03.01.2016., nedjelja
Putinova sirijska igra i Ukrajina
U sirijskoj krizi se precjenjuje moć Rusije, ali se podcjenjuje opasnost koju za Ukrajinu i Europu predstavlja Rusija. A sirijska i ukrajinska kriza su povezane, smatra Ingo Mannteufel. Izgleda da je ruskom predsjedniku Putinu uspjelo da čuvenom tehnikom sovjetske armije i tajne službe zvanom „maskirovka“ prevari Zapad i da odvrati pozornost sa svojih stvarnih ciljeva. Ruska intervencija u Siriji je iznenadila i pomalo uplašila Zapad. Putin je tako ostavio utisak vanjskopolitičke snage. No tajna te navodne snage je zapravo slabost Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Oni su se više od četiri godine nevoljko angažirali u Siriji. Zapad se prenuo tek nakon što je izbjeglički val zapljusnuo Europu, opasnost od terorizma „Islamske države“ porasla, a ruske borbene jedinice iskrsle u Siriji. Ipak, ruska moć u sirijskom konfliktu se ne bi trebala precjenjivati. Svakako je Moskva kao stalni član Vijeća sigurnosti oduvijek raspolagala s dovoljno sredstava kako bi ubacila klipove pod kotače zapadne vanjske politike. Izgradnjom baze u Latakiji i lansiranjem krstarećih raketa s ratnih brodova, Rusija je dodatno povećala ulog. No, nikoga ne treba prevariti to pokazivanje mišića jer je Moskva i ranije diplomatski i vojno podržavala svog štićenika Asada. Moskva neće moći stvoriti novi svjetski poredak na temelju vojne intervencije u Siriji. Bliskoistočna situacija je previše komplicirana za tako nešto. Previše regionalnih sila i zaraćenih strana je u konkurentskoj igri. Zasigurno to znaju i ruski stratezi. Međutim, ruska intervencija je izazvala gnjev tradicionalnih ruskih neprijatelja, Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije, što je Moskvi dobrodošlo kao sporedni učinak. Naposljetku, Saudijska Arabija je odgovorna za pad cijene energenata koje su izuzetno važne za Rusiju kao izvoznika plina i nafte. Ukrajinska lutrijaVojni angažman Rusije u Siriji samo je prizma kroz koju možemo lakše razumjeti sukob u Ukrajini. Vladimir Putin želi ublažiti sankcije kojima je izložena Rusija. Pored toga, želi destabilizirati Ukrajinu i tako spriječiti njen put u EU. To je smisao postojanja takozvanih Narodnih republika Donjeck i Luhansk. Kada bi se do kraja proveo ugovor Minsk II i kada bi time Kijev ponovo stekao kontrolu nad ukrajinsko-ruskom granicom, postojanje ovih ruskih tvorevina bi bilo dovedeno u pitanje. S druge strane, ispunjenje drugog sporazuma iz Minska je uvjet za ukidanje zapadnih sankcija. Ipak ne treba očekivati realizaciju tog sporazuma tokom 2016. godine. Moskva nastoji da Donbas zadrži u stanju takozvanog „zamrznutog konflikta“. Rusiji ide na ruku i ukrajinska politika koja ima poteškoća u provođenju ustavnih reformi koja bi na osnovu Sporazuma iz Minska reformirala regionalnu podjelu vlasti, i dala regijama veću autonomiju, prije svega onima na istoku zemlje. Ruski ciljevi u 2016.Zato će cilj Moskve biti da ukrajinskom državnom rukovodstvu i vladi pripiše krivnju za neprovođenje drugog Sporazuma iz Minska, predstavljajući se istodobno kao kooperativni partner Zapada u Siriji. Moskva se nada da će države članice Europske unije biti oslabljene u svom jedinstvu zbog krize u Grčkoj, izbjegličke krize i jačanja antieuropskih snaga unutar Unije, te da će ublažiti sankcije protiv Rusije, a možda ih i ukinuti. Tada bi Putinova igra na kartu Sirije donijela maksimalan dobitak. DW.DE Oznake: Ukrajina, rusija, rat, Syria |
25.10.2015., nedjelja
War, Peace, And Putin
|
