Konsenzus Vrgorčana oko bacanja knjiga na smetlište - to je sramota!

nedjelja , 29.09.2013.

Oduševljen sam činjenicom što su Vrgorčani bez iznimke osudili bacanje knjiga na Ajdanovac. Tko me je god kontaktirao online, zvao ili sreo na ulici, nevezano koje su mu političke preferencije i stavovi, osudio je bacanje knjiga i ocijenio takav postupak kao sramotu, kulturološki skandal bez premca i sumrak civilizacije. Još sam više oduševljen činjenicom što je većina knjiga pokupljena sa smetlišta i udomljena na policama obiteljskih biblioteka u našemu gradu. Možete biti uvjereni da knjige više neće biti bacane na Ajdanovac. Jer kada bi se to dogodilo, građani bi odmah skočili na noge i obavijestili medije, onako kako su to napravili i u ovom slučaju.

Preminula Dina Franić

petak , 27.09.2013.

Jučer je nakon duge i teške bolesti u stacionaru makarskog Doma zdravlja preminula Miladinka Dina Franić (1981.-2013.). Njezina nažalost neuspješna borba za život ujedinila je Vrgorac i Makarsku, gradove u kojima je radila i živjela. Boreći se za vlastiti život u želji da može gledati svoga desetogodišnjeg sina kako odrasta, Dina je pokušala metode liječanja koje moderna medicina omogućuje. Vrgorčani i Makarani organizirali su nekoliko dobrotvornih akcija sa ciljem sakupljanja novca kako bi se Dina mogla podvrgnuti eksperimentalnom liječenju tumora u mišiću zdjelice u Turskoj. Međutim, bolest je nažalost bila jača.
Počivala u miru Božjem.

Na odlagalištu Ajdanovac osvanulo nekoliko stotina nepodobnih knjiga

srijeda , 25.09.2013.

Jutros je na gradskom odlagalištu Ajdanovac osvanula hrpa od nekoliko stotina otpisanih knjiga iz fundusa Gradske knjižnice Vrgorac. Gotovo sve su to knjige tiskane u vrijeme bivše Jugoslavije. Radi se o znanstvenim djelima vezanima za socijalizam, komunizam samoupravljanje, tu su monografije o Josipu Brozu Titu i Jugoslaviji, memoari i sabrana djela Tita, Edvarda Kardelja, Karla Marxa, Friedricha Engelsa, historije Jugoslavije, književna djela napisana na ekavici i ćirilici, zbornici NOB-a, zbirke zakona bivše države i slično. Među bačenim djelima je tako i Ježeva kućica Branka Čopića. Zanimljivo je i da se među bačenim djelima nalazi i nekoliko knjiga lokalnog pjesnika Ivana Grljušića izdanima u neovisnoj Hrvatskoj. Sve su to knjige koje je u nekom razdoblju u zadnjih pola stoljeća kupila i platila Općina Vrgorac. Sve su one financirane novcima poreznih obveznika socijalističke vrgorske općine.

Nakon stvaranja hrvatske države početkom devedesetih godina prošlog stoljeća došlo je u mnogim narodnim knjižnicama u Hrvatskoj do bacanja knjiga čiji se sadržaj i izgled nije smatrao podobnim za čitatelje mlade države. Počinjen je tada strašan knjigocid. Bačene su tako knjige o povijesti i teoriji socijalizma, partije, samoupravljanja, narodnooslobodilačke borbe, kao i brojne knjige izdane na ekavici i ćirilići. Kako su mnoge od tih knjiga danas jedva dostupne, mnogi znanstvenici imaju velikih problema u provođenju svojih istraživanja jer naprosto ne mogu doći do primjerka nekog naslova koje im treba u radu.

Naredba o bacanju knjiga došla je prije oko dvadeset godina i iz vrgorske općine u Gradsku knjižnicu Vrgorac, ali je savjesna knjižničarka sve takve nepodobne knjige skupila i sklonila ih u dijelu hodnika ('bunker') iza polica na kojima su se nalazile podobne knjige. Knjige su tu u mraku provele dva desetljeća, ali je tijekom lanjskog veljačkog snijega pukao stropni prozor i voda je ušla u skriveni dio knjižnice. Većina knjiga bila je potom otpisana i osobno sam nekoliko kutija različitih naslova, kako se ne bi bacile, otpremio u knjižnicu Titova muzeja u etno-selu Kokorići i predao ih vlasniku Zvonimiru Pervanu. Tijekom prošlog ljeta dio otpisanih knjiga je sakupljen u kutije i predan djelatnicima Komunalnog koji su ih, prema riječima knjižničara, spremili u skladište tvrtke. Međutim, ostalo je još nekoliko stotina knjiga koje su komunalci jučer pokupili. Međutim, te knjige nisu završile u skladištu Komunalnog, već na Ajdanovcu. Nije poznato zašto.

Od jutra me zovu građani i prijavljuju ovaj knjigocid. Pojedinci su već pokupili nekoliko desetaka knjiga, pa koristim priliku pozvati i ostale da se zapute do odlagališta i uzmu nekoliko knjiga za svoje obiteljske biblioteke. To se mora učiniti prije kiše jer će u protivnom biti kasno. Knjiga je blago, ona je odraz jednoga vremena i mi nemamo pravo mlađe naraštaje lišiti prava da i preko ovih knjiga saznaju više o vremenima koja su iza nas.

Vrgorska granična policija pronašla 209 kornjača u autobusu talijanskih hodočasnika!

srijeda , 18.09.2013.

Dubinska kontrola Postaje granične postaje Vrgorac zaustavila je na ulazu na autocestu na Ravči 16. rujna autobus talijanskih registarskih oznaka koji se vraćao sa hodočašća u Međugorju i prilikom pretresa unutrašnjeg prostora (bunkera) autobusa pronašla 209 kornjača čančara ukupne težine 150 kilograma, koje su bile žive zapakirane u šest kartonskih kutija za banane.

