Fukushima

utorak, 20.01.2015.

Malo mi je bilo jebeno slušati suprugu, kako priča u kuhinji sa prijateljicom Danijelom., a ja ležim u nekoj bijeloj sobi sa rustikalnim namještajem, nevina soba hehe. Da da sam došao u kuhinju, ionako me nitko ne bi kužio što pričam.
Drugi dan vježbi, kod Tamare nisam ni vidio onaj glupi vibrafon, tako da mi nije ništa turala u usta. Kruži jezikom sa unutarnje strane usana, Trebaš pljunuti? Rebam. Gdje ti se t izgubilo? , ponovi sad polako. Trebam pljunuti?Gdje trebaš pljunuti? U osudu. Vanja fali ti p, inače bi se jako naljutio kad me netko nije kužio. Pomislio sam bemti p.
Na povratku sa snimanja akta gutanja htio sam iskočiti iz auta na pola auto ceste Rekao sam Prusi, a nitko me u autu nije skužio. Koji Rusi?Prusi!!! Tko brusi?Pa ajd ti ne pokušaj iskočiti iz auta.
Toga dana još je na Šalati bilo malo snijega, ali ja sam nosio teksas jaknu koju sam dobio od mame i tate za rođendan, malo mi je bilo zzima: to je više stvar rockerskog inata. Ubrzao sam slanje pusa na njih 10-ak u minuti. Pred suprugom šaljem puse drugoj ženi, perverzno do bola, još sam se i oblizivao i plazio jezik, naravno svojoj logopedici Tamari.
Opet smo na putu do sestre Mire prošli pore dječje onkologije. Ovaj put mi je umjesto Prosurea donijela Ensure, razlika je što Ensure ide na recept i 10X je bolji i besplatan je, pa zašto sam onda ja pio toliko dugo Prosure, koji se plača, stvarno ne znam. Progutao sam ga podosta, uz pljuvanje naravno, još tri dana terapije, ima da gutam nakon toga.
Povratak kod Danijele, pošto ju baš ne zanima tehnika i ne posjeduje je u pretjeranim količinama, upalio sam laptop, pa da pročitam vijesti.
Snažan potres u Japanu prefekturi Fukushima, izdano upozorenje, jer je nuklearna elektrana oštečena…., također izdano je upozorenje za tsumani. Zanimao me dosta od prije Prypiat i Černobil i te zabranjene zone. Nisam znao šta će se dalje događati, ali sve je slutilo na novi Černobil. Tu večer su došli Blanka, sestra od pokojnog prijatelja i Hrvoje 1, koji živi u Zagrebu kod Danijele, bio sam toliko krepan od napornog dana da , da sam jedva čekao da zaspem.Na kraju je ispalo da je Blanka tulumarila u tome istom stanu…, zaključio sam to je stan sa bogatom povijesti.

20.01.2015. u 17:11 • 1 Komentara • Print • #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

Dnevnik bolesnika o svemu pomalo

utorak, 20.01.2015.

Fukushima

Opis bloga

Kontakt

facebook stranica

Dnevnik bolesnika o svemu pomalo