Not so very long ago, the specter of Russian-led Soviet troops crossing their borders was reason for alarm in the Western world: Hungary, Czechoslovakia, even Chechnya and Afghanistan. The West – in particular the US – supported the democratically inclined satellites and underlings. Until it became obvious not to – for example, Washington’s volte face regarding the Taliban, which moved in perception from being freedom fighters to terrorists within a 20-year span. Moscow, on the other hand, always viewed the religious group as a threat to stability, a belief that survived the collapse of Communism and has turned out to be pretty accurate. Syria is a bit different: both the West and Putin believe ISIS must be destroyed. And even Putin is on record as saying he believes Bashar al-Assad needs to leave his post as President of the near-demolished nation state. The questions is timing: do you get a handle on ISIS first, supporting Assad and the Syrian Army in doing so, or do you support “good rebels” –those who began opposing Bashar in 2001 during the Arab Spring uprising – so you get rid of the dictator and then go to bat with ISIS? Arms Have No Morals Anyone who has had any war experience on the ground (as a combatant or a reporter, for example) will attest to the virtual impossibility of actually telling a good rebel from a bad one, and how frequently sides can change when the going gets rough. As for sending in guns – they have no allegiance. And they do not always find their way into the hands for which they were originally destined. Europeans take a more pragmatic approach. They understand that though the Arab Springs may have originated in an outcry for democratic reform, the wreckage in which some countries still exist is fertile breeding ground in which fundamentalist terrorist such as ISIS can take root. So, while Western consensus is anti-Bachar on the human rights/political front, they are nonetheless fighting the same enemy: ISIS. That fight is taking place largely in Syria, and Bachar will stay in power as long as ISIS remains undefeated. So the sotto voce sentiment in Europe would advocate talking directly with Bachar, hoping that leaders in Washington will finally come around to their logic. A Strategy 1. Recognize that ISIS is a common enemy of the West and join forces with Bashar (and maybe get Turkey into the group) to attack their positions within Syria so to get the upper hand; 2. Offer this aid on the condition Bachar stop bombing civilians. This should start to curb the steady stream of refugees feeing the war. 3. Negotiate with Bachar and his team for a “regime change.” This means some fancy maneuvering to make sure Bachar’s secret service and own militia don’t get to him first. Putin apparently didn’t get to put this ides across to US President Obama at the UN last month, but he might have been able to get through to Bachar when the latter actually left his country to fly to Moscow for the day last week – ostensibly to ”thank” the Russian president for his support! (Read comments from Moscow towards the end of this article) The visit could be an important signal. Leaders don’t leave their countries during war times except for a very good reason, and usually when their power is on the wane. Izvor |
09.09.2015., srijeda
Crnogorski pogled na rusko-ukrajinski rat
|
Crna Gora i Crnogorci veoma malo i veoma slabo poznaju istoriju Ukrajine. U nekoliko navrata sam pokušao svojim tekstovima da približim publikumu u Crnoj Gori i šire svu tragičnost ukrajinskog naroda kroz istoriju, tim prije što sam nalazio mnogo sličnosti u onome što se događalo i što se događa ukrajinskom narodu sa onim što se događalo i događa crnogorskom narodu. Crna Gora je tradicionalno vezana sa Rusijom još iz doba Otomanskog carstva, kada je Rusija pomagala Crnogorcima u oružju, novcu i hrani. Crnogorski mitropoliti su često odlazili u Moskvu, čak je u svijetu najpoznatijiji Crnogorac, pjesnik i vladika crnogorski, Petar II