Inicijativa za oživljavanje i održivo iskorištavanje razvojnih resursa biokovske subregije

ponedjeljak , 02.09.2013.

HNS-ovi saborski zastupnici Goran Beus Richembergh (predsjednik Odbora za turizam) i Srđan Gjurković (predsjednik Odbora za financije i državni proračun), održali su zajedno sa kolegama makarske podružnice HNS-a 29. kolovoza konferenciju za novinare u Makarskoj kako bi predstavili svoju Inicijativu za pokretanje i zasnivanje programa regionalnog razvoja 'BIO-MAK' (Biokovo-Makarska rivijera). Inicijativa daje okvir za oživljavanje i održivo iskorištavanja prirodnih, gospodarskih, kulturnih i drugih razvojnih resursa biokovske subregije u razdoblju od 2013. do 2022. godine. Inicijativa je u nekim svojim dijelovima vrlo zanimljiva, ali provediva je samo uz dobru komunikaciju svih lokalnih samouprava makarsko-biokovskog područja lišenu politikanstva na kakvo smo odavno naviknuli, a koje malo pomalo urušava naše male zajednice. Isto tako, većina naših lokalnih samouprava uglavnom se je ispunjena politički podobnim ekipama od kojih je teško očekivati provođenje bilo kakve strategije, a lokalni šerifi uvijek pitaju - a gdje sam tu ja!. Ali nada umire posljednja. Inicijativa je tu, a što se tiče Vrgorca, potez je na Matkovićevoj ekipi. Tekst inicijative slijedi u nastavku:

INICIJATIVA ZA POKRETANJE I ZASNIVANJE PROGRAMA REGIONALNOG RAZVOJA
BIO-MAK
(BIOkovo – MAKarska rivijera)

OKVIR ZA OŽIVLJAVANJE I ODRŽIVO ISKORIŠTAVANJE
PRIRODNIH, GOSPODARSKIH, KULTURNIH I DRUGIH RAZVOJNIH RESURSA BIOKOVSKE SUBREGIJE
2013. – 2022.

Kolovoz 2013.

Prije nego što izustiš 'ne može', dobro promisli.
Uvijek se nešto može, kad se hoće.
I koliko god postigli,
bit će to više od onoga što sad imamo.

Uvod:
Hrvatski sabor ove je godine usvojio Strategiju razvoja hrvatskoga turizma (do 2020.) koja traži bitno repozicioniranje mnogih segmenata turističke industrije u pravcu smanjivanja sezonalnosti i povećanja kompetitivnosti. Ona definira ozbiljne deficite hrvatskog turističkog proizvoda i moguće načine njihova uklanjanja kroz nove, jedinstvene i autohtone turističke proizvode, podizanje kalitete smještaja, gradnju novih kapaciteta i sadržaja, oživljavanje zapuštenih zona i edukaciju turističkoga osoblja. Također i na potrebu redefiniranja sustava turističkih zajednica ali i turističkih agencija kao upravljača turističkih destinacija i kreatora novih turističkih proizvoda. Oslanja se na mogućnosti privlačenja sredstava iz EU fondova te poticanje privatnoga poduzetništva i privatizaciju državnih turističkih poduzeća.

S druge strane, potrebe uravnoteženja regionalnoga razvoja veće su nego ikad i EU fondove možemo i trebamo koristiti i za projekte kojima se provodi politika aktivnoga regionalnog razvoja, povezivanja, razvoja i izgradnje infrastrukture, ruralnoga razvoja i očuvanja prirode i okoliša.

Atomiziranost sustava lokalne samouprave u Hrvatskoj objektivna je poteškoća koja se može nadvladati koordinacijom, zajedničkim projektima i sinergijskim učincima.

Ova inicijativa ide upravo u tom smjeru.


Osnovna ideja:
Strateški povezati i koordinirati razvojne inicijative i korištenje prirodnih, turističkih, proizvodnih, kulturnih i ostalih resursa biokovske subregije u funkciji održivoga razvoja, diversifikacije i veće kvalitete turističkoga proizvoda, odgovornoga upravljanja turističkom destinacijom, smanjenja turističke sezonalnosti, pokretanja proizvodnje kompetitivnih i autohtonih proizvoda i usluga te demografskoga i ekonomskog oživljavanja Zabiovkolja u razdoblju od 10 godina.

