09.01.2016., subota
Sukob u Ukrajini podijelio "ruski Berlin"
|
U Berlinu žive deseci tisuća doseljenika iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Nijemci ih većinom sve nazivaju "Rusima". Ali, rusko-ukrajinski konflikt i među tim doseljenicima stvara sve jasnije podjele. Prije sedam godina Anastasja se udala za Nijemca i odselila k njemu u Berlin. Upoznala ga je na ukrajinskom poluotoku Krimu, koji je u međuvremenu anektirala Rusija, gdje je on provodio godišnji odmor. A ona, studentica iz Donjecka, na Krimu je radila za vrijeme ferija. Anastasjina obitelj i dalje živi u Donjecku. U početku je supruga njezinog brata zagovarala priključenje toga područja Rusiji. Ali, ponašanje ruske vojske u istočnoj Ukrajini nije joj se svidjelo. "Moj otac, moja majka i moj brat od početka su bili za novu vladu u Kijevu", naglašava Anastasja. Korupcija u vrijeme bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča, koji je u međuvremenu pobjegao u Rusiju, bila je stravična. Brojne poznanike u Berlinu koji govore ruski Anastasja je upoznala na demonstracijama u znak potpore pro-zapadnim prosvjednicima na Majdanu. Tko ju je na društvenim mrežama zbog toga proglašavao "fašisticom", njega je uklanjala s popisa "prijatelja", pripovijeda Anastasja. Takve uvrede se većinom zasnivaju na propagandi ruskih medija, smatra Efim koji potječe iz Odese. On poznaje brojne Ruse i Ukrajince u Berlinu. Puno onih koje susreće u barovima i restoranima u Berlinu pričaju o američkoj svjetskoj uroti, kaže on. "Ima i Ukrajinaca koji su za Putina. Ako od jutra do večeri gledaju rusku televiziju, i ljudi u Berlinu bivaju podvrgnuti ispiranju mozga", kaže Efim. Kao i Efim, i Aljona iz ukrajinskog Zaporižja čudi se ljudima iz bivšeg Sovjetskog Saveza u Berlinu koji pozitivno misle o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. I ona misli da je to posljedica gledanja ruske televizije. Nemoguće je diskutirati s tako "zatucanim ljudima". "Oni ne slušaju argumente, a oni sami ih nemaju. Oni samo ponavljaju ono što vide na ruskoj televiziji", kaže Aljona. Prosvjedi na Majdanu ni nju nisu ostavili ravnodušnom. U proljeće 2014. ona je pomagala ranjenim ukrajinskim vojnicima, koji su liječeni u berlinskim bolnicama. Ali, u njezinoj priči se čuje razočaranje onim što se danas događa u Ukrajini. Reforme se provode presporo. Zato se ne želi vratiti. Rastuži je to što ne vidi perspektive u svojoj domovini. Aljona je prije tri godine došla u Njemačku. U Berlinu studira medijske znanosti. Prije 14 godina Emil je kao tinejdžer došao iz Moskve u Berlin. On gleda ruske, ukrajinske i njemačke televizijske programe, naglašava on. Svi oni provode ispiranje mozga, kaže Emil, ali on najviše vjeruje ruskim programima. "Za razliku od ukrajinske, ruska televizija barem donosi činjenice", kaže Emil. On je uvjeren da Putin u vanjskoj politici sve čini ispravno. Cijeni ruskog ministra vanjskih poslova, a američkog naziva "klaunom". Novu vladu u Kijevu Emil smatra korumpiranom. Kaže da ona nije ispunila očekivanja ljudi. DW.DE Oznake: Ukrajina |
03.01.2016., nedjelja
Ukrajina korak bliže EU-u - i korak dalje od Rusije
