Vrgorske političke grupacije – gdje su i što rade na kraju 2013. godine

petak , 29.11.2013.

U posljednje četiri godina dva puta sam analizirao rad vrgorskih političkih grupacija. Ocjenjujem da je došao trenutak za novu analizu, s obzirom da je od lokalnih izbora prošlo više od pola godine i odnosi unutar političkih grupacija, kao i među njima, su se nešto jasnije iskristalizirali.

HDZ

Proporcionalno pražnjenju gradske blagajne raste nezadovoljstvo unutar HDZ-a, najveće vrgorske stranke koja broji skoro pet stotina članova. HDZ u Vrgorcu kakav znamo, bar njegovo uže vodstvo i drugi ešalon pristaša, nezamisliv je bez čvrste simbioze sa gradskom upravom jer su manje-više svi korisnici gradskog proračuna kao nositelji ugodnih gradskih sinekura na kojima se efektivno previše i ne radi. Ostatak važnijeg članstva svoju podršku 'naplaćuje' različitim uslugama od gradske vlasti u obliku raznih subvencija, stipendija, zapošljavanja članova obitelji i slično. Idealista je malo. U prijašnjim godinama, dok je gradski proračun stajao dobro, unutar HDZ-a se nije mogla čuti kritika na račun vodstva stranke i grada utjelovljenih u predsjedniku stranke i savjetniku gradonačelnika Ivici Pandžiću, gradonačelniku i članu Glavnog odbora stranke Borisu Matkoviću, te članu Glavnog odbora i zamjeniku gradonačelnika Željku Pervanu. Dok su oni trojica zapošljavali članove stranke, često i na razna nepotrebna radna mjesta, onda je sve bilo dobro. Kada je ponestalo novca, počele su kritike, ali ne konstruktivne kritike s ciljem ukazivanja na greške u cilju popravka, već kritike 'nož u leđa', kakve smo navikli gledati u samom vrhu državnog HDZ-a u prošlosti. Matkovićeva politika ista je danas kao što je bila i prije pet ili sedam godina, tako da je očito nedostatak novca u gradskoj blagajni za potrebe birokratsko-stranačkog aparata jedini razlog nezadovoljstva. Međutim, zanimljivo je da iako je gradsku i stranačku politiku u zadnjem desetljeću uglavnom formirao Pandžić, kritike su, što je možda i dijelom logično, najviše uperene protiv Borisa Matkovića, s obzirom da je on glavni izvršitelj odluka u gradskoj upravi Vrgorca. Matković tako doživljava stalne napade mlađih članova stranke uglavnom iz vrgorskih sela (vrgorski HDZ-ovci su mu skloni), među kojima se posebno ističe ravnatelj Gradskog kulturnog središta i član Glavnog odbora stranke Željko Primorac. Javno je Primorac Matkoviću zamjerio sudjelovanje na obilježavanju obljetnice formiranja partizanske biokovske brigade, ali zasigurno se ne radi samo o tome, već o težnji za podjelom moći u nekom novom HDZ-u, a time i u gradskoj upravi. Osim Primorca, Matkovića je kritizirao i stranački tajnik Petar Erceg, ali i čelnici dviju marginalnih stranaka vladajuće koalicije – Davor Radić (HSS) i Slobodan Granić (HSP AS), prvo zbog istih ideoloških razloga kao i Primorac, a kasnije i zbog stanja u kojemu se grad nalazi. Sve te kritike prema Matkoviću očito odobrava i potiče sam predsjednik HDZ-a Ivica Pandžić, jer poznato je iz ranijih iskustava da je Pandžić svojom 'političkom umješnošću' uspješno suzbio sve kritičke tonove i rješavao sve probleme unutar stranke, pa bi lako riješio i trenutne pojave kada bi to htio. Zašto Pandžić potiče ili bar šutke gleda na 'jogurt revoluciju' u stranci uperenu protiv Matkovića, to zna samo on i oni koje podržava, te kako vrijeme prolazi sve se više čini da bi Matković u svojoj stranci mogao doživjeti sudbinu Ive Sanadera i Jadranke Kosor na državnoj razini – dakle optužbu da je kriv za sve i njegovo udaljavanje iz krugova u kojima se donose najvažnije odluke. Ako se to dogodi, za Matkovićem sigurno nitko neće plakati. Kao i Sanader i Kosor, i on je doveo i podržavao ljude koji će ga na kraju srušiti.