Kornjače je nakon hodočašća u Međugorju u autobus skrio 46-godišnji talijanski državljanin s namjerom da ih proda u Italiji, a sumnja se da ih je kupio negdje na potezu od Međugorja do hrvatske granice. Kornjače su oduzete, te predane nadležnoj inspekciji zaštite okoliša. 46-godišnji talijanski državljanin je uz kaznenu prijavu za kazneno djelo uništavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske.

U Republici Hrvatskoj kornjača čančara je zakonom zaštićena životinja čije je prikrivanje, prodaja, kupnja, otuđivanje, prepariranje i ozljeđivanje strogo zabranjeno i kažnjivo.

Koristimo priliku da pohvalimo vrgorske plavce zbog ove velike zapljene, pogotovo jer se radi o švercu živih bića, te izuzetno bezobraznom kaznenom djelu talijanskog švercera koji je bio toliko bahat da je pomislio da će preko više državnih granica moći neometano prenijeti 209 kornjača u šest kutija.

Komunalno u kolovozu - prihodi 573 tisuće, rashodi 1,28 milijuna kuna

nedjelja , 15.09.2013.

Unatrag 30 dana počevši od 27. kolovoza 2013. godine, gradska tvrtka Komunalno d.o.o. imala je prihode od 573.486,47 kuna, dok su rashodi iznosili 1.288.381,55 kuna (28.836,93 kuna za troškove održavanja, 287.000,00 kuna za plaće za srpanj, 13.000,00 kuna za putne troškove i 959.544,62 kune troškova ovrhe). Za trošak električne energije za mjesec kolovoz tvrtci HEP Opskrba je plaćeno 113.030,78 kuna, a tvrtci HEP ODS 81.484,75 kuna.

Grad Vrgorac ima svoje predstavnike u različitim institucijama i to u upravnim odborima, skupštinama i drugima upravnim ili nadzornim tijelima.

1. Komunalno d.o.o. – Grad imenuje 1 člana – gradonačelnik Boris Matković,
2. Gradska čistoća i usluge – Grad imenuje 1 člana – gradonačelnik Boris Matković,
3. Javna ustanova 'Dom športova' – Grad imenuje 5 članova – Davor Jović, Jure Katavić, Vedran Hrstić, Davor Radić i Mirko Vrcan,
4. Dječji vrtić 'Pčelica' – Grad imenuje 4 člana – Mario Ančić, Davor Radić, Žana Jerkušić i Sanja Rakušić Vukosav,
5. Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrgorac – Grad imenuje 1 člana – zamjenik gradonačelnika Željko Pervan.

Citirani podaci dio su pismenog odgovora gradonačelnika Borisa Matkovića na pitanje vijećnika Rade Bobanca na prošloj sjednici Gradskog vijeća, a koje je poslano vijećnicima Gradskog vijeća.

Natječaj za prodaju građevinskog zemljišta u Gospodarskoj zoni 'Ravča'

utorak , 10.09.2013.

Poduzetni ste? Imate viša par milijuna eura i željni ste ih negdje uložiti? Gospodarska zona 'Ravča' je onda pravo mjesto za vas! Natječaj slijedi u nastavku teksta.
------------

REPUBLIKA HRVATSKA
SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
G R A D V R G O R A C
G r a d o n a č e l n i k

KLASA: 940-02/13-01/01
URBROJ:2195/01-03/02-13-1
Vrgorac, 06. rujna 2013.

Na temelju članka 35. stavka 2. i 391. stavka 1 . Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99-Odluka USRH, 22/00-Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12), članka 48. stavka 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01- vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst), članaka 3. i 12. Odluke o uvjetima i postupku raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Vrgorca na području Gospodarske zone “Ravča” („Vjesnik“ - službeno glasilo Grada Vrgorca broj 2/12) i članka 34. Statuta Grada Vrgorca („Vjesnik“ - službeno glasilo Grada Vrgorca broj 6/09 i 2/13), Gradonačelnik Grada Vrgorca, objavljuje

N A T J E Č A J
za prodaju građevinskog zemljišta na
području Gospodarske zone «Ravča»


1. Predmet natječaja je prodaja određenog i u grafičkim prikazima iskazanog građevinskog zemljišta na području Gospodarske zone «Ravča», a radi izgradnje gospodarsko – poslovnog i/ili gospodarsko – proizvodnog sadržaja suglasno odredbama Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone «Ravča», i to baš pojedinačan prostor kako slijedi:


Smještaj i prikaz prostora građevinskih čestica prikazan je u kartografskom prikazu „4. Način i uvjeti gradnje“ M: 1:2000.

2. Ponuda mora sadržavati:
2.1. Naziv, adresu, telefon i osnovne podatke o ponuditelju;
2.2. Potpune podatke o odgovornoj osobi ponuditelja;
2.3. Dokaze o sposobnosti ponuditelja;
2.4. Opis dosadašnjeg poslovanja, gospodarsku procjenu ulaganja sa investicijskim programom, te sve podatke za vrednovanje kako su navedeni u bodovnoj listi za ocjenu zahtjeva;
2.5. Određenje konkretnog dijela građevinskog zemljišta – prostora građevinske parcele i samostalne zemljišne čestice za koje se natječe;
2.6. Rok izgradnje i početka obavljanja djelatnosti;
2.7. Ponuđenu cijenu izraženu po jednom metru četvornom i u ukupnom iznosu za cijeli prostor buduće građevinske parcele i samostalne zemljišne čestice, kod čega ponuđena cijena za jedan metar četvorni ne smije biti manja od 3,00 € u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja;
2.8. Dokaz o plaćanju jamčevine;
2.9. Iznos planiranih ulaganja i izvori financiranja;
2.10. Izjavu o prihvaćanju natječajne dokumentacije, uvjeta natječaja, Uputa ponuditeljima i Općih i posebnih uvjeta (Izjava mora biti potpisana i ovjerena);
2.11. Ostale dokaze i isprave sukladno odredbama Uputa ponuditeljima.