Cilj:
Povećati razinu kvalitete života i ekonomske održivosti domicilnog stanovništva na čitavome području subregije vlastitim radom i sredstvima te sredstvima poduzetnika (investitora) i EU fondova.

Prostor obuhvata Inicijative:
Općine i gradovi Makarskoga primorja i Zabiokovlja:
- općine: Baška Voda, Brela, Gradac, Podgora, Tučepi, Šestanovac, Zadvarje i Zagvozd
- gradovi: Imotski, Vrgorac i Makarska.

Potencijal suradnje unutar šire regije: otok Brač, otok Hvar, područje Neretve od Metkovića do Ploča i Pelješac.

Potencijal prekograničnoga obuhvata projekata: Zapadnohercegovački kanton u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj inicijative:

Povezivanje i koordinacija različitih aktera razvoja u svrhu postizanja ciljeva odvijalo bi se na nekoliko razina:

Političko-upravna:
1. stalna koordinacija čelnika općina i gradova
2. suradnja s nadležnim tijelima Splitsko-dalmatinske županije
3. suradnja s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvom pravosuđa (zemljišno-knjižni odjeli sudova), Ministarstvom zaštite prirode i okoliša (Park prirode Biokovo, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), Ministarstvom poljoprivrede (poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo) i drugim ministarstvima (turizam, gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo, graditeljstvo, kultura, pomorstvo, promet i infrastruktura itd.) te Državnom geodetskom upravom (katastar)

Stručna:
1. koordinacija turističkih zajednica u subregiji
2. rad preko ekspertnih timova (priroda i okoliš, prostorno planiranje, upravljanje turističkim destinacijama, komunalna infrastruktura, promet i sl.) i Savjeta Inicijative
3. suradnja s Regionalnom razvojnom agencijom RERA

Gospodarska:
1. forum poduzetnika
2. granske udruge u turizmu (hoteljeri, restorateri, agencije)
3. Gospodarska komora Županije
4. Obrtnička komora – udruženja obrtnika
5. prezentacijske konferencije/burza projekata
6. suradnja s tvrtkama na konkretnim projektima
7. suradnja s bankama na konkretnim projektima

Na tim bi se razinama definirali problemi, prepreke i poteškoće, dogovarali akcijski planovi za njihovo uklanjanje, prikupljali projekti i poduzetničke inicijative, davale preporuke u prostorno-planskoj politici, definirali modeli subvencija i garancija, modeli edukacije i logističke potpore nositeljima projekata, nadgledala provedba i davale smjernice za modifikacije programskoga okvira.


Opis problema i mogućih rješenja – načelne napomene:

Područje Makarske rivijere i Zabiokovlja podijeljeno je na tri grada i osam općina koje međusobno uglavnom vrlo loše ili nikako ne surađuju i komuniciraju. To bitno smanjuje njihovu sposobnost postizanja sinergijskoga učinka u poticanju i omogućavanju razvojnih projekata, osobito onih od širega značaja. Posljedice manjka komunikacije i koordinacije osjećaju se na svim područjima bitnima za gospodarski razvoj, usklađenost razvojnih planova, oživljavanje napuštenih ili iznimno slabo naseljenih područja i naselja gornjega Podbiokovlja i Zabiokovlja.

Subregija ima fantastične potencijale koji se potpuno neracionalno koriste. Nema teške industrije i velikih zagađivača, prirodni resursi su očuvani, krajolik je tek djelomično devastiran nekontroliranom gradnjom i to u priobalnom području. Glavna prometna arterija je vrhunske kvalitete i velikoga kapaciteta (auto-cesta), subregija je unatoč biokovskoj barijeri poprečno povezana brzom spojnicom (tunel kroz Biokovo) te morskim linijama na dva susjedna otoka (Makarska-Sumartin i Drvenik-Sućuraj). Dio zone je prepoznat na turističkom tržištu pod brendom 'Makarska rivijera' koji baštini i nezanemarivu tradiciju. U neposrednoj je blizini drugih brendiranih zona u okruženju (Brač, Hvar, Split, Dubrovnik, Međugorje, Mostar).

