelovali i naši djedovi i očevi, a Domovinski rat je zapravo nastavak te slobodarske tradicije naroda ovoga kraja. Proslavljajući ovu 70. obljetnicu želim da se ugodno osjećate u našemu gradu. Živjeli i svako dobro želim i Vama i Vašim obiteljima, rekao je Matković.'
Nekoliko sati kasnije Primorac je opet na facebook profilu HDZ-a Vrgorac u ime Glavnog odbora stranke napisao: 'GO HDZ-a Vrgorac s gnušanjem se ograđuje od komunističkog derneka i bala vampira koji je danas priređen u Višenamjenskoj dvorani grada Vrgorca povodom 70. godišnjice osnutka 11. dalmatinske brigade. HDZ ne može i ne smije sudjelovati na godišnjici osnutka brigade odgovorne za pokolj na desetke tisuća Hrvata i masakr franjevaca na Širokom Brijegu. Volio bih vidjeti člana HDZ-a koji se ne slaže sa ovim stavom.'

Iz svega napisanog proizlazi kako je gradonačelnik Boris Matković omogućio održavanje proslave 70. obljetnice 11. brigade u Višenamjenskoj dvorani Grada Vrgorca, dočekao je antifašiste i pozdravio njihovo evociranje tekovina 11. brigade kao i cijele Narodnooslobodilačke borbe, a posebno je pozdravio ispriku antifašista zbog traženja oprosta od obitelji partizanskih žrtava u Vrgorcu. Time je, kako je i sam rekao, pružio ruku pomirbe antifašistima. Međutim, njegov stranački kolega Primorac žestoko se usprotivio spomenutim Matkovićevim stavovima i to već danima opetovano ponavlja u medijima i društvenim mrežama, ističući kako HDZ ne može podržati proslavu obljetnice formiranja partizanske brigade koja je počinila ratne zločine nad Hrvatima u Drugom svjetskom ratu. Matković je na obljetnici formiranja brigade govorio kao gradonačelnik, ali on je istovremeno i član Glavnog odbora HDZ-a Vrgorac, dok je Primorac svoje protivljenje proslavi također iskazao kao član Glavnog odbora stranke. Obojica očito smatraju da govore u ime svoje stranke, međutim stranka ne može u isto vrijeme podržati i nepodržati antifašističku proslavu, pa se postavlja pitanje što o svemu misli Glavni odbor HDZ-a Vrgorac. Odgovor na to pitanje ne znamo, jer se spomenuto vodstvo stranke još nije očitovalo. Radi li u interesu stranke Matković ili Primorac, i što će na kraju stranka učiniti sa jednim od te dvojice za kojega odluči da je iznosio stavove protivne politici HDZ-a Vrgorac, pitanja su koja nemaju odgovora. Međutim, za ovu situaciju imamo raniji presedan. Kada je trener HMNK Vrgorac Mirko Vrcan dao intervju Vrgoračkim novinama u kojemu je davao negativne izjave na račun Željka i Mate Primorca, o njegovoj stranačkoj sudbini je raspravljao Glavni odbor HDZ-a Vrgorac, budući da su neki članovi smatrali da je naštetio ugledu stranke. Vrcan na kraju nije izbačen, međutim postavlja se pitanje tko je u trenutnom slučaju naštetio ugledu stranke – Matković ili Primorac?

ANTIFAŠISTI: od obitelji i potomaka Lipanjskih žrtava molimo oprost!

srijeda , 02.10.2013.