- Posebni uvjeti prodaje utvrđeni su u Uputama ponuditeljima.
- Podnošenje ponude ima značaj prihvaćanja svih uvjeta natječaja i ukupne natječajne dokumentacije, kao i svih posljedica koje iz toga proizlaze.
- Natjecati se mogu domaće i strane pravne i fizičke osobe (obrti) registrirane za obavljanje djelatnosti koja dovodi do ostvarenja cilja raspolaganja zemljištem. Natjecatelji moraju ispunjavati uvjete utvrđene natječajnom dokumentacijom.
- Pojedini natjecatelj, bilo sam, bilo udružen, bilo njegovo povezano društvo ili s njim povezane osobe, ovlašten je podnijeti samo jednu ponudu za natječaj.
- Rok valjanosti ponude ne smije biti kraći od 60 dana od dana početka tijeka roka za podnošenje ponuda.
- Najboljim ponuditeljem smatrat će se onaj ponuditelj koji je do isteka zadnjeg dana zadanog roka predao potpunu ponudu koja u sebi sadrži svu navedenu dokumentaciju sukladno Uputama ponuditeljima, Općim i posebnim uvjetima, koji je ostvario najveći broj bodova bodovanjem u zadanoj bodovnoj listi koja je sastavni dio natječajne dokumentacije.
- Natjecatelji moraju otkupiti natječajnu dokumentaciju plaćanjem naknade u iznosu od 1.000,00 kn uplatom na žiro-račun Grada Vrgorca HR9023300031851100008, model: 24, poziv na broj: 7706 – OIB (uplatitelja), uz naznaku svrhe uplate „otkup natječajne dokumentacije – Ravča“. Neprihvatljiva je ponuda natjecatelja koji nije uredno izvršio uplatu te preuzeo natječajnu dokumentaciju.
- Uz podnošenje ponude plaća se jamčevina na žiro-račun Grada Vrgorca HR9023300031851100008, model: 24, poziv na broj: 7706 – OIB (uplatitelja), uz naznaku svrhe uplate „jamčevina za natječaj – Ravča“, a jamčevina se plaća kako slijedi:
- za nekretnine čija je početna vrijednost do 1.000.000,00 kn, u iznosu od 10% utvrđene početne vrijednosti;
- za nekretnine čija je početna vrijednost veća od 1.000.000,00kn do 100.000.000,00kn, u iznosu od 5% utvrđene početne vrijednosti;
- za nekretnine čija je početna vrijednost veća od 100.000.000,00kn, u iznosu od 2% utvrđene početne vrijednosti.
- Dokaz o plaćenoj jamčevini mora se priložiti u sklopu ponude.

3. Natječaj se objavljuje u dnevnim novinama “Večernji list“, na web stranicama Grada Vrgorca www.vrgorac.hr, te na oglasnoj ploči Grada Vrgorca.
Za računanje roka mjerodavan je dan objave natječaja u dnevnom listu “Večernji list“.

- Rok za podnošenje ponuda po natječaju je 30 dana od dana objave u dnevnom listu ,“Večernji list“,
- Ponude se zaprimaju do 09. listopada 2013.godine u 15:00 sati na Protokolu Grada Vrgorca ili predane poštanskom uredu do isteka posljednjeg dana roka.
- Ponude se podnose u zatvorenoj omotnici sa naznakom: «Ponuda za kupnju zemljišta u Gospodarskoj zoni «Ravča» - ne otvaraj» na prijemnom uredu Grada Vrgorca ili preporučenom poštanskom pošiljkom.
- Pravovremenom ponudom smatra se ona koja je do zadnjeg dana roka do 15:00 sati dostavljena na prijemnom uredu Grada Vrgorca, kao i ona koja je u pismu preporučenom poštanskom pošiljkom predana pošti do isteka zadnjeg dana roka.
- Nepotpune ponude i ponude predane izvan zadanog roka neće se razmatrati.
- Javno otvaranje ponuda održat će se 15. listopada 2013. godine u 12:00 sati u zgradi Gradske uprave Grada Vrgorca, Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac (Mala vijećnica, I kat).

4. Preuzimanje natječajne dokumentacije moguće je isključivo uz prikaz kopije uplate za istu nakon čega će natječajna dokumentacija biti stavljena natjecatelju na raspolaganje na način kako to njemu najviše odgovara (osobno preuzimanje, dostava elektroničkom poštom, faxom i sl.)

5. Grad Vrgorac ovlašten je ne prihvatiti niti jednu ponudu ili prihvatiti samo neke od ponuda, poništiti cijeli natječaj ili poništiti natječaj samo za neke određene dijelove građevinskog zemljišta sve do donošenja odluke o izboru natjecatelja.
- Ako odabrani natjecatelj odustane, Gradonačelnik Grada Vrgorca na prijedlog Povjerenstva može izvršiti izbor sljedećeg najboljeg ponuditelja uz uvjet da prihvati ponuđenu cijenu prvog ponuditelja ukoliko je bila veća od njegove.
- Ako odabrani natjecatelj odustane i/ili u roku ne pristupi sklapanju kupoprodajnog ugovora ili ne plati cijeli iznos kupoprodajne cijene, taj se natjecatelj isključuje i gubi pravo na povrat jamčevine.
- Grad Vrgorac zadržava pravo ne prihvatiti niti jednu valjanu ponudu iz natječaja, kao i pravo odustati od prodaje u svako doba prija potpisivanja ugovora.
- Podnošenje ponude ima značaj prihvaćanja svih uvjeta natječaja i ukupne natječajne dokumentacije, kao i svih posljedica koje iz toga proizlaze.
- Kupac raspolaže nekretninom u stanju „viđeno – kupljeno“.

