24.09.2015., četvrtak
Ukrajina danas - 23. rujna 2015.
|
|
19.09.2015., subota
Opisati ono što se ne vidi
Autorica je svoj roman pisala ne samo kao umjetnica već i kao znanstvenica, analitično i dosljedno, ne dozvoljavajući da neki događaj ili dio teksta ostane bez objašnjenja, tako da je cjelina romana konstruirana vrlo jasno i logično. Njezini junaci mogli bi biti bilo gdje na svijetu i to u bilo kojem trenutku, pa bi se tako iz Hrvatske ili Pariza mogli preseliti u Kijev i neprimjetno se uključiti u stvarnost ukrajinskog života... Sve u svemu, roman 'Slijepa točka' izuzetno je uspješan, što najbolje dokazuje činjenica da je postao poznat i izvan Hrvatske. Nadamo se da će uskoro Ukrajinci moći čitati 'Slijepu točku' i na materinjem jeziku, kao i da će Jelena Zlatar svoje čitatelje uskoro razveseliti novim radovima. Read more Oznake: Jelena Zlatar |
09.09.2015., srijeda
Crnogorski pogled na rusko-ukrajinski rat
|
Crna Gora i Crnogorci veoma malo i veoma slabo poznaju istoriju Ukrajine. U nekoliko navrata sam pokušao svojim tekstovima da približim publikumu u Crnoj Gori i šire svu tragičnost ukrajinskog naroda kroz istoriju, tim prije što sam nalazio mnogo sličnosti u onome što se događalo i što se događa ukrajinskom narodu sa onim što se događalo i događa crnogorskom narodu. Crna Gora je tradicionalno vezana sa Rusijom još iz doba Otomanskog carstva, kada je Rusija pomagala Crnogorcima u oružju, novcu i hrani. Crnogorski mitropoliti su često odlazili u Moskvu, čak je u svijetu najpoznatijiji Crnogorac, pjesnik i vladika crnogorski, Petar II Petrović Njegoš, hirotonisan za vladiku u Moskvi 1833. godine. Tokom XIX stoljeća Rusija je snažno pomagala Crnu Goru, naročito u vrijeme knjaza, kasnije kralja, Nikole I Petrovića Njegoša, kao dio ruske istočne politike. U Srbiji su u to vrijeme na vlasti bili Obrenovići koji su bili u potpunosti okrenuti ka Beču. U Crnoj Gori su ruskim novcem podizane škole, građeni putevi, štampane knjige, izdavana štampa, … Crna Gora je bila prilično siromašna oblast, planinski kraj sa vrlo oskudnim obradivim površinama, pa je ruska pomoć veoma mnogo značila crnogorskom narodu. Morska obala tada nije mogla biti valorizovana. Dolaskom dinastije Karađorđević na vlast u Srbiji početkom XX stoljeća Rusija je u potpunosti okrenula leđa Crnoj Gori i Crnogorcima favorizujući Srbiju kao eksoponenta svoje „istočne politike“ u Evropi. Nakon Prvog svjetskog rata, krajem 1918. godine, Crna Gora je anektirana od strane Srbije uz ogromno nasilje nad pobunjenim Crnogorcima i njihovim porodicama, zaboravljena od svih. Na Pariskoj konferenciji, na kojoj je i Ukrajina djelimično žrtvovana, žrtvovana je i Crna Gora. Crna Gora je obnovila svoju nezavisnost 2006. godine. U međuvremenu je izvršena snažna denacifikacija i posrbljavanje crnogorskog naroda, što je imalo rezutata da jedna trećina crnogorskog naroda prihvati srpski identitet. Sve ovo je bilo nužno objasniti da bi ukrajinski čitaoci shvatili razloge koji su doveli do formiranja stavova građana crne Gore u vezi ukrajinske krize. Read more Oznake: Crna Gora, Ukrajina, rusija, rat |
04.09.2015., petak
Azerbajdžan - Hrvatska 0:0
"Vatreni" dominirali, ali nisu uspjeli slomiti obranu domaćina. U susretu sedmog kola skupine H kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2016. Hrvatska je u Bakuu odigrala 0-0 protiv Azerbajdžana propustivši tako veliku priliku posve se približiti plasmanu na Europsko prvenstvo. Hrvatska je dominirala od prve minute, ali nije uspjela slomiti obranu Azerbajdžana. Oznake: nogomet, Hrvatska, Azerbajdžan |
