Marketing
ANTIFAŠISTI: od obitelji i potomaka Lipanjskih žrtava molimo oprost!
Jutros je svečanostima u Kozici i Vrgorcu obilježena 70. godišnjica formiranja i postrojavanja 11. dalmatinske (biokovske) udarne brigade NOU Hrvatske. Na svečanosti je sudjelovalo sedamdesetak antifašista iz Splita, Makarske, Ploča, Metkovića, Trogira, Kaštela, Omiša i Vrgorca. Među gostima ističemo Krešimira Sršena, predsjednika Udruge antifašista Splitsko-dalmatinske županije, zatim antifašiste Josipa Milata i Ljubu Lalića, a ispred domaćina, Udruge antifašista Grada Vrgorca sudjelovali su predsjednik Dragan Brljević i tajnik Ivica Radić. Na svečanosti je sudjelovao i predsjednik GO SDP-a Vrgorac Rade Bobanac sa suradnicima.
U 10 sati antifašisti su se okupili ispred spomenika 11. brigadi u Kozici, gdje su položeni vijenci za poginule borce, a prigodni govor održao je Dragan Brljević. Potom su okupljeni otišli u kokorićki zaseok Sridušu gdje su položili vijence kod tamošnjeg spomenika poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora, kojega je osamdesetih godina prošloga stoljeća zalaganjem mještana i svojim vlastitim sudjelovanjem podigao Tomislav Bulog.
Krešimir Sršen: 11. brigada provela je u borbi 600 dana i izgubila 553 borca
Nakon toga, antifašisti su položili vijence i zapalili svijeće kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Vrgorcu, a u 11 sati u višenamjenskoj dvorani Grada Vrgorca u Vrgorcu uslijedila je svečana akademija. Skup je obilježio govor prvog antifašista Splitsko-dalmatinske županije Krešimira Sršena koji je govorio o ratnom putu 11. brigade, a nije se libio spomenuti ni partizanske zločine.
Govoreći o ratnom putu 11. dalmatinske brigade Sršen je među ostalim rekao: 'Nakon bitaka na Neretvi i Sutjesci u kojima su dalmatinski borci sudjelovali u najvećem broju iskazujući nadnaravno herojstvo uz veliku pogibelj, preživjeli borci vraćaju se u svoju Dalmaciju. S novopristiglim dobrovoljcima čine Grupu NOP odreda, od čijih dijelova dolazi do formiranja 11. dalmatinske (biokovske) brigade 2. listopada 1943. u Kozici. Nju su činili Makarski, Imotski i Neretvanski odred. Sa oko 1000 boraca brigada 16. studenoga 1943. godine ulazi u sastav 26. dalmatinske NOU divizije, kao dio 8. dalmatinskog korpusa. Brigada je djelovala na operativnim područjima Biokova, Makarskog primorja i srednjodalmatinskih otoka, gdje vodi teške borbe protiv njemačkih i kvislinških snaga. Brigada je zajedno sa 1. dalmatinskom NOU brigadom razbila 269 njemačko-hrvatsku legionarsku 'Vražju' diviziju kod Vukova klanca. Sudjelovala je u borbama za oslobođenje Dalmacije. Sudjelovala je u Kninskoj operaciji, a kasnije se prebacuje u Hercegovinu i vodi teške borbe za oslobođenje Širokog Brijega. Ušla je i u Mostar, a potom je prebačena u Liku. Sudjeluje i u Riječkoj i Tršćanskoj operaciji. Kao motorizirani odred 4. armije ratuje u zapadnoj Sloveniji. Svoj ratni put brigada je završila 25. svibnja 1945. u Jesenicama, nakon 600 dana provedenih u borbi. Kroz brigadu je prošlo oko 3500 boraca, od čega ih je 533 poginulo. 69 boraca brigade dobilo je Partizansku spomenicu 1941., a trojica su proglašena Narodnim herojima', rekao je Sršen.
Po pitanju partizana, povijesni revizionisti u Hrvatskoj koriste Hitlerovu retoriku
Nakon toga Sršen se osvrnuo na povijesni revizionizam koji je u Hrvatskoj na snazi od početka devedesetih godina, gdje je rekao: 'Naša pokoljenja moraju znati sve ove podatke, moraju znati da su upravo partizani i antifašisti otuđena, oteta i darovana ogromna hrvatska prostranstva pripojili matici zemlji nakon pobjede u Narodnooslobodilačkom ratu. Međutim na opću žalost i nacionalnu sramotu, ta ogromna postignuća ne prihvaćaju jedino naši domaći lažni domoljubi koji od 1990. godine NOB i partizanske borce svode na Hitlerovu sintagmu 'komunistički zločinci'. Revizionistički šljam i lažni domoljubi rušili su spomen obilježja iz NOB-a Hrvatske i pokušali su monopolizirati pravo na istinu i domoljublje, plasirajući tako svojevrstan Zao duh, koji truje ponos pobjede i tugu za sve one koji su poginuli za slobodnu Hrvatsku. Antifašizam Hrvatske, ma što tko govorio ili pisao, nezamisliv je ako pobjedu u NOBH i u Domovinskom ratu ne vidimo kao jedan i jedini i nedjeljivi pleter Hrvatske. Antifašizam je naša konstanta i ostat će u temeljima Hrvatske, kao što je i u temeljima civilizirane i demokratske Europe', rekao je Sršen.