Petrović Njegoš, hirotonisan za vladiku u Moskvi 1833. godine. Tokom XIX stoljeća Rusija je snažno pomagala Crnu Goru, naročito u vrijeme knjaza, kasnije kralja, Nikole I Petrovića Njegoša, kao dio ruske istočne politike. U Srbiji su u to vrijeme na vlasti bili Obrenovići koji su bili u potpunosti okrenuti ka Beču. U Crnoj Gori su ruskim novcem podizane škole, građeni putevi, štampane knjige, izdavana štampa, … Crna Gora je bila prilično siromašna oblast, planinski kraj sa vrlo oskudnim obradivim površinama, pa je ruska pomoć veoma mnogo značila crnogorskom narodu. Morska obala tada nije mogla biti valorizovana. Dolaskom dinastije Karađorđević na vlast u Srbiji početkom XX stoljeća Rusija je u potpunosti okrenula leđa Crnoj Gori i Crnogorcima favorizujući Srbiju kao eksoponenta svoje „istočne politike“ u Evropi. Nakon Prvog svjetskog rata, krajem 1918. godine, Crna Gora je anektirana od strane Srbije uz ogromno nasilje nad pobunjenim Crnogorcima i njihovim porodicama, zaboravljena od svih. Na Pariskoj konferenciji, na kojoj je i Ukrajina djelimično žrtvovana, žrtvovana je i Crna Gora. Crna Gora je obnovila svoju nezavisnost 2006. godine. U međuvremenu je izvršena snažna denacifikacija i posrbljavanje crnogorskog naroda, što je imalo rezutata da jedna trećina crnogorskog naroda prihvati srpski identitet. Sve ovo je bilo nužno objasniti da bi ukrajinski čitaoci shvatili razloge koji su doveli do formiranja stavova građana crne Gore u vezi ukrajinske krize. Read more Oznake: Crna Gora, Ukrajina, rusija, rat |
14.01.2015., srijeda
Ispalili granatu na autobus i pobili 12 civila
 Podaci su porasli tijekom noći s utorka na srijedu na 12 mrtvih jer je jedna žena preminula od ozljeda u bolnici, po regionalnoj upravi Donjecka. Ti se smrtni slučajevi dodaju poginulom ukrajinskom vojniku i trima civilima u Donjecku i regiji, o čijoj je pogibiji javljeno tijekom jutra, dan nakon neuspješnih pregovora u Berlinu oko organiziranja mirovnog summita s ukrajinskim, ruskim, njemačkim i francuskim čelnicima. Do drame je došlo blizu barikade ukrajinske vojske na strateškoj cesti koja povezuje separatističko uporište Donjeck i Mariupol, na obalama Azovskog mora, zadnji veliki grad na istoku pod nadzorom ukrajinskih vlasti. |
26.12.2014., petak
Rusija tvrdi da je NATO pretnja
|
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je Ukaz o vojnoj doktrini Rusije, saopštio je Kremlj, navodeći da je tim dokumentom precizirana postojeća doktrina, prenele su ruske agencije. Prema njihovim navodima, jačanje vojnog potencijala NATO-a je među glavnim spoljnim pretnjama po Rusiju. Pored toga, među ostalim pretnjama su i globalne funkcije NATO-a koje se ostvaruju, kako se tvrdi, uz kršenje normi međunarodnog prava, kao i približavanja vojne infrastrukture zemalja-članica Alijanse ruskim granicama, između ostalog daljim širenjem tog bloka. Na listi spoljnih opasnosti su, prema izveštajima agencija o sadržaju doktrine, i teritorijalne pretenzije prema Rusiji i njenim saveznicima i mešanje u njihove unutrašnje poslove. Hrvatska |
23.12.2014., utorak
Ukrajina napušta status neutralnosti
|
Ukrajinski parlament izglasao je odluku o napuštanju stausa neutralnosti, te se založio za članstvo u NATO. Rusija je odmah taj korak ocijenila ”neprijateljskim”. Zakon je prošli tjedan predložio predsjednik Petro Porošenko, a na današnjoj sjednici je odobren s 303 glaza “za” u parlamentu koji ima 450 poslanika. "Status neutralnosti Ukrajine pokazao se kao neefikasan u kontekstu obrane zemlje od agresije i pritiska. Činjenica da se Ukrajina nalazi u "sivoj" tampon zoni između moćnih sistema kolektivne obrane na duže staze je dodatni izazov za našu državu", poručio je Porošenko. |
21.09.2014., nedjelja
Dragi hrvatski prijatelji!