Nezavisna lista mladih

Nezavisna lista mladih navodno se talila u umovima nekolicine vrgorskih studenata u Splitu predvođenih Antom Pranićem nekoliko godina, ali na političkoj sceni Vrgorca pojavila se tek pred same lokalne izbore 2013. godine. S motom 'Mi znamo' lista je žestoko krenula u predizbornu kampanju udarajući po HDZ-u i SDP-u i na valu nezadovoljstva građana stanjem u Vrgorcu i činjenice nestanka nezavisne liste Miljenka Pivca na izborima za Gradsko vijeće osvojila dva vijećnika. Nezavisna lista mladih zapravo je skupina mladih obrazovanijih Vrgorčana koja je završila neki od hrvatskih studija, ili će to uskoro učiniti. Međutim pokretačka sila liste je inženjer građevine Ante Pranić. Pranić je donedavno također bio član SDP-a, ali je nezadovoljan radom stranke vratio člansku iskaznicu, a za sobom je povukao i Mirka Vukovića. Na izbore su izašli tako da je Pranić preuzeo listu za Gradsko vijeće, a Vuković kandidaturu za gradonačelnika ispred Nezavisne liste mladih. Već ta podjela je pokazala tko je glavni u toj grupaciji, jer je bilo teško za očekivati da će Vukovićeva kandidatura uspjeti, kao što i nije. Nakon izbora stvari su se još više iskristalizirale. Pranić vuče cijelu listu, oblikuje njenu politiku i njezin je glavni ideolog, ali uz čvrstu podršku nekolicine značajnijih članova, mahom svojih vršnjaka i prijatelja u privatnom životu koji se javno skoro i ne oglašavaju. Već u svojim prvim nastupima Pranić se pokazao kao krajnji legalist, proglasivši formu i proceduru svojim glavnim oružjem u političkoj borbi protiv političkih suparnika. Problem takve politike je gubitak šire slike i fiksacija na nevažne proceduralne detalje. Međutim, i Pranića i njegovu listu karakterizira krajnje izražena nevoljkost da iskažu rezolutan stav o bilo kojoj političkoj temi u našemu gradu. Puno govore, ali malo kažu. Vlast i oporba su im jednako dobri i jednako loši. Ako kritiziraju jedne, onda kritiziraju i druge, nerijetko primjenjujući metodu izjednačavanja, i to samo iz razloga da bi sebe pokazali jedinim normalnim izborom za građane. U njihovim nastupima uvijek postoji neki 'ali', i od njih se nikad ne zna na čemu stoje. Vlast za njih ne valja, ali će sa njom ipak surađivati. Zanimljivo je da je od većine istupa Pranića i kolega sa liste većina zapravo posvećena kritiziranju SDP-a i njegova predsjednika Rade Bobanca, iako ta stranka u Vrgorcu nije obnašala vlast, i u proteklim godinama je bila najveći kritičar HDZ-ove vlasti. Kao pametni i obrazovani mladi ljudi, Pranić i Vuković su na vrijeme shvatili da im je Bobanac glavni suparnik, budući da mu žele preoteti značajan dio biračkog tijela, a da bi se to učinilo, potrebno se sa Bobancem i SDP-om ideološki razračunati. Prvo se udara na 'loše' ljude oko Bobanca, a onda na cijelu stranku optužbama o nesposobnosti istih da daju pismene prijedloge na Gradskom vijeću, iako je svima jasno da to SDP namjerno ne želi učiniti jer ne želi poticati kvazi-promjene u trulom sustavu, već želi formirati novi i drugačiji sustav. Još su podmuklije optužbe da HDZ i SDP prešutno surađuju, a koje Pranić ponavlja svaki put kada SDP ne podrži neki njegov prijedlog na Gradskom vijeću. Nezavisna lista mladih predvođena Pranićem očito smatra da je nositelj neke univerzalne i jedine istine, i ukoliko SDP ne prihvati njihove 'genijalne' prijedloge, onda mora da je u dosluhu sa HDZ-om. Jer koje je drugo objašnjenje? Takva totalitarnost razmišljanja pojavljuje se praktički u svakom javnom nastupu čelnika Nezavisne liste mladih, a samo za ciljem pridobivanja glasova građana. Često je pomiješana sa petkunaškim populizmom koji igra na emocije građana poput onoga kada su na Gradskom vijeću vijećnici Nezavisne liste mladih na svoja mjesta u maloj vijećnici izvjesili natpise 'Za Vrgorac'. Po tome ispada da su ostali vijećnici, valjda, za Afganistan.
Pranić naprosto nema izbora, obje najveće stranke su duboko ukorijenjene u svome biračkom tijelu, pa Nezavisna lista mora agresivno udariti da bi nešto izvukla i od jednih i od drugih. Kako je napisano, ta je agresivnost trenutno puno jače izražena prema SDP-u jer je ta stranka očito shvaćena kao najveći suparnik NLM-a, ali i zbog činjenice da se većinsko konzervativno tijelo sklono HDZ-u može pridobivati samo čvrstom anti-SDP-ovskom kampanjom i izjednačavanjem jednih i drugih, dok se istovremeno kritika vlasti dozira na prihvatljivu količinu, odnosno ograničava samo na Matkovića.