Jutros je svečanostima u Kozici i Vrgorcu obilježena 70. godišnjica formiranja i postrojavanja 11. dalmatinske (biokovske) udarne brigade NOU Hrvatske. Na svečanosti je sudjelovalo sedamdesetak antifašista iz Splita, Makarske, Ploča, Metkovića, Trogira, Kaštela, Omiša i Vrgorca. Među gostima ističemo Krešimira Sršena, predsjednika Udruge antifašista Splitsko-dalmatinske županije, zatim antifašiste Josipa Milata i Ljubu Lalića, a ispred domaćina, Udruge antifašista Grada Vrgorca sudjelovali su predsjednik Dragan Brljević i tajnik Ivica Radić. Na svečanosti je sudjelovao i predsjednik GO SDP-a Vrgorac Rade Bobanac sa suradnicima.
U 10 sati antifašisti su se okupili ispred spomenika 11. brigadi u Kozici, gdje su položeni vijenci za poginule borce, a prigodni govor održao je Dragan Brljević. Potom su okupljeni otišli u kokorićki zaseok Sridušu gdje su položili vijence kod tamošnjeg spomenika poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora, kojega je osamdesetih godina prošloga stoljeća zalaganjem mještana i svojim vlastitim sudjelovanjem podigao Tomislav Bulog.

Krešimir Sršen: 11. brigada provela je u borbi 600 dana i izgubila 553 borca

Nakon toga, antifašisti su položili vijence i zapalili svijeće kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Vrgorcu, a u 11 sati u višenamjenskoj dvorani Grada Vrgorca u Vrgorcu uslijedila je svečana akademija. Skup je obilježio govor prvog antifašista Splitsko-dalmatinske županije Krešimira Sršena koji je govorio o ratnom putu 11. brigade, a nije se libio spomenuti ni partizanske zločine.
Govoreći o ratnom putu 11. dalmatinske brigade Sršen je među ostalim rekao: 'Nakon bitaka na Neretvi i Sutjesci u kojima su dalmatinski borci sudjelovali u najvećem broju iskazujući nadnaravno herojstvo uz veliku pogibelj, preživjeli borci vraćaju se u svoju Dalmaciju. S novopristiglim dobrovoljcima čine Grupu NOP odreda, od čijih dijelova dolazi do formiranja 11. dalmatinske (biokovske) brigade 2. listopada 1943. u Kozici. Nju su činili Makarski, Imotski i Neretvanski odred. Sa oko 1000 boraca brigada 16. studenoga 1943. godine ulazi u sastav 26. dalmatinske NOU divizije, kao dio 8. dalmatinskog korpusa. Brigada je djelovala na operativnim područjima Biokova, Makarskog primorja i srednjodalmatinskih otoka, gdje vodi teške borbe protiv njemačkih i kvislinških snaga. Brigada je zajedno sa 1. dalmatinskom NOU brigadom razbila 269 njemačko-hrvatsku legionarsku 'Vražju' diviziju kod Vukova klanca. Sudjelovala je u borbama za oslobođenje Dalmacije. Sudjelovala je u Kninskoj operaciji, a kasnije se prebacuje u Hercegovinu i vodi teške borbe za oslobođenje Širokog Brijega. Ušla je i u Mostar, a potom je prebačena u Liku. Sudjeluje i u Riječkoj i Tršćanskoj operaciji. Kao motorizirani odred 4. armije ratuje u zapadnoj Sloveniji. Svoj ratni put brigada je završila 25. svibnja 1945. u Jesenicama, nakon 600 dana provedenih u borbi. Kroz brigadu je prošlo oko 3500 boraca, od čega ih je 533 poginulo. 69 boraca brigade dobilo je Partizansku spomenicu 1941., a trojica su proglašena Narodnim herojima', rekao je Sršen.

Po pitanju partizana, povijesni revizionisti u Hrvatskoj koriste Hitlerovu retoriku

Nakon toga Sršen se osvrnuo na povijesni revizionizam koji je u Hrvatskoj na snazi od početka devedesetih godina, gdje je rekao: 'Naša pokoljenja moraju znati sve ove podatke, moraju znati da su upravo partizani i antifašisti otuđena, oteta i darovana ogromna hrvatska prostranstva pripojili matici zemlji nakon pobjede u Narodnooslobodilačkom ratu. Međutim na opću žalost i nacionalnu sramotu, ta ogromna postignuća ne prihvaćaju jedino naši domaći lažni domoljubi koji od 1990. godine NOB i partizanske borce svode na Hitlerovu sintagmu 'komunistički zločinci'. Revizionistički šljam i lažni domoljubi rušili su spomen obilježja iz NOB-a Hrvatske i pokušali su monopolizirati pravo na istinu i domoljublje, plasirajući tako svojevrstan Zao duh, koji truje ponos pobjede i tugu za sve one koji su poginuli za slobodnu Hrvatsku. Antifašizam Hrvatske, ma što tko govorio ili pisao, nezamisliv je ako pobjedu u NOBH i u Domovinskom ratu ne vidimo kao jedan i jedini i nedjeljivi pleter Hrvatske. Antifašizam je naša konstanta i ostat će u temeljima Hrvatske, kao što je i u temeljima civilizirane i demokratske Europe', rekao je Sršen.