Međutim, intenzivna turistička aktivnost izrazito je sezonalna i odvija se u zabrinjavajuće uskome i vrlo zagušenome priobalnom koridoru, oslonjena je na potražnju tzv. masovnoga turizma, vrijednosti koje štiti Park prirode Biokovo ne utječu na podizanje kvalitete turističkih usluga niti života domicilnoga stanovništva, Biokovo se doživljava kao zona visokoga rizika zbog čestih nesreća turista, kulturna ponuda je siromašna, jednoobrazna, sezonska i nekompetitivna (stanoviti izuzeci su festivalski programi u Zagvozdu i Gornjim Tučepima ali su oni orijentirani uglavnom na domicilno stanovništvo i domaće goste), poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane je iznimno slaba, tehnološki bazična i ekstenzivna (izuzetak je tek Mesna industrija u Vrgorcu), plodna područja su nemeliorirana ili zapuštena, malo i srednje poduzetništvo je slabo i premalo orijentirano na turistički promet kao najjeftiniji i najbrži izvozni prodajni kanal roba i usluga.

Najvažniji nedostaci koji se osobito osjećaju i koje treba otklanjati u funkciji razvoja:
- depopuliranost i zapuštenost velikoga područja koje je do prije nekoliko desteljeća bilo naseljeno i aktivno,
- nesređenost zemljišnih knjiga i katastra,
- dobar dio stanovništva izvan priobalnih naselja živi na granici socijalnog minimuma i siromaštva s visokom stopom nezaposlenosti,
- vrlo niska razina intenziteta gospodarskih aktivnosti i radno aktivnog stanovništva,
- visoka sezonalnost turizma kao glavne gospodarske grane,
- nediversificiranost turističkoga proizvoda i prelevantnost sadržaja za masovni, ljetni turizam,
- nedostatak kapaciteta najviše kategorije koji mogu raditi čitave godine (primjerice za potrebe kongresnoga turizma),
- nedostatak autohtonih i jedinstvenih turističkih sadržaja,
- dominacija usitnjenih, kvalitetom potpuno neujednačanih i sadržajno slabo opremljenih i podržanih kapaciteta privatnog smještaja,
- nedostatna razina educiranosti radne snage u ugostiteljstvu i turizmu,
- zatvorenost i slab kapacitet ustanove Park prirode Biokovo
- nedovoljna razvijenost komunalne infrastrukture (vodoopskrba i odvodnja te napose odlaganje i reciklaža otpada),
- zapuštenost poljoprivredno potentnih površina i slaba lokalna proizvodnja hrane,
- nemelioriranost i zapuštenost plodnih kraških polja Imotske i Vrgorske krajine,
- nepostojanje sustavne brige i potpore za obnovu autohtonih kamenih kuća u podbiokovskim i zabiokovskim selima.
- itd.

Ogroman je prostor za definiranje malih i srednjih projekata koji bi trebali dovesti do povećanja gospodarske aktivnosti, oživljavanja napuštenih područja i stvaranja novih , autohtonih i kompetitivnih turističkih proizvoda kojima bi se, između ostaloga, rapidno pojačala i tzv. izvanpansionska potrošnja posjetitelja Makarske rivijere.

Elementi za to leže u velikom prirodnom potencijalu, očuvanom krajoliku, kulturno-povijesnoj baštini (baština venecijanskoga i osmanlijskog vremena s obje strane Biokova, ali i srednjevjekovna bogumilska), a sekundirani su autohtonošću, eko-modelom proizvodnje, dobrom prometnom povezanošću, tradicijom u turizmu, klimatskim uvjetima itd.

Napomena: Donekle uporediv primjer je Istra unatrag desetak godina. Ta je regija bila izrazito turistički nekompetitivna, bez ijednoga hotela s četiri ili više zvjezdica, kronično siromašna autohtonim i jedinstvenim turističkim sadržajima, s izrazito depopuliranom, razrušenom i zapuštenom unutrašnjošću, s vrlo sezonalnim kapacitetima masovnoga turizma, gotovo bez ikakve relevantne lokalne proizvodnje hrane, sa slabom eno-gastronomskom ponudom, lošom infrastrukturom. Odgovorni ljudi u Istri su tom problemu pristupili zajednički, definirali su osnovne strateške ciljeve razvoja i posebne taktike njihova postizanja te su velikim zajedničkim naporima (tada uglavnombez EU fondova!)u međuvremenu postigli dramatične promjene koje su bitno povećale kompetitivnost i sposobnost Istre kao turističke regije. Struktura kapaciteta je bitno promijenjena u korist smještaja najviše kategorije, sela u unutrašnjosti se obnavljaju i naseljavaju, a nasadi maslina i vinove loze drastično su povećani, osnovani su deseci kvalitetnih agroturističkih cjelina, proizvodnja vina i maslinova ulja dosegla je najvišu razinu kvalitete, pokrenute su i podržane važne kulturne manifestacij, broj atrakcija i novih turističkih sadržaja raste iz godine u godinu, komunalna infrastruktura se stalno razvija itd. Naravno, Istra ima položajnu rentu blizine važnih emitivnih tržišta Italije, Austrije i Slovenije što je stavlja u povoljniji položaj od Dalmacije u cjelini. No to nije i ne može biti presudan element koji bi Dalmaciju, a onda i Makarsku rivijeru sa zaleđem diskvalificirao od sličnih nastojanja i razmišljanja o mogućemu razvoju. Možda ova zona ne može doseći tako nisku sezonalnost kao Istra ali postojeću, koja je kritično velika i neodrživa, može i mora bitno reducirati.