SDP

SDP u Vrgorcu druga je najveća politička stranka i broji oko tri stotine članova. Glavninu odluka u stranci donosi predsjednik organizacije Rade Bobanac, ali uz čvrstu podršku vodstva i samog članstva koje ga je na nedavnim izborima, kao jedinog kandidata, potvrdilo sa preko 70% glasova. Glavni odbor stranke manje oblikuje politiku stranke, a više je savjetodavno tijelo Bobancu, budući da ga tvore ljudi koji u potpunosti podržavaju svoga predsjednika. Oni se mogu ne slagati oko puno stvari u stranci, kao što se i ne slažu, ali oko Bobanca nema dileme. Bobanac se u posljednjih nekoliko godina pokazao kao najžešći kritičar HDZ-ove vlasti i sa njom ne želi surađivati niti u jednom pitanju. Kako sam ističe, funkcioniranje gradske uprave želi mijenjati iz korijena, a ne donositi samo kozmetičke promjene u cilju održavanja dosadašnje elite na proračunu. Radikalni negativizam prema HDZ-ovoj politici glavno je obilježje političkog djelovanja Bobanca, a u tome očito ima podršku trećine biračkog tijela Vrgorske krajine. Kada je Bobanac preuzeo SDP-ovu lokalnu organizaciju 2009. godine očekivalo se da će politiku stranke oblikovati i njezin glavni stup biti mladi članovi stranke okupljeni u Forumu mladih, stranačkog tijela iz kojeg je izrastao i sam Bobanac. Ali Forum je zakazao. Njegovi članovi su se raspršili po fakultetima, a oni koji su i ostali u gradu uglavnom su defetistički nastrojeni i neskloni bilo kakvom ozbiljnijem i sustavnijem stranačkom radu. Zbog toga je Bobanac svoj oslonac pronašao uglavnom u snažnim mjesnim stranačkim organizacijama i njihovim vođama koji iza sebe imaju visoke izborne rezultate na izborima za Vijeća mjesnih odbora. Kada je preuzeo organizaciju 2009. godine, Bobanac je pronašao stranku koja je izgubila vezu sa bazom, nepovezanu i slabu, ali ju je uz pomoć suradnika ipak povezao i ojačao i to potvrdio na lokalnim izborima 2013. godine osvojivši pet vijećnika, za razliku od samo jednog u prošlom mandatu. Kao i prošlih godina, najveći problem Bobančeve uprave jest činjenica što većina poslova u stranci zapravo otpada na njega, a iako je član Glavnog odbora SDP-a Hrvatske, iz toga smjera ne dobiva previše pomoći. Većina ljudi koji su službeno u vodstvu stranke surađuje uglavnom na brojenju rezultata na dan ovih ili onih izbora, ali u svakodnevnom radu stranke ih se ne može previše vidjeti. Bobanac i SDP kojem je na čelu, igrajući na kartu 'mira u kući', i dalje ima problem sa činjenicom što se nije voljan riješiti nekoliko konformistički nastrojenih članova stranke koji već godinama surađuju sa HDZ-om, kao vladajućom strankom naslonjenom na gradski proračun, pa prema tome i za mnoge primamljivom za suradnju. Te članove je Bobanac marginalizirao – niti su vijećnici stranke ni članovi Glavnog odbora i u SDP-u ih se previše ne pita – ali su još uvijek tu, što ponekad zna proizvesti nezadovoljstvo među istaknutijim članovima stranke kojima je suradnja sa HDZ-om jedan od najvećih krimena za jednog SDP-ovca.

Upućen prijedlog Gradskom vijeću za imenovanje ulice Mate Svjetskog u Vrgorcu - po treći put!

srijeda , 27.11.2013.