6. Svi ostali uvjeti natječaja određeni su u Uputama ponuditeljima, Općim i posebnim uvjetima i ostaloj natječajnoj dokumentaciji.

GRADONAČELNIK:
Borislav Matković, prof.

Vrgorska granična policija pronašla preko 83 kilograma marihuane u crnogorskom pogrebnom vozilu

nedjelja , 08.09.2013.

Djelatnici granične policije Policijske postaje Vrgorac, u suradnji sa Odjelom za droge policijske uprave Splitsko-dalmatinske, uhitili su u Vrgorcu crnogorskog državljanina A.J. (1989.) koji je u kombiju u vlasništvu pogrebnog poduzeća 'Narcis' iz Nikšića, prevozio ukupno 83 kilograma i 43 grama marihuane upakirane u 81 PVC vrećicu. Uhićeni je marihuanu sakrio u posebnom odjeljku kombija marke Mercedes, smještenom ispod lijesa. Tržišna vrijednost droge iznosi oko četiri milijuna kuna.
Uhićeni je inače putovao iz Crne Gore u Sloveniju pokupiti pokojnika, a usput je marihuanu namjeravao prevesti za potrebe slovenskog tržišta. Granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine prošao je bez problema, ali prilikom zaustavljanja u Vrgorcu policijski pas je nanjušio marihuanu, koju su potom policijski djelatnici i pronašli.
Ovo je već treća zapljena droge na području Vrgorcu u zadnjih nekoliko mjeseci, rekordna u posljednje vrijeme na području splitsko-dalmatinske policijske uprave.

U prodaji 55. broj Vrgoračkih novina

petak , 06.09.2013.

U prodaji je 55. broj Vrgoračkih novina – prvih novina Vrgoračke krajine, na 36 stranica.
Od ovoga Vrgoračke novine postaju dvomjesečnik.

U ovom broju donosimo vam veliki životni intervju sa najpoznatijim i najplodnijim vrgorskim novinarom - Igorom Majstrovićem, koji neprestance piše od 1979. godine. Tu je i opširni izvještaj sa 2. sjednice Gradskog vijeća. Tematiziramo trenutno stanje u Komunalnom, a pitamo se zašto Vrgorac vodom opskrbljuje Župu Biokovsku, umjesto da to radi Općina Zagvozd, na čijem je terenu taj mjesni odbor. Komentiramo i trenutna kretanja u HMNK Vrgorac. U novom broju možete pročitati i izvještaje sa koteškog festivala organiziranog u spomen na pokojnog Ivicu Stankovića, kao i izvještaj sa sajma za Veliku Gospu na Velikom Prologu i 7. Sabora Šalinovića. Možete pročitati i kratku reportažu iz Podprologa.
Uz sve nabrojano, možete pročitati i čitav niz drugih vijesti iz našega kraja koje su se dogodile kroz srpanj.

Svoj primjerak Vrgoračkih novina u Vrgorcu možete kupiti u trgovinama Jukić, benzinskoj postaji Pivac i trgovini Ante.

Izvan Vrgorca novine će biti dostupne za nekoliko dana i to u: Makarskoj (Diskont Pivac, Zrinsko Frankopanska 36), Splitu (Mesnica Pivac, Stari Pazar bb) i Zadru (Mesnica Pivac, Dalmatinskog sabora 2). Na prodajnom mjestu u Zagrebu još radimo.

Inicijativa za oživljavanje i održivo iskorištavanje razvojnih resursa biokovske subregije

ponedjeljak , 02.09.2013.

HNS-ovi saborski zastupnici Goran Beus Richembergh (predsjednik Odbora za turizam) i Srđan Gjurković (predsjednik Odbora za financije i državni proračun), održali su zajedno sa kolegama makarske podružnice HNS-a 29. kolovoza konferenciju za novinare u Makarskoj kako bi predstavili svoju Inicijativu za pokretanje i zasnivanje programa regionalnog razvoja 'BIO-MAK' (Biokovo-Makarska rivijera). Inicijativa daje okvir za oživljavanje i održivo iskorištavanja prirodnih, gospodarskih, kulturnih i drugih razvojnih resursa biokovske subregije u razdoblju od 2013. do 2022. godine. Inicijativa je u nekim svojim dijelovima vrlo zanimljiva, ali provediva je samo uz dobru komunikaciju svih lokalnih samouprava makarsko-biokovskog područja lišenu politikanstva na kakvo smo odavno naviknuli, a koje malo pomalo urušava naše male zajednice. Isto tako, većina naših lokalnih samouprava uglavnom se je ispunjena politički podobnim ekipama od kojih je teško očekivati provođenje bilo kakve strategije, a lokalni šerifi uvijek pitaju - a gdje sam tu ja!. Ali nada umire posljednja. Inicijativa je tu, a što se tiče Vrgorca, potez je na Matkovićevoj ekipi. Tekst inicijative slijedi u nastavku:

INICIJATIVA ZA POKRETANJE I ZASNIVANJE PROGRAMA REGIONALNOG RAZVOJA
BIO-MAK
(BIOkovo – MAKarska rivijera)

OKVIR ZA OŽIVLJAVANJE I ODRŽIVO ISKORIŠTAVANJE
PRIRODNIH, GOSPODARSKIH, KULTURNIH I DRUGIH RAZVOJNIH RESURSA BIOKOVSKE SUBREGIJE
2013. – 2022.

Kolovoz 2013.

Prije nego što izustiš 'ne može', dobro promisli.
Uvijek se nešto može, kad se hoće.
I koliko god postigli,
bit će to više od onoga što sad imamo.