Mogući mali i srednje veliki projekti:
- poljoprivredna proizvodnja i uzgoj (OPG, obrti ili zadruge):
o maslina
o vinova loza (poticati autohtone i udomaćene sorte)
o ljekovito i začinsko bilje (kadulja, pelin, metvica, popunac, kamilica, vrisak, bosiljak, lavanda, ruzmarin itd.)
o grožđe, višnje, bademi, orasi, smokve, rogač, šipurak itd.
o krompir, rajčica, raštika i ostale povrtne kulture
o rasadnik
o sir
o koze i ovce
o svinje
o pčele
o perad
- mali proizvodni i prerađivački centri (poduzeća, obrti ili zadruge):
o destilerija lozovače, travarice te voćnih rakija i likera (orahovica, višnjevača, rogačuša, smokovača itd.)
o destilerija eteričnih ulja
o vinarija
o uljara
o sirana
o proizvodnja i pakirnica meda te voćnih i biljnih sirupa
o pakirnica sušenoga voća
o pakirnica ljekovitog i začinskog bilja
o pršutana, sušara mesa (kaštradina, pršut, pečenica itd.)
o mini solane (cvijet soli)
o drveni suveniri i galanterija (tronošci, bukare, preslice, kašike, vučije, stapovi, škrinje itd.)
o ostali suveniri
o ostali proizvodi
o usluge

Kad je riječ o kraškim poljima Imotske i Vrgoračke krajine ozbiljno treba razmotriti mogućnosti stakleničkoga i plasteničkoga uzgoja povrća jer za to postoje iznimni uvjeti.
Proizvodnja toga kraja kao i obližnje Neretve mora moći naći načina za plasman na domaćemu tržištu odnosno turističkoj i ugostiteljskoj mreži, prije svega na Makarskoj rivijeri kao najbližoj. Rješenje može biti gradnja hladnjače te zadružni model uzgoja i plasmana. Tu treba razviti pilot modele i ponuditi ih poduzetnicima.


Mogući sadržaji agroturističkih cjelina (OPG, obrti) koje su u stanju prihvatiti izletničke grupe od 10 i više posjetitelja (Zabiokovlje):
- odmorište, vidikovac, poučna staza, sadržaji namijenjeni uzgoju i proizvodnji (vinski podrum, sušara, destilerija, staje i obori
- obnovljena cjelina kamenih objekata (kuće, konobe, gumna itd.)
- zalogajnica s kominima (peka, gradele, ražanj) za pripremu i posluživanje hrane
- vinotoč- kušaonica vina i rakije (i bikle)
- kušaonica maslinova ulja
- prodaja vina, rakije, ljekovitoga i začinskog bilja, sira, kruha ispod peke, suvenira
- etno-zbirka
- smještajni kapacitet itd.

U zabiokovskome kraju potrebno je revitalizirati autohtonu gastronomsku ponudu koja obuhvaća jela s komina (suvoparnik, kruh, jela ispod peke, variva od raštike, krompira, boba, slanutka i drugih žitarica i grahorica, kaštradina, pršut, sir iz mišine, janjetina, kozletina itd.)

U primorskome dijelu naglasak je na ribljim i ostalim morskim specijalitetima, maslinovu ulju i maslinama, kaparima, šalši, siru iz ulja, mesu s gradela itd.

Posebno lukrativnim čini se uzgoj koza za što u vrletima Zabiokovlja ima mnogo uvjeta (kao i duge tradicije). To bi pripomoglo kako unapređenju gastronomske ponude (meso, sir) tako i čišćenju zapuštenih i zaraslih dolaca, staza i livada.