Prvim danom ove godine je stupio na snagu sporazum o slobodnoj trgovini između Ukrajine i EU. On je bio zapravo i razlog za previranja u Ukrajini i nisu uspjeli napori uvjeriti Moskvu da sporazum neće štetiti Rusiji. Bivši ukrajinski predsjednik Janukovič je u studenom 2013. objavio kako će odustati od trgovinskog sporazuma njegove zemlje s Europskom unijom i kako će radije težiti pristupanju Euroazijskoj ekonomskoj uniji, projektu ruskog predsjednika Putina koji okuplja Rusiju, Armeniju, Bjelorusiju, Kazahstan i Kirgistan. Inače je ovaj sporazum trebao stupiti na snagu još u studenom 2014., ali to okretanje od Europe je i izazvalo krvave prosvjede i smjenu vlasti u Kijevu. Kremlj uporno ponavlja kako je ovaj sporazum Ukrajine i EU nepovoljan za Rusiju i kako otvara mogućnost nekontroliranog uvoza iz EU u Rusiju. Bruxelles je bio spreman na ustupke Moskvi i u proteklom razdoblju je održano više od dvadeset sastanaka predstavnika EU, Ukrajine i Rusije kako bi se riješio taj problem. Posljednji je bio održan nedavno (22. prosinca), ali je i on završio bez dogovora. Nakon njega je europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström izjavila kako je EU "bio spreman učiniti dodatne napore koji bi bili potrebni za sporazum", ali kako se pokazalo da Rusiju očito ništa ne može zadovoljiti. Ruski potpredsjednik vlade Šuvalov je pak optužio europske predstavnike kako su prekinuli pregovore "u emocionalno nabijenom raspoloženju." Gubitak ruskog tržišta Makar ovaj sporazum sa EU Ukrajini omogućuje nove perspektive, tu zemlju najprije čekaju još teži dani. Naime, kako je stupio na snagu sporazum sa EU tako je prvog dana 2016. i Rusija suspendirala svoj trgovinski sporazum sa Ukrajinom koji je još uvijek bio na snazi. To je ozbiljan udarac ukrajinskom gospodarstvu jer je Rusija do sada bila glavni uvoznik njenih poljoprivrednih proizvoda i Kijev procjenjuje da će tako izgubiti oko 550 milijuna eura. Umjesto tržišta Rusije, Ukrajini se ovako otvara golemo tržište EU - ali ta promjena neće biti laka i brza. U svom novogodišnjem obraćanju Ukrajincima, predsjednik Petro Porošenko je zato osudio ovaj ruski embargo i optužio Moskvu da je i to bio pokušaj da "ekonomski uguši" Ukrajinu. Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je već objavio i odluku tamošnje vlade kako će Kijev "prilagoditi carine" za robu iz Rusije i kako će "za svaku akciju Rusije, Ukrajina poduzeti protuakcije i protumjere". S druge strane, sporazum o slobodnoj trgovini Ukrajine i Europske unije praktično ukida carine na trgovinsku razmjenu između potpisnica. Povrh toga on omogućava jednostavnije otvaranje predstavništava i pogona i jamči slobodan promet kapitala. Kijev se time obavezao i prihvatiti europske standarde o slobodnoj tržišnoj utakmici, javnoj upravi i intelektualnom vlasništvu, ali i Bruxelles je najavio pomoći Ukrajini u toj primjeni i reformama koje treba provesti. Jer Ukrajini se ovim sporazumom otvara tržište svih 28 zemalja Europske unije, ali se time morala odreći manje zahtjevnog tržišta Rusije. To redovito traži investicije u nove tehnologije, čak i kada je riječ o poljoprivredi i prehrambenoj industriji kako bi se ispunjavali standardi EU. I povjerenica za trgovinu Malmström je upozorila kako se "promjene neće vidjeti preko noći" i kako će one tražiti "zalaganje i investicije". Naravno, na kraju tih promjena bi onda bila Ukrajina posve novih gospodarskih potencijala od čega će i tamošnji građani imati koristi. DW.DE Oznake: Ukrajina |
Putinova sirijska igra i Ukrajina