|
Molim da komentirate vaš odnos k rusko-ukrajinskomu ratu za uporabu u članku za ukrajinski portal. Hvala lijepa! |
04.09.2014., četvrtak
Rasmusen: Rusija napala Ukrajinu
|
Generalni sekretar NATO Anders For Rasmusen kazao je da je Rusija napala Ukrajinu. “Suočavamo se sa dramatiničnim promenama bezbednosne situacije. Na istoku je Rusija napala Ukrajinu”, kazao je Rasmusem po dolasku na samit lidera Severnoatlantske alijanse koji počinje u četvrtak u Njuportu u Velsu. On je rekao da NATO pozdravlja napore da se postigne mirno rešenje za ukrajinsku krizu, odgovarajaći na pitanje o predlogu ruskog predsednika Vladimira Putina za uspostavljanje primirja. Rasmusen je, međutim, dodao da će se njegov domet procenjivati na osnovu razvoja događaja na terenu. Moskva negira da je poslala trupe u Ukrajinu, dok NATO ističe je da je u ovoj zemlji raspoređeno više od hiljadu ruskih vojnika. Oznake: Ukrajina, rat, rusija, nato |
02.09.2014., utorak
Ukrajina danas: 1. rujan
Dragi hrvatski prijatelji! Sad dešava u Ukrajini: – Ukrajinski ministar odbrane Valerij Geletej izjavio je da ruskih vojnika ima u Donjecku i Lugansku i da je "Ukrajina u ratu sa Rusijom"; – Šef ruske "diplomatije" Sergej Lavrov rekao je da "neće biti vojne intervencije" u Ukrajini; – Okončan sastanak Kontakt grupe o rusko-ukrajinskom ratu bez iznošenja detalja o ishodu razgovora. Sledeći sastanak zakazan za 5. rujan; – Rusija je "de fakto okončala svoje partnerstvo" sa Evropom, izjavio je u Gdanjsku nemački predsednik Joahim Gauk, govoreći na obeležavanju 75. godišnjice od početka Drugog svetsko rata, u Poljskoj; – Britanski premijer Dejvid Kameron izjavio je da prisustvo ruskih trupa na ukrajinskoj teritoriji “nelegitimno i neprihvatljivo”. “Izgleda da Rusija pokušava da natera Ukrajinu da odustane od svog demokratskog izbora pod pretnjom puščene cevi”, rekao je Kameron u parlamentu upozoravajući Moskvu da će njeni odnosi sa svetom biti radikalno drugačiji ukoliko u budućnosti nastavi sa aktuelnom politikom prema Ukrajini; – “Očigledno je da su ruske trupe angažovane na istoku Ukrajine, napisao je vrhovni komandant NATO-a za Evropu, američki general Filip Bridlav na svom Twitter nalogu. Bridlav kaže da to dokazuju snimci koji su objavljeni u četvrtak, o čemu će raspravljati i čelnici NATO sledeće nedelje na samitu u Velsu; – "Ruske snage u Ukrajini nastavljaju ofanzivu protiv ukrajinskih trupa", napisao je švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt na svom Twitter nalogu uz opasku – "konsolidovanje i blago proširenje separatističke enklave"; – Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen izjavio je da ukrajinski politički čelnici očekuju da će parlament Ukrajine ukinuti status nepripadnosti nijednom bloku nakon parlamentarnih izbora 26. oktobra, što bi otvorilo mogućnost da podnese zahtev za članstvo u NATO. Molimo pridružite "Ukrajina–Hrvatska" – https://www.facebook.com/groups/Ukraine.Hrvatska/ |
01.09.2014., ponedjeljak
Ukrajina danas: 31. kolovoz