Ostale moguće cjeline ili aktivnosti koje treba revalorizirati i staviti u funkciju:
- planinarske i pješačke staze
- biciklističke staze
- tematski parkovi (Hasanaginica? maršal Marmont? fra Jure Radić? fra Andrija Kačić Miošić?)
- obnovljene kule i begovine iz osmanlijskoga perioda
- gradine, gomile i bogumilski stećci
- afirmacija postojećih sadržaja (Malakološki muzej u Makarskoj, samostani u Zaostrogu i Živogošću, vrgoračka gradina itd.)
- umjetničke kolonije i parkovi skulptura
- kamenoklesarske radionice (vezati uz obnovu kamenih kuća)
- radionice drugih starih zanata
- ljetna događanja u podbiokovskim selima
- branje maslina, jematva
- izlov ribe
- pokretanje novih manifestacija tijekom čitave godine itd.

Program treba pratiti i set mjera za olakšavanje života u krajevima Zabiokovlja kroz različite poticaje i povlastice (kroz oslobođenje od komunalnog doprinosa i naknade, lokalnih poreza kao i preko posebnih kreditnih, garancijskih ili poticajnih linija, olakšice za brdsko-planinska područja i sl.) osobito usmjerene na mlađe radno sposobne obitelji koje su spremne na povratak/naseljavanje te pokretanje poduzetničkih inicijativa kao što su agroturizam, OPG-i i manji proizvodni i prerađivački pogoni. Također i na projekte obnove i oživljavanja kamenih i starih kuća i drugih objekata.

Operativno vođenje, koordiniranje i praćenje inicijative:

1. Predsjedavanje Inicijativom BIO-MAK rotirati svakih 6 mjeseci. Prvi predsjedavajući bi bio gradonačelnik Makarske. Potom bi se na mjestu predsjedavajućega izmjenjivali načelnici i gradonačelnici određeni ždrijebom. Konferencija načelnika i gradonačelnika bi se održavala u pravilu jednom u šest mjeseci, a na nižoj razini (zamjenici) svaka tri mjeseca. Nižom razinom predsjedava zamjenik predsjedavajućega načelnika ili gradonačelnika.
2. Ustanoviti Tajništvo BIO-MAK-a (jedan tajnik i jedan administrator) koje će od početka 2014. voditi brigu o organizacijsko-tehničkim aspektima suradnje na razini općina i gradova (predlaže se da financijsko-tehničke uvjete, poput ureda i plaća osiguraju Županija i tri grada ali da sve JLS u proračunima osiguraju makar minimalna sredstva za rad Inicijative); te osobe ne moraju biti nužno u punom radnom vremenu već taj posao mogu obavljati i uz neki drugi)

3. Osnovati Savjet Inicijative BIO-MAK i u njega imenovati ugledne stručnjake. Savjet bi trebao biti otvoreni debatni forum koji bi načelnicima i gradonačelnicima davao prijedloge i sugestije na razvoju Inicijative.

Ova pitanja treba urediti međusobnim tehničkim sporazumom.

Ostale ideje koje valja razmotriti u okviru ovoga razvojnog programa suradnje općina i gradova biokovske subregije:

1. U suradnji s nadležnim službama Županije i ministarstvima, kao i s Gospodarskom komorom definirati poseban model edukacije poduzetnika o pripremama projekata za EU fondove koji bi bio dostupan već u prvoj polovici 2014. godine,
2. Analizirati mogućnosti i potrebe za osnivanje Turističkoga veleučilišta u Makarskoj (u suradnji s turističkim tvrtkama koje za to imaju visok interes),
3. Redefinirati programe i ranije iskazane potrebe poslovnih zona u prostornim planovima ukoliko su se pokazali neoperativnima ili nerealnima,
4. Zajedničkim naporima dogovarati velike projekte kao što su odlagalište otpada, marina, turistički resorti, kongresni centri, proizvodni pogoni, energetski pogoni, vodeći računa o zajedničkim interesima,
5. Usklađivati razvojnu politiku općina i gradova kako bi se postizao sinergijski učinak i umanjili eventualni mogući negativni učinci za susjedne JLS,
6. Nastojati na Inicijativi i u slučaju da u tijeku provedbe njenoga okvira dođe do teritorijalnoga preustroja Republike Hrvatske, odnosno do reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Iznimno je važno da o ciljevima, nastojanjima i priželjkivanim učincima ove Inicijative budu upoznati svi članovi predstavničkih tijela općina i gradova ali i šira javnost jer će se samo tako osigurati viša razina razumijevanja, potpore i suradnje kako onih koji su akteri procesa donošenja odluka tako i građana, dakle onih kojih se to neposredno tiče.