Uvod:
Hrvatski sabor ove je godine usvojio Strategiju razvoja hrvatskoga turizma (do 2020.) koja traži bitno repozicioniranje mnogih segmenata turističke industrije u pravcu smanjivanja sezonalnosti i povećanja kompetitivnosti. Ona definira ozbiljne deficite hrvatskog turističkog proizvoda i moguće načine njihova uklanjanja kroz nove, jedinstvene i autohtone turističke proizvode, podizanje kalitete smještaja, gradnju novih kapaciteta i sadržaja, oživljavanje zapuštenih zona i edukaciju turističkoga osoblja. Također i na potrebu redefiniranja sustava turističkih zajednica ali i turističkih agencija kao upravljača turističkih destinacija i kreatora novih turističkih proizvoda. Oslanja se na mogućnosti privlačenja sredstava iz EU fondova te poticanje privatnoga poduzetništva i privatizaciju državnih turističkih poduzeća.

S druge strane, potrebe uravnoteženja regionalnoga razvoja veće su nego ikad i EU fondove možemo i trebamo koristiti i za projekte kojima se provodi politika aktivnoga regionalnog razvoja, povezivanja, razvoja i izgradnje infrastrukture, ruralnoga razvoja i očuvanja prirode i okoliša.

Atomiziranost sustava lokalne samouprave u Hrvatskoj objektivna je poteškoća koja se može nadvladati koordinacijom, zajedničkim projektima i sinergijskim učincima.

Ova inicijativa ide upravo u tom smjeru.


Osnovna ideja:
Strateški povezati i koordinirati razvojne inicijative i korištenje prirodnih, turističkih, proizvodnih, kulturnih i ostalih resursa biokovske subregije u funkciji održivoga razvoja, diversifikacije i veće kvalitete turističkoga proizvoda, odgovornoga upravljanja turističkom destinacijom, smanjenja turističke sezonalnosti, pokretanja proizvodnje kompetitivnih i autohtonih proizvoda i usluga te demografskoga i ekonomskog oživljavanja Zabiovkolja u razdoblju od 10 godina.

Cilj:
Povećati razinu kvalitete života i ekonomske održivosti domicilnog stanovništva na čitavome području subregije vlastitim radom i sredstvima te sredstvima poduzetnika (investitora) i EU fondova.

Prostor obuhvata Inicijative:
Općine i gradovi Makarskoga primorja i Zabiokovlja:
- općine: Baška Voda, Brela, Gradac, Podgora, Tučepi, Šestanovac, Zadvarje i Zagvozd
- gradovi: Imotski, Vrgorac i Makarska.

Potencijal suradnje unutar šire regije: otok Brač, otok Hvar, područje Neretve od Metkovića do Ploča i Pelješac.

Potencijal prekograničnoga obuhvata projekata: Zapadnohercegovački kanton u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj inicijative:

Povezivanje i koordinacija različitih aktera razvoja u svrhu postizanja ciljeva odvijalo bi se na nekoliko razina:

Političko-upravna:
1. stalna koordinacija čelnika općina i gradova
2. suradnja s nadležnim tijelima Splitsko-dalmatinske županije
3. suradnja s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvom pravosuđa (zemljišno-knjižni odjeli sudova), Ministarstvom zaštite prirode i okoliša (Park prirode Biokovo, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), Ministarstvom poljoprivrede (poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo) i drugim ministarstvima (turizam, gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo, graditeljstvo, kultura, pomorstvo, promet i infrastruktura itd.) te Državnom geodetskom upravom (katastar)

Stručna:
1. koordinacija turističkih zajednica u subregiji
2. rad preko ekspertnih timova (priroda i okoliš, prostorno planiranje, upravljanje turističkim destinacijama, komunalna infrastruktura, promet i sl.) i Savjeta Inicijative
3. suradnja s Regionalnom razvojnom agencijom RERA

Gospodarska:
1. forum poduzetnika
2. granske udruge u turizmu (hoteljeri, restorateri, agencije)
3. Gospodarska komora Županije
4. Obrtnička komora – udruženja obrtnika
5. prezentacijske konferencije/burza projekata
6. suradnja s tvrtkama na konkretnim projektima
7. suradnja s bankama na konkretnim projektima

Na tim bi se razinama definirali problemi, prepreke i poteškoće, dogovarali akcijski planovi za njihovo uklanjanje, prikupljali projekti i poduzetničke inicijative, davale preporuke u prostorno-planskoj politici, definirali modeli subvencija i garancija, modeli edukacije i logističke potpore nositeljima projekata, nadgledala provedba i davale smjernice za modifikacije programskoga okvira.


Opis problema i mogućih rješenja – načelne napomene:

Područje Makarske rivijere i Zabiokovlja podijeljeno je na tri grada i osam općina koje međusobno uglavnom vrlo loše ili nikako ne surađuju i komuniciraju. To bitno smanjuje njihovu sposobnost postizanja sinergijskoga učinka u poticanju i omogućavanju razvojnih projekata, osobito onih od širega značaja. Posljedice manjka komunikacije i koordinacije osjećaju se na svim područjima bitnima za gospodarski razvoj, usklađenost razvojnih planova, oživljavanje napuštenih ili iznimno slabo naseljenih područja i naselja gornjega Podbiokovlja i Zabiokovlja.

Subregija ima fantastične potencijale koji se potpuno neracionalno koriste. Nema teške industrije i velikih zagađivača, prirodni resursi su očuvani, krajolik je tek djelomično devastiran nekontroliranom gradnjom i to u priobalnom području. Glavna prometna arterija je vrhunske kvalitete i velikoga kapaciteta (auto-cesta), subregija je unatoč biokovskoj barijeri poprečno povezana brzom spojnicom (tunel kroz Biokovo) te morskim linijama na dva susjedna otoka (Makarska-Sumartin i Drvenik-Sućuraj). Dio zone je prepoznat na turističkom tržištu pod brendom 'Makarska rivijera' koji baštini i nezanemarivu tradiciju. U neposrednoj je blizini drugih brendiranih zona u okruženju (Brač, Hvar, Split, Dubrovnik, Međugorje, Mostar).