Dragi hrvatski prijatelji! Sad dešava u Ukrajini: – 60 ruskih tenkova nalazi oko petnaest kilometara daleko od Marijupolja; – Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da istok Ukrajine treba da ostane sastavni deo te države, nazivajući sukob u toj zemlji unutrašnim konfliktom; – Jedan ukrajinski vojni čamac na Azovskom moru zapalio se nakon napada proruskih separatista artiljerijskom paljbom na plovila u blizini Marijupolja. Portparol ukrajinskih snaga Andrej Lisenko rekao je da je u toku operacija spašavanja članova posade; – Dvojica uglednih američkih senatora - Robert Menendez i Džon Mekejn pozvali su SAD da naoruža Ukrajinu u njenoj borbi protiv proruskih separatista i ruskih snaga na istoku Ukrajine. Šef Komiteta za spoljne poslove američkog Senata Menendez rekao je da je Ukrajini potrebno oružje da se odbrani od “invazije”. “Nije reč o upadu. Reč je o invaziji", ponovio je istu ocenu i Mekejn, takodje član Komiteta za spoljne poslove Senata; – Na smjeru Novoazovsk-Mariupol ruski uvredljive bio prekinuto. Molimo pridružite "Ukrajina–Hrvatska" – https://www.facebook.com/groups/Ukraine.Hrvatska/ |
31.08.2014., nedjelja
Ukrajina danas: 30. kolovoz
Dragi hrvatski prijatelji! Sad dešava u Ukrajini: – Ruski tenkovi uništili selo Novosvitlivka u Luhansk regiji; – Ukrajina je vratio natrag u Rusiju uhicene ruske padobrance; – Ukrajinske zrakoplovne snage raketima uništili grupu ruskih terorista u Luhansk regiji; – U selu Mnogopillja u blizini Ilovajska nestao dva djelatnika Espreso.TV – novinar Jegor Vorobjov, operator Maxim Čkan i vozač "Kontrola na putu" Rostislav Šapošnikov; – Na smjeru Novoazovsk-Mariupol ruski uvredljive bio prekinuto. U gradu Mariupol radi je štab teritorijalne obrane. Molimo pridružite "Ukrajina–Hrvatska" – https://www.facebook.com/groups/Ukraine.Hrvatska/ |
30.08.2014., subota
EU-i potrebna hrabrost
Novovizabrani predsednik Evropskog saveta Donald Tusk izjavio je da je Evropskoj uniji potrebna hrabrost, a ne radikalistička pozicija prema sukobu u Ukrajini, i da bi krajnji cilj trebalo da bude uspostavljanje mira. Sastanak se održava pošto je NATO izneo tvrdnje da je Rusija u Ukrajinu poslala teško naoružanje i više od 1000 vojnika, dok ruska strana odbacuje optužbe o invaziji. Pomalo u senci sukoba u Ukrajini ostala je bitna tema izbora novog šefa diplomatije EU, ali i predsedavajućeg Evropskom savetu. Ukrajinski predsednik Petro Porošenko rekao da su se lideri Evropske unije složili da pripreme nove sankcije protiv Rusiju koje bi bile deo uslova za uspešno sprovođenje mirovnog plana koji je on predložio. Nakon sastanka u Briselu on je kazao da su napori da se zaustavi nasilje sa proruskim pobunjenicima blizu “tačke sa koje nema povratka” i da bi propuštanje da se to uradi moglo da dovede do “potpunog rata”. On je izrazio nadu da bi trilateralni susret na kome će u ponedeljak učestvovati predstavnici Kijeva, Moskve i Evropske unije mogao da dovede do primirja. Oznake: Ukrajina, rat, rusija, EU |
Ukrajina danas: 29. kolovoz