U ovoj Inicijativi nema mjesta strančarenju jer je ona opća i u interesu je svih građana, dakle i svih političkih stranaka koje ih zastupaju. Ona može i treba biti povod ili platforma za političko natjecanje – tko će brže, bolje i učinkovitije koristiti njene ideje i tko će razviti i ostvariti uspješnije taktike za ispunjavanje njenih ciljeva. Inicijativa se referira na 10-ogodišnji period, što znači na više od dva izborna ciklusa u lokalnoj samoupravi. Pristajanje na dugoročni okvir znači strateško promišljanje i trasiranje procesa koji mogu i trebaju trajati duže od jednoga izbornoga ciklusa kako bi dali odgovarajuće rezultate. To je odgovorna politika.

Politička vodstva općina i gradova (ali i njihovi opozicijski konkurenti) imat će u toj kompeticiji priliku da pred svoje birače izađu s rezultatima učinjenoga i planovima za budući razvoj dva puta: 2017. i 2021. godine.

OKVIRNI AKCIJSKI PLAN ZA POKRETANJE INICIJATIVE:

Kolovoz 2013. Press konferencija vodstva HNS-a Makarske i saborskih zastupnika HNS-a Gorana Beusa Richembergha (predsjednik Odbora za turizam) i Srđana Gjurkovića (predsjednik Odbora za financije i državni proračun). Pozvati predsjednike svih podružnica subregije.
Inicijativa predstaviti gradonačelniku Makarske koji bi trebao (kao čelnik najvećega grada subregije) biti inicijator daljnjih koraka na pokretanju i uspostavi Inicijative BIO-MAK
Rujan 2013. Pripreme za održavanje prvoga sastanka načelnika i gradonačelnika (i njihovih zamjenika)
Do 15. listopada 2013. Prvi sastanak/konferencija svih načelnika i gradonačelnika subregije na kojemu bi im se predstavila inicijativa i raspravili mogući okviri suradnje.
uvodničar: gradonačelnik Makarske
gosti govornici: ministar turizma, ministar regionalnog razvoja, predsjednik Odbora za turizam Hrvatskog sabora, župan
ostali gosti: čelnik Regionalne razvojne agencije i direktori TZ SDŽ i svih turističkih ureda subregije
Početak studenoga 2013. Drugi sastanak/konferencijasvih načelnika i gradonačelnika subregije na kojemu bi potpisali zajedničku izjavu (kojom iskazuju spremnost svojih jedinica lokalne samouprave za daljnji zajednički rad na programu u narednih deset godina)
Konac studenoga 2013. Studijski posjet svih načelnika i gradonačelnika Istri – domaćini istarski župan te gradonačelnik Rovinja
- cilj: neposredno se uvjeriti u rezultate primjene strategije razvoja Istre u posljednjih desetak godina
Planiranje inicijalnih sredstava za razvoj programa u proračunima svih jedinica lokalne samouprave obuhvaćenih programom.
Prosinac 2013. Oformljavanje stručnih timova koji će pripremiti analizu stanja i prijedlog mogućih razvojnih projekata:
a) infrastruktura
b) gospodarstvo
c) kultura
d) ruralni razvoj
Asistiraju Regionalna razvojna agencija i Županija.
Imenovanje predsjednika i članova Savjeta Inicijative BIO-MAK
Siječanj – ožujak 2014. Rad stručnih timova
Koncem ožujka 2014 Treći sastanak/konferencija svih načelnika i gradonačelnika
Izvješća stručnih timova
Izvješće Savjeta
Travanj 2014. Gospodarski forum – Konferencija (u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, Ministarstvom turizma, Gospodarskom komorom i Obrtničkom komorom) na koji će se pozvati svi važniji poduzetnici subregije i predstaviti izvješća stručnih timova kao i mogućnosti predlaganja projekata za fondove EU
2014. Priprema i aplikacije prvih projekata za EU fondove
2015. Odlučivanje o prvim projektima
Priprema i aplikacije ostalih projekata
2016. Realizacija prvih projekata
2017. Nastavak realizacije projekata