Danas sam poštom ponovno poslao svoj prijedlog za imenovanje ulica u Vrgorcu. Dosada sam dva puta slao taj prijedlog nadležnom Povjerenstvu Gradskog vijeća za davanje imena ulica, trgova i davanje suglasnosti za davanje imena javnim ustanovama, a ovoga puta sam poslao samo prijedlog da jedna vrgorska ulica ponese ime svjetskog putnika Mate Svjetskog, jer smatram taj prijedlog prioritetnim ispred svih ostalih.
Gradsko vijeće me već više od tri godine zavlači sa ovim mojim prijedlogom i nadam se da će ovoga puta biti drugačije. Postoji konsenzus među svim političkim strankama, a vjerujem i građanima, da Mate Svjetski dobije ulicu u Vrgorcu i pitanje je što se čeka? Je li Mate na čekanju zašto što je prijedlog uputio autor ovih redaka? Nadam se da nije.

Srednja škola 'Tin Ujević' Vrgorac proslavila pedesetu obljetnicu djelovanja

utorak , 12.11.2013.

Prekrasnim programom sastavljenim od čitanja pjesama Tina Ujevića i izvedbi domaćih i stranih pop pjesama u Višenamjenskoj dvorani Grada, Srednja škola 'Tin Ujević' je proslavila svoj Dan. Dan Srednje škole obilježava se svake godine 12. studenoga, na obljetnicu smrti osobe po kojoj škola nosi ime – hrvatskog pjesnika i vrgorskog sina Tina Ujevića.

Grupa srednjoškolaca i njihovi mentori pripremili su večeras za goste dupkom ispunjene Višenamjenske dvorane jednosatni program, a tijekom njegova izvođenja iskristaliziralo se nekoliko glazbenih i pjesničkih talenata, čime su članovi njihovih obitelji i profesori u publici zasigurno bili ponosni.

Ovogodišnje obilježavanje Dana srednje škole bilo je posebno svečano zbog činjenice što je ova vrgorska ustanova svoja vrata otvorila prije točno pola stoljeća – 1963. godine, u školskoj godini 1963./1964., i to na katu zgrade tadašnje Osnovne škole 'Ante Martinac', pod nazivom Gimnazija 'Tin Ujević'. Devet godina kasnije Gimnazija je preimenovana u Srednjoškolski centar 'Tin Ujević'. Nakon izgradnje zgrade Srednjoškolskog centra, škola je tamo premještena i tu se nalazi i danas. Zanimljivo je da je u procesu otvaranja Gimnazije veliki trud uložila ne samo Općina Vrgorac, već i Tekstilno poduzeće 'Braća Rakić' koje je potaknulo otvaranje cijelog niza strukovnih odjeljenja zbog potrebe za obrazovanom radnom snagom. Godine 1994. Srednjoškolski centar je promijenio ime u Srednja škola 'Tin Ujević'. Danas se u Srednjoj školi izvode programi: opća gimnazija, ekonomija, automehaničar, konobar, kuhar i mesar. Nakon dogradnje škole novim aneksom prije nekoliko godina, škola je dobila nove nastavne i specijalizirane učionice i kabinete čime se kvaliteta nastave uvelike povećala. Danas Srednju školu pohađa oko 370 učenika, a tamo je zaposleno oko četrdeset djelatnika, na punu satnicu ili manje.



Kroz pedeset godina rada iz Srednje škole je izašlo tisuće mladih Vrgorčana, od kojih su mnogi postali poznati i priznati stručnjaci u poljima svoga interesa. Ravnatelj Srednje škole je Josip Gašpar.

Koristimo priliku da učenicima, nastavnicima, ravnatelju, tehničkom i administrativnom osoblju Srednje škole 'Tin Ujević' čestitamo njihov Dan i ovaj vrijedni jubilej, te im zahvalimo na značajnom doprinosu vrgorskom školstvu u zadnjih pola stoljeća.

Barbiri proslavili Martinje

ponedjeljak , 11.11.2013.