Zločini partizana nad civilima ne mogu se opravdati

Zadnji dio svoga govora Sršen je posvetio i partizanskim zločinima, ponudivši ispriku svoje organizacije za iste. 'Danas smo u gradu koji je sa svojim okolinom, s obzirom na broj stanovnika, dao mnogo boraca NOB-a. Mnogi od njih su položili svoje mlade živote za slobodu, posebno u bitkama na Sutjesci i Neretvi, Kninskoj operaciji i završnim operacijama NOR-a. Stradali su mnogi civili od fašističkog otpora i njihovih slugu. Sjetimo se samo četničkog klanja stanovnika Zabiokovlja. Ali i od partizanskih ruku je bilo stradanja u ovom gradu, do kojih je došlo velikom i teško objašnjivom greškom koja do danas nije zaboravljena. 15. lipnja 1942. godine prilikom oslobođenja Vrgorca, strijeljano je tridesetak nevinih civila. Stoga, u ime Saveza antifašističkih boraca Hrvatske od obitelji i potomaka stradalih molim da prime oprost sa dubokim izrazom žaljenja, rekao je Sršen i od okupljenih zatražio da minutom šutnje odaju pijetet spomenutim partizanskim žrtvama. Na kraju je također dodao: 'Takve strašne stvari događaju se u svakom ratu. Partizanski zločini nad zločincima su rat, ali zločin nad civilima nitko ne može opravdati. Međutim to ne može izbrisati činjenicu da su partizani bili jedina snaga koja je digla ustanak i pružila otpora u obrani domovine, okupirane i podijeljene između fašističke Italije i nacističke Njemačke. Nitko nikada neće moći zataškati djela kvislinških zločinaca. Kako je napisao veliki hrvatski pisac Vladimir Nazor, čuvajmo svoju čast i obraz, ako mislimo, da živimo na Suncu Božjem, kao svaki oslobođeni i preporođeni narod. Smrt fašizmu, sloboda narodu, uskliknuo je na kraju svoga govora Krešimir Sršen.

Boris Matković: Lijepo je što evocirate uspomene na dane Narodnooslobodilačke borbe

Na svečanoj akademiji sudjelovao je i gradonačelnik Vrgorca Boris Matković koji je bio oduševljen govorom Krešimira Sršena. U svome govoru Matkoviće je istaknuo: 'Čestitam Vam jubilej 70. obljetnice formiranja 11. dalmatinske udarne brigade koja je dala velik doprinos oslobođenju zemlje. A sve neistražene stvari prepustimo povjesničarima i stručnjacima da ih osvijetle. Oduševilo me ovo što prvi put čujem, a to je traženje oprosta u vezi s događanjima od 15. lipnja 1942. godine. Čestitam na tome profesoru Krešimiru Sršenu, što je imao hrabrosti i snage dati ruku pomirbe. Jer pomirba i mir su nam potrebni kao nikada da bi mogli stvarati zajedništvo i slogu hrvatskoga naroda. Najmanje je potrebno dijeliti se i svađati, a to posebice u ovim i ovakvim prilikama. Lijepo je što evocirate uspomene na dane Narodnooslobodilačke borbe u kojima su sudjelovali i naši djedovi i očevi, a Domovinski rat je zapravo nastavak te slobodarske tradicije naroda ovoga kraja. Proslavljajući ovu 70. obljetnicu želim da se ugodno osjećate u našemu gradu. Živjeli i svako dobro želim i Vama i Vašim obiteljima, rekao je Matković.