Zločini partizana nad civilima ne mogu se opravdati
Zadnji dio svoga govora Sršen je posvetio i partizanskim zločinima, ponudivši ispriku svoje organizacije za iste. 'Danas smo u gradu koji je sa svojim okolinom, s obzirom na broj stanovnika, dao mnogo boraca NOB-a. Mnogi od njih su položili svoje mlade živote za slobodu, posebno u bitkama na Sutjesci i Neretvi, Kninskoj operaciji i završnim operacijama NOR-a. Stradali su mnogi civili od fašističkog otpora i njihovih slugu. Sjetimo se samo četničkog klanja stanovnika Zabiokovlja. Ali i od partizanskih ruku je bilo stradanja u ovom gradu, do kojih je došlo velikom i teško objašnjivom greškom koja do danas nije zaboravljena. 15. lipnja 1942. godine prilikom oslobođenja Vrgorca, strijeljano je tridesetak nevinih civila. Stoga, u ime Saveza antifašističkih boraca Hrvatske od obitelji i potomaka stradalih molim da prime oprost sa dubokim izrazom žaljenja, rekao je Sršen i od okupljenih zatražio da minutom šutnje odaju pijetet spomenutim partizanskim žrtvama. Na kraju je također dodao: 'Takve strašne stvari događaju se u svakom ratu. Partizanski zločini nad zločincima su rat, ali zločin nad civilima nitko ne može opravdati. Međutim to ne može izbrisati činjenicu da su partizani bili jedina snaga koja je digla ustanak i pružila otpora u obrani domovine, okupirane i podijeljene između fašističke Italije i nacističke Njemačke. Nitko nikada neće moći zataškati djela kvislinških zločinaca. Kako je napisao veliki hrvatski pisac Vladimir Nazor, čuvajmo svoju čast i obraz, ako mislimo, da živimo na Suncu Božjem, kao svaki oslobođeni i preporođeni narod. Smrt fašizmu, sloboda narodu, uskliknuo je na kraju svoga govora Krešimir Sršen.
Boris Matković: Lijepo je što evocirate uspomene na dane Narodnooslobodilačke borbe
Na svečanoj akademiji sudjelovao je i gradonačelnik Vrgorca Boris Matković koji je bio oduševljen govorom Krešimira Sršena. U svome govoru Matkoviće je istaknuo: 'Čestitam Vam jubilej 70. obljetnice formiranja 11. dalmatinske udarne brigade koja je dala velik doprinos oslobođenju zemlje. A sve neistražene stvari prepustimo povjesničarima i stručnjacima da ih osvijetle. Oduševilo me ovo što prvi put čujem, a to je traženje oprosta u vezi s događanjima od 15. lipnja 1942. godine. Čestitam na tome profesoru Krešimiru Sršenu, što je imao hrabrosti i snage dati ruku pomirbe. Jer pomirba i mir su nam potrebni kao nikada da bi mogli stvarati zajedništvo i slogu hrvatskoga naroda. Najmanje je potrebno dijeliti se i svađati, a to posebice u ovim i ovakvim prilikama. Lijepo je što evocirate uspomene na dane Narodnooslobodilačke borbe u kojima su sudjelovali i naši djedovi i očevi, a Domovinski rat je zapravo nastavak te slobodarske tradicije naroda ovoga kraja. Proslavljajući ovu 70. obljetnicu želim da se ugodno osjećate u našemu gradu. Živjeli i svako dobro želim i Vama i Vašim obiteljima, rekao je Matković.
Tko u ime Glavnog odbora HDZ-a Vrgorac proslavu naziva 'komunističkim dernekom'?
Međutim, usprkos Matkovićevim pomirbenim riječima, organizacija proslave 70. godišnjice 11. brigade nije mogao proći bez repova. Ravnatelj Gradskog kulturnog središta Željko Primorac, iskazujući svoje poznate antikomunističke stavove, proslavu je javno ocijenio kao 'bal vampira' navodeći da usprkos nalogu da pripremi Višenamjensku dvoranu za sam događaj, pod cijenom otkaza to neće učiniti. Dvorana je na dan proslave ipak bila otključana i pripremljena, kako je gradonačelnik Boris Matković i naložio. Isto tako, na Facebook profilu HDZ-a Vrgorac jučer popodne je objavljeno kako se Glavni odbor stranke u potpunosti ograđuje od 'komunističkog derneka', misleći na proslavu 70. obljetnice formiranja 11. brigade. Dodano je i da Glavni odbor HDZ-a 's gnušanjem gleda na činjenicu da navodni "antifašisti" slave brigadu odgovornu za smrt tisuća Hrvata od Bleiburga uzduž Križnog puta, ali i brigadu koja je masakrirala franjevce na Širokom Brijegu'. Međutim, usprkos jakim riječima anonimnog autora, stoji činjenica da se Glavni odbor HDZ-a Vrgorac uopće nije sastao, nije raspravljao o ovoj temi, niti je izišao u javnost sa bilo kakvim priopćenjem vezanim za proslavu 11. brigade. Tko je u ime Glavnog odbora HDZ-a na svoju ruku objavio svoje privatne stavove, to će morati istražiti sama stranka.
Post je objavljen 02.10.2013. u 13:49 sati.