Međutim, intenzivna turistička aktivnost izrazito je sezonalna i odvija se u zabrinjavajuće uskome i vrlo zagušenome priobalnom koridoru, oslonjena je na potražnju tzv. masovnoga turizma, vrijednosti koje štiti Park prirode Biokovo ne utječu na podizanje kvalitete turističkih usluga niti života domicilnoga stanovništva, Biokovo se doživljava kao zona visokoga rizika zbog čestih nesreća turista, kulturna ponuda je siromašna, jednoobrazna, sezonska i nekompetitivna (stanoviti izuzeci su festivalski programi u Zagvozdu i Gornjim Tučepima ali su oni orijentirani uglavnom na domicilno stanovništvo i domaće goste), poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane je iznimno slaba, tehnološki bazična i ekstenzivna (izuzetak je tek Mesna industrija u Vrgorcu), plodna područja su nemeliorirana ili zapuštena, malo i srednje poduzetništvo je slabo i premalo orijentirano na turistički promet kao najjeftiniji i najbrži izvozni prodajni kanal roba i usluga.

Najvažniji nedostaci koji se osobito osjećaju i koje treba otklanjati u funkciji razvoja:
- depopuliranost i zapuštenost velikoga područja koje je do prije nekoliko desteljeća bilo naseljeno i aktivno,
- nesređenost zemljišnih knjiga i katastra,
- dobar dio stanovništva izvan priobalnih naselja živi na granici socijalnog minimuma i siromaštva s visokom stopom nezaposlenosti,
- vrlo niska razina intenziteta gospodarskih aktivnosti i radno aktivnog stanovništva,
- visoka sezonalnost turizma kao glavne gospodarske grane,
- nediversificiranost turističkoga proizvoda i prelevantnost sadržaja za masovni, ljetni turizam,
- nedostatak kapaciteta najviše kategorije koji mogu raditi čitave godine (primjerice za potrebe kongresnoga turizma),
- nedostatak autohtonih i jedinstvenih turističkih sadržaja,
- dominacija usitnjenih, kvalitetom potpuno neujednačanih i sadržajno slabo opremljenih i podržanih kapaciteta privatnog smještaja,
- nedostatna razina educiranosti radne snage u ugostiteljstvu i turizmu,
- zatvorenost i slab kapacitet ustanove Park prirode Biokovo
- nedovoljna razvijenost komunalne infrastrukture (vodoopskrba i odvodnja te napose odlaganje i reciklaža otpada),
- zapuštenost poljoprivredno potentnih površina i slaba lokalna proizvodnja hrane,
- nemelioriranost i zapuštenost plodnih kraških polja Imotske i Vrgorske krajine,
- nepostojanje sustavne brige i potpore za obnovu autohtonih kamenih kuća u podbiokovskim i zabiokovskim selima.
- itd.

Ogroman je prostor za definiranje malih i srednjih projekata koji bi trebali dovesti do povećanja gospodarske aktivnosti, oživljavanja napuštenih područja i stvaranja novih , autohtonih i kompetitivnih turističkih proizvoda kojima bi se, između ostaloga, rapidno pojačala i tzv. izvanpansionska potrošnja posjetitelja Makarske rivijere.

Elementi za to leže u velikom prirodnom potencijalu, očuvanom krajoliku, kulturno-povijesnoj baštini (baština venecijanskoga i osmanlijskog vremena s obje strane Biokova, ali i srednjevjekovna bogumilska), a sekundirani su autohtonošću, eko-modelom proizvodnje, dobrom prometnom povezanošću, tradicijom u turizmu, klimatskim uvjetima itd.

Napomena: Donekle uporediv primjer je Istra unatrag desetak godina. Ta je regija bila izrazito turistički nekompetitivna, bez ijednoga hotela s četiri ili više zvjezdica, kronično siromašna autohtonim i jedinstvenim turističkim sadržajima, s izrazito depopuliranom, razrušenom i zapuštenom unutrašnjošću, s vrlo sezonalnim kapacitetima masovnoga turizma, gotovo bez ikakve relevantne lokalne proizvodnje hrane, sa slabom eno-gastronomskom ponudom, lošom infrastrukturom. Odgovorni ljudi u Istri su tom problemu pristupili zajednički, definirali su osnovne strateške ciljeve razvoja i posebne taktike njihova postizanja te su velikim zajedničkim naporima (tada uglavnombez EU fondova!)u međuvremenu postigli dramatične promjene koje su bitno povećale kompetitivnost i sposobnost Istre kao turističke regije. Struktura kapaciteta je bitno promijenjena u korist smještaja najviše kategorije, sela u unutrašnjosti se obnavljaju i naseljavaju, a nasadi maslina i vinove loze drastično su povećani, osnovani su deseci kvalitetnih agroturističkih cjelina, proizvodnja vina i maslinova ulja dosegla je najvišu razinu kvalitete, pokrenute su i podržane važne kulturne manifestacij, broj atrakcija i novih turističkih sadržaja raste iz godine u godinu, komunalna infrastruktura se stalno razvija itd. Naravno, Istra ima položajnu rentu blizine važnih emitivnih tržišta Italije, Austrije i Slovenije što je stavlja u povoljniji položaj od Dalmacije u cjelini. No to nije i ne može biti presudan element koji bi Dalmaciju, a onda i Makarsku rivijeru sa zaleđem diskvalificirao od sličnih nastojanja i razmišljanja o mogućemu razvoju. Možda ova zona ne može doseći tako nisku sezonalnost kao Istra ali postojeću, koja je kritično velika i neodrživa, može i mora bitno reducirati.