Tko u ime Glavnog odbora HDZ-a Vrgorac proslavu naziva 'komunističkim dernekom'?

Međutim, usprkos Matkovićevim pomirbenim riječima, organizacija proslave 70. godišnjice 11. brigade nije mogao proći bez repova. Ravnatelj Gradskog kulturnog središta Željko Primorac, iskazujući svoje poznate antikomunističke stavove, proslavu je javno ocijenio kao 'bal vampira' navodeći da usprkos nalogu da pripremi Višenamjensku dvoranu za sam događaj, pod cijenom otkaza to neće učiniti. Dvorana je na dan proslave ipak bila otključana i pripremljena, kako je gradonačelnik Boris Matković i naložio. Isto tako, na Facebook profilu HDZ-a Vrgorac jučer popodne je objavljeno kako se Glavni odbor stranke u potpunosti ograđuje od 'komunističkog derneka', misleći na proslavu 70. obljetnice formiranja 11. brigade. Dodano je i da Glavni odbor HDZ-a 's gnušanjem gleda na činjenicu da navodni "antifašisti" slave brigadu odgovornu za smrt tisuća Hrvata od Bleiburga uzduž Križnog puta, ali i brigadu koja je masakrirala franjevce na Širokom Brijegu'. Međutim, usprkos jakim riječima anonimnog autora, stoji činjenica da se Glavni odbor HDZ-a Vrgorac uopće nije sastao, nije raspravljao o ovoj temi, niti je izišao u javnost sa bilo kakvim priopćenjem vezanim za proslavu 11. brigade. Tko je u ime Glavnog odbora HDZ-a na svoju ruku objavio svoje privatne stavove, to će morati istražiti sama stranka.

Udruga antifašista poziva na obilježavanje 70. godišnjice formiranja 11. dalmatinske (biokovske) udarne brigade

utorak , 01.10.2013.

Udruga antifašista Grada Vrgorca poziva građane Vrgorca na svečano obilježavanje 70. godišnjice formiranja i postrojavanja 11. biokovske udarne brigade Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske.
U Kozici, na mjestu gdje je brigada postrojena 2. listopada 1943. godine, biti će 2. listopada (sutra) u 10 sati održano okupljanje i polaganje vijenaca za poginule borce, a nakon toga će u 11 sati uslijediti svečana akademija u Višenamjenskoj dvorani Grada Vrgorca u Vrgorcu.

11. dalmatinska (biokovska) udarna brigada formirana je Kozici 2. listopada 1943. godine i sastojala se od tri bataljuna iz Neretvanskog, Makarskog i Imotskog NOP odreda i brojila je 800 boraca. Uključena je 10. listopada 1943. godine u sastav 26. dalmatinske divizije. Sudjelovala je u borbama u Dalmaciji. Prvo u Imotskoj krajini, zatim srednjodalmatinskim otocima i dubrovačkom području, a potom u sjevernoj Dalmaciji, posebno tijekom Kninske operacije kada je oslobođena Dalmacija. Početkom siječnja 1945. godine 11. brigada je zajedno sa 4. dalmatinskom brigadom branila Vrgorac i okolicu od njemačko-ustaškog napada iz smjera Mostara i Ljubuškog. Sudjelovala je potom u Mostarskoj operaciji prilikom osvajanja Mostara i Širokog Brijega. Optužuje ju se za ratne zločine nad hercegovačkim fratrima u tamošnjem samostanu. Nakon Hercegovine, brigada ratuje u Lici i Primorju, a potom i u Sloveniji. Početkom svibnja 1945. godine brigada je preimenovana u Motorizirani odred 4. armije. Sumnjiči ju se da je počinila ratne zločine na Kočevskom rogu u Sloveniji nad zarobljenim pripadnicima jedinica NDH.
Brigada je sudjelovala u svim važnijim ratnim operacijama protiv njemačkih i ustaških jedinica u Dalmaciji, Hercegovini, Lici, Primorju i Sloveniji tijekom 1944. i 1945. godine.