Blagdan Svetog Martina – Martinje, svečano je proslavljen u Draževitićima 11. studenoga, već treću godinu zaredom. Proslavu je organizirao Mjesni odbor Draževitići na čelu sa predsjednikom Davorom Barbirom. Svojim zauzimanjem u organizaciji ove manifestacije, čime su ranijih godina već razmazili prijatelje i goste koji pohode njihovo selo na ovaj blagdan, mještani Draževitića su organizirali cjelodnevni program. Lošem vremenu usprkos.
Manifestacija je započela Svetom misom u mjesnoj crkvi Svetog Martina u starom selu koju je predvodio župnik don Davor Bilandžić.
Nakon toga je u lokalnoj gostionici organizirano uzimanje uzoraka mladog vina, a potom i njihovo kušanje i ocjena. Prikupljeni su uzorci vina dvanaest poljoprivrednika iz Vrgorskog polja (Jezera), a ocjenjivanje uzoraka izvršio je gradski službenik i predsjednik Udruge vinogradara i vinara Grada Vrgorca, diplomirani inženjer agronomije Goran Franić. Među okupljenim vinogradarima našao se i vlasnik vinarije Pilač Ivica Mihaljević. Okupljeni su kušali ponuđena vina, a Franić je davao brojne savjete o poboljšanju kvalitete vina tijekom samog procesa njegove proizvodnje. Potom je uslijedio svečani domjenak na kojemu su Barbiri i njihovi gosti nastavili druženje.
Treba dodati da je veći dio ovogodišnjeg slavlja u Draževitićima organiziran u lokalnoj gostionici, i to ne samo zbog lošeg vremena, već i zbog činjenice da je cesta prema starom selu i crkvi, udaljena od centra Draževitića oko kilometar i pol, još uvijek svedena na izrovani makadam, bez ikakve naznake kada bi se trebala asfaltirati, čime bi se omogućilo turističko valoriziranje toga područja, što već dugo sanjaju u Mjesnom odboru.
Inače, Sveti Martin je zavjetni svetac zaštitnik sela već gotovo cijelo stoljeće, otkada su mu se zavjetovali stanovnici Draževitića zbog širenja španjolske gripe, tzv. španjolice. Zaštitnica sela je Sveta Katarina.

ISTRAŽIVAČKI PROJEKT: Zbjeg Vrgorčana u Italiju i Egipat (1944.-1946.)

petak , 08.11.2013.

Obavještavamo zainteresiranu javnost da je u tijeku istraživački projekt radnog naslova 'Zbjeg Vrgorčana u Italiju i Egipat (1944.-1946.)'. Pozivamo građane Vrgorske krajine i naše iseljenike da nam jave ukoliko posjeduju fotografije, pisma, novine i druge tekstove, predmete (školske bilježnice, prekrivači, kutije, logorski brojevi, odjeća, jedaći pribor) i sve ostalo što ima podrijetlo iz zbjega. Posuđeni materijali biti će fotografirani ili skenirani i iskorišteni u dopunjavanju istraživanja.

Preuređena naslovnica Vrgoračkih novina prekrila Vrgorac

ponedjeljak , 04.11.2013.

Jutros je po oglasnim pločama i stupovima Vrgorca osvanula izmijenjena naslovnica novoga broja Vrgoračkih novina. Novine su preimenovane u 'Novine provjerenih informacija', a autor je ostavio najavu glavne priče o vrgorskim pogrebnicima, te ju ukrasio dodatnim detaljima. Ističu se tako tri štakora u crnom odijelu i natpis ispod njih: 'Već 8 godina nema lijeka za epidemiju 3 štakora'. Na naslovnici se nalazi i matematička razrada informacije iz teksta o pogrebnicima da je u posljednjih osam godina na 23 groblja Vrgorske krajine organizirano oko 1500 sprovoda.

Maloprije čujem da je i internetska stranica Grada Vrgorca doživjela hakerski napad i da su nepoznati počinitelji na nju također stavili spomenuta tri štakora, ali to ne mogu potvrditi jer nisam osobno vidio.

22. obljetnica priključenja Vrgoračke satnije u sastav Četvrte gardijske brigade

nedjelja , 03.11.2013.

Povodom 22. godišnjice priključenja 76 pripadnika Vrgoračke satnije u sastav Četvrte gardijske brigade, jutros se u Vrgorcu okupilo dvadesetak veterana Satnije. U društvu gradonačelnika Borisa Matkovića i gradskih vijećnika i predstavnika HDZ-a, SDP-a i Nezavisne liste mladih veterani su položili vijence i zapalili svijeće za poginule suborce na Spomeniku hrvatskim braniteljima u Vrgorcu. Uz predsjednika vrgorskog ogranka Udruge 4. gardijske brigade Bore Miličevića, na polaganju je sudjelovao i predsjednik krovne Udruge 4. gardijske brigade Božo Zadro, te predstavnici drugih veteranskih udruga sa područja Grada Vrgorca. Nakon polaganja vijenaca, veterani su se Pijacom uputili u Župnu crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije, gdje je župnik fra Ivica Omazić predvodio Svetu misu zadušnicu za sve poginule hrvatske branitelje. Nakom mise uslijedio je svečani ručak.
Vrgoračka satnija nastala je 28. lipnja 1991. godine, a njezinih 76 pripadnika priključilo se 1. studenoga 1991. godine 4. gardijskoj brigadi kao 3. satnija 4. bojne. Tijekom Domovinskog rata poginula su njezina tri pripadnika, a ranjeno ih je dvanaest. Satnija je ratovala na većini dalmatinskih ratišta, te na bojištima u zapadnoj Hercegovini.