Otvoreno pismo branitelja
|
Poštovana gđo Brinar, U narečenom razgovoru tvrdite da se braniteljima Dubrovnika manipulira za tuđe interese, u čemu imate potpuno pravo. U razgovoru ne navodite tko je autor tih manipulacija i zloupotreba nas 'siromašnih i krezubih koji su išli u rat' ( kako nas je dostojanstveno opisao g. Zoran Milanović), i čiji su to 'tuđi' interesi, pa Vam želimo pomoći: Osobno ste nam sa svojim timom predstavili idejni projekt obnove Tvrđave Imperijal u kojem ste Muzej Domovinskog rata smjestili u zapadni bastion; u vašem ugovoru sa Gradom Dubrovnikom MDR smješten je u središnji dio Tvrđave. Pretpostavljajući da vam ne predstavlja poteškoću, molimo vas da na javni uvid date dokument po koji vam za to premještanje daje legalno pravo. Na istoj prezentaciji izbjegli ste odgovor na pitanje o (ne)riješenim imovinsko-pravnim odnosima nad tim istim zapadnim bastionom. Razumjeli smo! Nije potrebno ne biti siromašan i imati sve zube u glavi da bi se zaključilo kako smo upravo mi branitelji i MDR planirani kao sigurna karta za razrješenje tih odnosa - zaboga, tko neće glasati za tako veliku braniteljsku stvar, tko ne bi digao ruku za procijenjenih 100 milijuna kuna javnog, dubrovačkog novca za premještanje odašiljača , izgradnju 14 m široke pristupne ceste itd., kad se radi o tako uzvišenim ciljevima? Prepoznajemo li manipulatore? Branitelje Dubrovnika, u njemu i izvan njega, najjače zanima i kako će izgledati MDR. Pitanje jest: koga imamo pitati? Po ugovoru i po odlukama Grada Dubrovnika MDR se nalazi u središnjem dijelu tvrđave, a po vama u zapadnom bastionu. Dakle, tko nama manipulira, da li su tuđi interesi gradski ili Vaši? MDR je po vašem bastionskom projektu otprilike 10% ukupne površine iskorištenog prostora i uz prostor koji ste predvidjeli za svoj izložbeni dio, predstavlja jedini kulturni sadržaj koji nudite. Molimo da nam u ime gospođe Žane Baća, ili uz njenu pomoć, objasnite kako tolika količina kulture predstavlja većinski sadržaj Tvrđave Imperijal, kako jasno piše u vašem ugovoru sa Gradom Dubrovnikom? Ovdje se doduše više ne radi o manipulaciji, nego o vrijeđanju zdrave pameti. Mislite li vi stvarno i iskreno da smo mi Dubrovčani baš toliki kreteni? Toliki, da ne znamo na internetu pročitati službene podatke o ukupno 25.000.000,00 kuna gubitka u 2014. godini vaših nekoliko ' golf kompanija' sa par zaposlenih, ali da svejedno mislimo kako će te kompanije uložiti (čijih?) 100 milijuna na zadovoljstvo tuđina koji smo ustvari postali mi u vlastitom gradu? Ili da, onako usput, ne znamo što znači založno pravo na oko milijardu eura na zemljište na Srđu? Je li vi stvarno mislite da je cijeli Dubrovnik jedna velika šaka potkupljivih budala koji ne znaju ni čitati ni pisati, i da li taj dojam temeljite na onih par 'narodnih predstavnika' s kojima ne manipulirate i po kojima zaključujete da su Dubrovčani, isprika na izrazu, 'popušili'? Kao što će jamačno na skorim izborima nagraditi Vaše neizmapulirane suradnike u državnoj i lokalnoj upravi. Pogledajte malo po društvenim mrežama, vi barem možete priuštiti brzi internet. Možda ćete drukčije vidjeti vaše poslanstvo u Gradu koji se nije predao ni daleko jačim 'investitorima' koji su svoje biznise najavljivali topovima. Što se krvlju brani, ne pušta se lako". Oznake: dubrovnik, domovinski rat |