U sirijskoj krizi se precjenjuje moć Rusije, ali se podcjenjuje opasnost koju za Ukrajinu i Europu predstavlja Rusija. A sirijska i ukrajinska kriza su povezane, smatra Ingo Mannteufel. Izgleda da je ruskom predsjedniku Putinu uspjelo da čuvenom tehnikom sovjetske armije i tajne službe zvanom „maskirovka“ prevari Zapad i da odvrati pozornost sa svojih stvarnih ciljeva. Ruska intervencija u Siriji je iznenadila i pomalo uplašila Zapad. Putin je tako ostavio utisak vanjskopolitičke snage. No tajna te navodne snage je zapravo slabost Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Oni su se više od četiri godine nevoljko angažirali u Siriji. Zapad se prenuo tek nakon što je izbjeglički val zapljusnuo Europu, opasnost od terorizma „Islamske države“ porasla, a ruske borbene jedinice iskrsle u Siriji. Ipak, ruska moć u sirijskom konfliktu se ne bi trebala precjenjivati. Svakako je Moskva kao stalni član Vijeća sigurnosti oduvijek raspolagala s dovoljno sredstava kako bi ubacila klipove pod kotače zapadne vanjske politike. Izgradnjom baze u Latakiji i lansiranjem krstarećih raketa s ratnih brodova, Rusija je dodatno povećala ulog. No, nikoga ne treba prevariti to pokazivanje mišića jer je Moskva i ranije diplomatski i vojno podržavala svog štićenika Asada. Moskva neće moći stvoriti novi svjetski poredak na temelju vojne intervencije u Siriji. Bliskoistočna situacija je previše komplicirana za tako nešto. Previše regionalnih sila i zaraćenih strana je u konkurentskoj igri. Zasigurno to znaju i ruski stratezi. Međutim, ruska intervencija je izazvala gnjev tradicionalnih ruskih neprijatelja, Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije, što je Moskvi dobrodošlo kao sporedni učinak. Naposljetku, Saudijska Arabija je odgovorna za pad cijene energenata koje su izuzetno važne za Rusiju kao izvoznika plina i nafte. Ukrajinska lutrijaVojni angažman Rusije u Siriji samo je prizma kroz koju možemo lakše razumjeti sukob u Ukrajini. Vladimir Putin želi ublažiti sankcije kojima je izložena Rusija. Pored toga, želi destabilizirati Ukrajinu i tako spriječiti njen put u EU. To je smisao postojanja takozvanih Narodnih republika Donjeck i Luhansk. Kada bi se do kraja proveo ugovor Minsk II i kada bi time Kijev ponovo stekao kontrolu nad ukrajinsko-ruskom granicom, postojanje ovih ruskih tvorevina bi bilo dovedeno u pitanje. S druge strane, ispunjenje drugog sporazuma iz Minska je uvjet za ukidanje zapadnih sankcija. Ipak ne treba očekivati realizaciju tog sporazuma tokom 2016. godine. Moskva nastoji da Donbas zadrži u stanju takozvanog „zamrznutog konflikta“. Rusiji ide na ruku i ukrajinska politika koja ima poteškoća u provođenju ustavnih reformi koja bi na osnovu Sporazuma iz Minska reformirala regionalnu podjelu vlasti, i dala regijama veću autonomiju, prije svega onima na istoku zemlje. Ruski ciljevi u 2016.Zato će cilj Moskve biti da ukrajinskom državnom rukovodstvu i vladi pripiše krivnju za neprovođenje drugog Sporazuma iz Minska, predstavljajući se istodobno kao kooperativni partner Zapada u Siriji. Moskva se nada da će države članice Europske unije biti oslabljene u svom jedinstvu zbog krize u Grčkoj, izbjegličke krize i jačanja antieuropskih snaga unutar Unije, te da će ublažiti sankcije protiv Rusije, a možda ih i ukinuti. Tada bi Putinova igra na kartu Sirije donijela maksimalan dobitak. DW.DE Oznake: Ukrajina, rusija, rat, Syria |