Mogući mali i srednje veliki projekti:
- poljoprivredna proizvodnja i uzgoj (OPG, obrti ili zadruge):
o maslina
o vinova loza (poticati autohtone i udomaćene sorte)
o ljekovito i začinsko bilje (kadulja, pelin, metvica, popunac, kamilica, vrisak, bosiljak, lavanda, ruzmarin itd.)
o grožđe, višnje, bademi, orasi, smokve, rogač, šipurak itd.
o krompir, rajčica, raštika i ostale povrtne kulture
o rasadnik
o sir
o koze i ovce
o svinje
o pčele
o perad
- mali proizvodni i prerađivački centri (poduzeća, obrti ili zadruge):
o destilerija lozovače, travarice te voćnih rakija i likera (orahovica, višnjevača, rogačuša, smokovača itd.)
o destilerija eteričnih ulja
o vinarija
o uljara
o sirana
o proizvodnja i pakirnica meda te voćnih i biljnih sirupa
o pakirnica sušenoga voća
o pakirnica ljekovitog i začinskog bilja
o pršutana, sušara mesa (kaštradina, pršut, pečenica itd.)
o mini solane (cvijet soli)
o drveni suveniri i galanterija (tronošci, bukare, preslice, kašike, vučije, stapovi, škrinje itd.)
o ostali suveniri
o ostali proizvodi
o usluge

Kad je riječ o kraškim poljima Imotske i Vrgoračke krajine ozbiljno treba razmotriti mogućnosti stakleničkoga i plasteničkoga uzgoja povrća jer za to postoje iznimni uvjeti.
Proizvodnja toga kraja kao i obližnje Neretve mora moći naći načina za plasman na domaćemu tržištu odnosno turističkoj i ugostiteljskoj mreži, prije svega na Makarskoj rivijeri kao najbližoj. Rješenje može biti gradnja hladnjače te zadružni model uzgoja i plasmana. Tu treba razviti pilot modele i ponuditi ih poduzetnicima.


Mogući sadržaji agroturističkih cjelina (OPG, obrti) koje su u stanju prihvatiti izletničke grupe od 10 i više posjetitelja (Zabiokovlje):
- odmorište, vidikovac, poučna staza, sadržaji namijenjeni uzgoju i proizvodnji (vinski podrum, sušara, destilerija, staje i obori
- obnovljena cjelina kamenih objekata (kuće, konobe, gumna itd.)
- zalogajnica s kominima (peka, gradele, ražanj) za pripremu i posluživanje hrane
- vinotoč- kušaonica vina i rakije (i bikle)
- kušaonica maslinova ulja
- prodaja vina, rakije, ljekovitoga i začinskog bilja, sira, kruha ispod peke, suvenira
- etno-zbirka
- smještajni kapacitet itd.

U zabiokovskome kraju potrebno je revitalizirati autohtonu gastronomsku ponudu koja obuhvaća jela s komina (suvoparnik, kruh, jela ispod peke, variva od raštike, krompira, boba, slanutka i drugih žitarica i grahorica, kaštradina, pršut, sir iz mišine, janjetina, kozletina itd.)

U primorskome dijelu naglasak je na ribljim i ostalim morskim specijalitetima, maslinovu ulju i maslinama, kaparima, šalši, siru iz ulja, mesu s gradela itd.

Posebno lukrativnim čini se uzgoj koza za što u vrletima Zabiokovlja ima mnogo uvjeta (kao i duge tradicije). To bi pripomoglo kako unapređenju gastronomske ponude (meso, sir) tako i čišćenju zapuštenih i zaraslih dolaca, staza i livada.

Ostale moguće cjeline ili aktivnosti koje treba revalorizirati i staviti u funkciju:
- planinarske i pješačke staze
- biciklističke staze
- tematski parkovi (Hasanaginica? maršal Marmont? fra Jure Radić? fra Andrija Kačić Miošić?)
- obnovljene kule i begovine iz osmanlijskoga perioda
- gradine, gomile i bogumilski stećci
- afirmacija postojećih sadržaja (Malakološki muzej u Makarskoj, samostani u Zaostrogu i Živogošću, vrgoračka gradina itd.)
- umjetničke kolonije i parkovi skulptura
- kamenoklesarske radionice (vezati uz obnovu kamenih kuća)
- radionice drugih starih zanata
- ljetna događanja u podbiokovskim selima
- branje maslina, jematva
- izlov ribe
- pokretanje novih manifestacija tijekom čitave godine itd.

Program treba pratiti i set mjera za olakšavanje života u krajevima Zabiokovlja kroz različite poticaje i povlastice (kroz oslobođenje od komunalnog doprinosa i naknade, lokalnih poreza kao i preko posebnih kreditnih, garancijskih ili poticajnih linija, olakšice za brdsko-planinska područja i sl.) osobito usmjerene na mlađe radno sposobne obitelji koje su spremne na povratak/naseljavanje te pokretanje poduzetničkih inicijativa kao što su agroturizam, OPG-i i manji proizvodni i prerađivački pogoni. Također i na projekte obnove i oživljavanja kamenih i starih kuća i drugih objekata.

Operativno vođenje, koordiniranje i praćenje inicijative:

1. Predsjedavanje Inicijativom BIO-MAK rotirati svakih 6 mjeseci. Prvi predsjedavajući bi bio gradonačelnik Makarske. Potom bi se na mjestu predsjedavajućega izmjenjivali načelnici i gradonačelnici određeni ždrijebom. Konferencija načelnika i gradonačelnika bi se održavala u pravilu jednom u šest mjeseci, a na nižoj razini (zamjenici) svaka tri mjeseca. Nižom razinom predsjedava zamjenik predsjedavajućega načelnika ili gradonačelnika.
2. Ustanoviti Tajništvo BIO-MAK-a (jedan tajnik i jedan administrator) koje će od početka 2014. voditi brigu o organizacijsko-tehničkim aspektima suradnje na razini općina i gradova (predlaže se da financijsko-tehničke uvjete, poput ureda i plaća osiguraju Županija i tri grada ali da sve JLS u proračunima osiguraju makar minimalna sredstva za rad Inicijative); te osobe ne moraju biti nužno u punom radnom vremenu već taj posao mogu obavljati i uz neki drugi)

3. Osnovati Savjet Inicijative BIO-MAK i u njega imenovati ugledne stručnjake. Savjet bi trebao biti otvoreni debatni forum koji bi načelnicima i gradonačelnicima davao prijedloge i sugestije na razvoju Inicijative.