Dragi hrvatski prijatelji! Sad dešava u Ukrajini: – Dobro opremljeni proruski sepratisti, čvrsto drže po kontrolom strateški važno mesto Novoazovsk, dan nakon zauzimanja ovog grada i tvrdnji zvaničnika Ukrajine o upadu tenkova i oklopnih vozila iz Rusije, javlja Asošijeted pres (AP). Reporter ove agencije prenosi da je na licu mesta video nekoliko tenkova sa zastavama tzv. “Novorosije”, da na vozilima nije bilo ruskih oznaka, ali da su pored njih pripremani obroci koji se proizvode za vojsku Rusije; – Nekoliko ministara vanjskih poslova zemalja EU optužili su Rusiju za invaziju na istok Ukrajine, navodeći da Moskva treba biti kažnjena dodatnim oštrim ekonomskim sankcijama. Očekuje se da ministri vanjskih poslova u subotu, na samitu u Briselu, predlože nove sankcije protiv Rusije; – Vojska Švedska je dano u punoj borbenoj gotovosti zbog događaja u Ukrajini; – Dva ukrajinska teško ranjena oficira protivvazdušne odbrane (major Oleksandr Kandesjuk i major Oleksij Šepeljuk) digli su u vazduh sebe zajedno sa 12 ruskih padobranaca, pres-služba Ministarstva odbrane Ukrajine; – Komandant ukrajinskog bataljona "Azov" Andrij Bileckij: "Ovo nije rat poput Čečenskog ili Avganskog – ovo je rat punih dimenzija industrijske epohe. Glavne vrste naoružanja to su artiljerija i tenkovi. Ratovati sa automatskim puškama protiv takvih jedinica to je isto što pokušavati preplivati Pacifik u čamcu na naduvavanje. Treba se spremati za dugu kampanju, i moramo da tome priđemo veoma ozbiljno. Protivnik je sada veoma jak"; – Borce ATO kod Ilovajska atakovali su 7 tenkova i bataljon pešadije, oni su se oduprli i uzeli 12 ruskih zarobljenika; – Grupa "Informativni otpor" zabeležila je za sada prisustvo na Donbasu ruskih trupa u sastavu: 3 bataljonsko-taktičke grupe i dva tenkovska bataljona Rusa (maksimalna procena pri tome – 5 BTG i 3 TB) i još od 8 do 10 diverzantsko-izviđačkih grupa ruskih specijalaca; – A šef MIP Rusije Sergej Lavrov izjavio je da Rusiji nisu predočili činjenice njene invazije u Ukrajinu; – Ukrajina može postati članica NATO ako bude odgovarala kriterijumima Alijanse, izjavio je Generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen za vreme brifinga nakon zasedanja komisije Ukrajina-NATO. Tako je komentarisao odluku ukrajinske vlade o odricanju od vanblokovskog statusa; – Zajednička kolona jedinica Nacionalne Garde i Oružanih snaga Ukrajine, krećući se u pomoć snagama ATO maršrutom Debaljceve-Vuglegirsk, našla se u neprijateljskoj zasedi: 4 boraca je poginulo, 19 su ranjeni; – Vlada Nemačke prvi put je počela da govori o "vojnoj intervenciji" od strane Rusije u vezi sa poslednjim događajima u Ukrajini. To je izjavio zvanični predstavnik vlade SRN Štefen Zajbert (Deutsche Welle). Molimo pridružite "Ukrajina–Hrvatska" – https://www.facebook.com/groups/Ukraine.Hrvatska/ |
29.08.2014., petak
Ukrajina napusti neutralni status i zauzme kurs ka članstvu u NATO-u
|
Vlada u Kijevu zatražiće od parlamenta da Ukrajina napusti neutralni status i zauzme kurs ka članstvu u NATO-u, najavio je premijer Arsenij Jacenjuk u trenutku kada se navršava pet meseci od sukoba provladinih snaga sa proruskim separatistima. – Bela kuća saopštila je da rusko poricanje o umešanosti u Ukrajini nije kredibilno i da to donosi Rusiji rizik da snosi dodatne ekonomske troškove. – Dobro opremljeni proruski sepratisti, čvrsto drže po kontrolom strateški važno mesto Novoazovsk, dan nakon zauzimanja ovog grada i tvrdnji zvaničnika Ukrajine o upadu tenkova i oklopnih vozila iz Rusije, javlja Asošijeted pres (AP). Reporter ove agencije prenosi da je na licu mesta video nekoliko tenkova sa zastavama tzv. “Novorosije”, da na vozilima nije bilo ruskih oznaka, ali da su pored njih pripremani obroci koji se proizvode za vojsku Rusije. |