Ova pitanja treba urediti međusobnim tehničkim sporazumom.

Ostale ideje koje valja razmotriti u okviru ovoga razvojnog programa suradnje općina i gradova biokovske subregije:

1. U suradnji s nadležnim službama Županije i ministarstvima, kao i s Gospodarskom komorom definirati poseban model edukacije poduzetnika o pripremama projekata za EU fondove koji bi bio dostupan već u prvoj polovici 2014. godine,
2. Analizirati mogućnosti i potrebe za osnivanje Turističkoga veleučilišta u Makarskoj (u suradnji s turističkim tvrtkama koje za to imaju visok interes),
3. Redefinirati programe i ranije iskazane potrebe poslovnih zona u prostornim planovima ukoliko su se pokazali neoperativnima ili nerealnima,
4. Zajedničkim naporima dogovarati velike projekte kao što su odlagalište otpada, marina, turistički resorti, kongresni centri, proizvodni pogoni, energetski pogoni, vodeći računa o zajedničkim interesima,
5. Usklađivati razvojnu politiku općina i gradova kako bi se postizao sinergijski učinak i umanjili eventualni mogući negativni učinci za susjedne JLS,
6. Nastojati na Inicijativi i u slučaju da u tijeku provedbe njenoga okvira dođe do teritorijalnoga preustroja Republike Hrvatske, odnosno do reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Iznimno je važno da o ciljevima, nastojanjima i priželjkivanim učincima ove Inicijative budu upoznati svi članovi predstavničkih tijela općina i gradova ali i šira javnost jer će se samo tako osigurati viša razina razumijevanja, potpore i suradnje kako onih koji su akteri procesa donošenja odluka tako i građana, dakle onih kojih se to neposredno tiče.

U ovoj Inicijativi nema mjesta strančarenju jer je ona opća i u interesu je svih građana, dakle i svih političkih stranaka koje ih zastupaju. Ona može i treba biti povod ili platforma za političko natjecanje – tko će brže, bolje i učinkovitije koristiti njene ideje i tko će razviti i ostvariti uspješnije taktike za ispunjavanje njenih ciljeva. Inicijativa se referira na 10-ogodišnji period, što znači na više od dva izborna ciklusa u lokalnoj samoupravi. Pristajanje na dugoročni okvir znači strateško promišljanje i trasiranje procesa koji mogu i trebaju trajati duže od jednoga izbornoga ciklusa kako bi dali odgovarajuće rezultate. To je odgovorna politika.

Politička vodstva općina i gradova (ali i njihovi opozicijski konkurenti) imat će u toj kompeticiji priliku da pred svoje birače izađu s rezultatima učinjenoga i planovima za budući razvoj dva puta: 2017. i 2021. godine.

OKVIRNI AKCIJSKI PLAN ZA POKRETANJE INICIJATIVE:

Kolovoz 2013. Press konferencija vodstva HNS-a Makarske i saborskih zastupnika HNS-a Gorana Beusa Richembergha (predsjednik Odbora za turizam) i Srđana Gjurkovića (predsjednik Odbora za financije i državni proračun). Pozvati predsjednike svih podružnica subregije.
Inicijativa predstaviti gradonačelniku Makarske koji bi trebao (kao čelnik najvećega grada subregije) biti inicijator daljnjih koraka na pokretanju i uspostavi Inicijative BIO-MAK
Rujan 2013. Pripreme za održavanje prvoga sastanka načelnika i gradonačelnika (i njihovih zamjenika)
Do 15. listopada 2013. Prvi sastanak/konferencija svih načelnika i gradonačelnika subregije na kojemu bi im se predstavila inicijativa i raspravili mogući okviri suradnje.
uvodničar: gradonačelnik Makarske
gosti govornici: ministar turizma, ministar regionalnog razvoja, predsjednik Odbora za turizam Hrvatskog sabora, župan
ostali gosti: čelnik Regionalne razvojne agencije i direktori TZ SDŽ i svih turističkih ureda subregije
Početak studenoga 2013. Drugi sastanak/konferencijasvih načelnika i gradonačelnika subregije na kojemu bi potpisali zajedničku izjavu (kojom iskazuju spremnost svojih jedinica lokalne samouprave za daljnji zajednički rad na programu u narednih deset godina)
Konac studenoga 2013. Studijski posjet svih načelnika i gradonačelnika Istri – domaćini istarski župan te gradonačelnik Rovinja
- cilj: neposredno se uvjeriti u rezultate primjene strategije razvoja Istre u posljednjih desetak godina
Planiranje inicijalnih sredstava za razvoj programa u proračunima svih jedinica lokalne samouprave obuhvaćenih programom.
Prosinac 2013. Oformljavanje stručnih timova koji će pripremiti analizu stanja i prijedlog mogućih razvojnih projekata:
a) infrastruktura
b) gospodarstvo
c) kultura
d) ruralni razvoj
Asistiraju Regionalna razvojna agencija i Županija.
Imenovanje predsjednika i članova Savjeta Inicijative BIO-MAK
Siječanj – ožujak 2014. Rad stručnih timova
Koncem ožujka 2014 Treći sastanak/konferencija svih načelnika i gradonačelnika
Izvješća stručnih timova
Izvješće Savjeta
Travanj 2014. Gospodarski forum – Konferencija (u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, Ministarstvom turizma, Gospodarskom komorom i Obrtničkom komorom) na koji će se pozvati svi važniji poduzetnici subregije i predstaviti izvješća stručnih timova kao i mogućnosti predlaganja projekata za fondove EU
2014. Priprema i aplikacije prvih projekata za EU fondove
2015. Odlučivanje o prvim projektima
Priprema i aplikacije ostalih projekata
2016. Realizacija prvih projekata
2017. Nastavak realizacije projekata