Rusija direktno uključena u vojne operacije
|
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen optužio je Rusiju za “direktne vojne operacije” u Ukrajini, odbacujući demantije Moskve kao “šuplje”. On je rekao, nakon vanredne sednice predstavnika Alijanse, da je očigledno da su ruske trupe i oprema ilegalno prešle granicu, kao deo “deo opasnog obrasca za destabilizaciju Ukrajine i flagrantnog kršenja njenog suvereniteta što traje već više meseci”. Rasmusen kaže da Rusija snadbeva pobunjenike tenkovima, oklopnim vozilima, artiljerijskim naoružanjem i raketama i da otvara vatru vatru na ukrajinske trupe sa ruske teritorije i prostora same Ukrajine. |
28.08.2014., četvrtak
Ruske trupe ulazile u Ukrajinu
|
Ukrajinski predsednik Petro Porošenko saopštio je da su "ruske trupe ulazile u Ukrajinu", a ne da je u toku invazija Rusije u Ukrajinu, kako je ranije objavljeno na njegovom web sajtu. Prethodno je na njegovom web sajtu bilo navedeno da je ukrajinski predsjednik saopštio da je u toku ruska vojna invazija na Ukrajinu. Takođe se dodaje da je Porošenko otkazao planiranu posjetu Turskoj zbog "pokreta ruskih trupa u Ukrajini". Porošenko je zakazao hitan sastanak sa Vijećem za nacionalnu sigursnost i odbranu. Ukrajinsko Veće za odbranu i nacionalnu sigurnost saoštilo je da je grad Novoazovsk pao pod kontrolu ruske vojske. |
26.08.2014., utorak
Ukrajina danas: 26. kolovoz
|
Dragi hrvatski prijatelji! Sad dešava u Ukrajini: 26. kolovoz. – Blizu Novoazovska nastavlja je bitka ukrajinskih snage s ruski teroristi-plaćenika. Gradska bolnica u vatri; – Predsednik Ukrajini Petro Poroshenko pregovara s Ashton u Veleposlanstvu Ukrajine u Minsku; – Veleposlanik SAD-a: Invazija ruski teške opreme u Ukrajinu - ratni napad.  – Kolona ruske vojne tehnike (10 oklopnih vozila, 2 tenka i 2 KamAZa) u ponedeljak ujutro pokušala je da se probije sa teritorije Rusije u Ukrajinu u blizini Novoazovska; – Ministar inostranih poslova Sergej Lavrov nije uvideo iživljavanje nad taocima na takozvanoj "paradi" koju su proveli teroristi u nedelju u Donjecku. "Što se tiče ponižavajućeg odnosa prema vojnim zarobljenicima – neka o tome odlučuju pravnici", izjavio je Lavrov. Ranije je zamenica direktora odeljenja Evrope i Centralne Azije pravozaštitničke organizacije "Hjuman rajts voč" Rejčel Denber izjavila u Twitteru da akcija, koju su priredili teroristi u Donjecku i za vreme koje taoce su proveli gradom predstavlja kršenje Ženevske konvencije. "Hod ukrajinskih vojnika krši zabranu Ženevske konvencije na ponižavajući i uvredljivi odnos, ovo vređa dostojanstvo (ratnih zarobljenika) ", napisala je ona. U trećem članu Ženevske konvencije koji se primenjuje na oružane konflikte koji nemaju međunarodni karakter, sadrži se zabrana "napada na ljudsko dostojanstvo, u tom broju uvredljivog odnosa" i takvog koji ponižava čoveka. "Ova parada je očigledno kršenje apsolutne zabrane i može biti procenjena kao ratni zločin", smatra predstavnik "Hjuman rajts voč" Ole Solvang; – Iz sistema "Grad" teroristi su pucali na selo Komuna u Donjeckoj oblasti, blizu kojeg nema jedinica snaga ATO – nastradalo je više mirnih stanovnika. |