27.02.2014., četvrtak
Novi predsjednik ukrajinske vlade Jacenjuk: "Kaznit ćemo sve separatiste"
|
Ukrajinski parlament u četvrtak je pristao da zemlju vodi koalicijska vlada na čelu s Arsenijem Jacenjukom, koji je odmah upozorio da je zemlja na rubu ekonomskog i političkog kolapsa te da Ukrajina mora ostati ujedinjena, cjelovita zemlja. Oznake: Ukrajina |
Intervju
|
Ovo je intervju sa Želimirom Periš: o Ukrajina, Hrvatska, život i književnost. bukvoid.com.ua Hvala, Želimire! |
Grafiti iz Ukrajine
25.02.2014., utorak
Želi da se Janukoviču sudi u Haagu
|
Ukrajinski parlament usvojio je u utorak rezoluciju kojom traži da se odbjeglom predsjedniku Viktoru Janukoviču, svrgnutom s vlasti u subotu, sudi na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Den Haagu zbog "ozbiljnih kaznenih djela" kada bude uhvaćen. Rezolucija povezuje Janukoviča s policijskim nasiljem nad prosvjednicima koje je dovelo do smrti više od 100 ljudi iz Ukrajine i drugih država. Navodi se također da bi bivši ministar unutarnjih poslova Vitalij Zaharčenko i bivši državni tužitelj Viktor Pšonka, za kojima se isto tako traga, trebali biti poslani pred ICC. Oznake: Ukrajina |
24.02.2014., ponedjeljak
Ukrajina
Majdan
Ukrajinska revolucija je dobila prve pozitivne rezultate
|
Mi ne tvrdimo da je ovo pobjeda, jer to je samo početak. Da, Janukovič je izlazio, ali se još skriva, još nema mogućnosti da ga se dovede pred lice pravde. Također skrivaju sve krivce za desetke smrtnih slučajeva koji su se dogodili u Ukrajini u posljednja dva mjeseca. Ne postoji stabilna većina u parlamentu koja bi preuzela odgovornost za situaciju. Umjesto toga, oporba pokušava negirati ulogu ljudi i otrcano zamijeniti bivše dužnosnike sobom. Nisu zabranjene Komunistička partija i Partija regija Janukoviča – oni još uvijek igraju destruktivnu ulogu. Ukrajina još nije postala Ukrajinska. Dok zapad i centar Ukrajine nastojeći doseći norme civilizacije i europeizacije, jugoistočne regije još čeznu za Rusijom. No, sada imamo priliku. Europski političari nas ne razumiju. Oni misle da su prosvjedi u Ukrajini počeli zbog ometanje sporazuma o pridruživanju EU. Ne, prosvjedi su protiv korupcije i laži, protiv nepravedne vlasti, protiv antiukrajinskih vlasti. Protiv onih koji misle da je ukrajinski narod – smeće. Mi više ne želimo živjeti u takvoj zemlji. Mi ćemo graditi ukrajinsku i europsku Ukrajinu. S EU ili ne – nije važno. Oznake: Ukrajina |
21.02.2014., petak
Demonstranti neće pristati na dogovor s Janukovičem. Žele njegovu trenutačnu ostavku i suđenje
|
Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič je dao izjavu u kojoj je rekao da pokreće postupak formiranja vlade nacionalnog jedinstva i najavio je održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora te povratak na ustav iz 2004. sa smanjenim predsjedničkim ovlastima. Prema dogovoru mir na ulicama planira se ostvariti u sljedećih 48 sati. Predsjednički izbori trebali bi se održati nakon promjene ustava, najkasnije u decembru 2014. Provest će se istraga o nasilju, u kojoj će sudjelovati obje strane. Vlasti i opozicija suzdržat će se od provođenja sile, piše Dnevnik.hr. U prijedlogu dogovora o kojem se noćas pregovaralo stoji kako će reforma ukrajinskog ustava biti provedena do septembra, a njome će se umanjiti predsjedničke ovlasti. Navodno demonstranti neće pristati na dogovor s Janukovičem. Žele njegovu trenutačnu ostavku i suđenje. Demonstranti otvorili vatru na snage sigurnosti Ministarstvo unatrašnjih poslova Ukrajine saopćilo je da su demonstranti jutros otvorili vatru na snage sigurnosti, prekršivši sinoć usmeno dogovoren prekid vatre. Trgom nezavisnosti u Kijevu ponovo odjekuju pucnji iz vatrenog oružja, javlja izvještač Anadolu Agency. Demonstrantima u Kijevu pridružilo se i 50 policajaca iz Lviva, gradića na zapadu Ukrajine. Na proteste je izašao i bivši ministar unutrašnjih poslova Ukrajine. On je pojasnio kako je od početka podržavao demonstrante, ali da je zbog njemu poznatih razloga tek danas bio u mogućnosti da izađe na ulice i podrži proteste. Sporazum predviđa ustavne promjene i izbore Parlamentarac Oleksand1r Yefremov u razgovoru s novinarom Interfax-Ukraina naveo je nekoliko stavki koje su tokom noći dogovorili predsjednik Janukovič, opozicija te predstavnici Rusije i EU. Sporazum predviđa izglasavanje ustavnih promjena u septembru, kao i održavanje predsjedničkih izbora u decembru ove godine. Predsjednik ukrajinskog parlamenta (Verhovna Rada) Volodimir Ribak osudio je nasilje koje se posljednjih dana dešava na ulicama Kijeva te kazao kako je parlament izglasao nacrt zakona koji će sprečavati policiju da protiv demonstranata izvodi antiterorističke akcije. On je također kazao kako će parlament danas normalno raditi te da će razmatrati prijedlog zakona o povratku na ustav iz 2004. godine. Povećan broj čarter letova iz Kijeva Prema pisanju lokalnih medija, nekoliko parlamentaraca iz vladajuće stranke čarter letovima je napustilo Kijev. Isti izvori navode da su zbog zahtjeva parlamentaraca čarter letovi iz ukrajinskog glavnog grada utrostručeni. Zbog nestabilne ekonomske situacije u Ukrajini, pojedine ruske aviokompanije poduzele su mjere. Kompanija Aeroflot povećala je takse za letove izvan Ukrajine. Kompanija Transaero ograničila je prodaju karata za letove izvan Ukrajine, osim za letove prema Rusiji. Kompanija S7Airlines od ranija tri tarifna leta između Ukrajine i Rusije, ukinula je jedan. Oznake: Ukrajina |
11.02.2014., utorak
Zidić: Ne smijemo zaboraviti da Hrvatska nije samo Zagreb
|
Matica hrvatska, jedna od naših najstarijih kulturnih ustanova, danas je proslavila svoj dan spominjući se prošlosti i djelovanja od osnutka 1842. godine do danas, ali i planova za budućnost. Predsjednik Matice Igor Zidić rekao je kako nikada ne smijemo zaboraviti da Hrvatska nije samo Zagreb. Svečanost održana u Palači Matice u Zagrebu doista je i pokazala to bogatstvo hrvatske baštine koju njeguju Matičini ogranci diljem Hrvatske, ali i izvan domovine. Samo zbroj svega onoga što jesmo i što smo baštinili daje ono što jesmo i u tome je rezervoar naše snage, istaknuo je Zidić. Kako predsjednikove riječi potvrđuje praksa svojim su primjerima posvjedočili predstavnici ogranaka Matice iz Baranje - Beloga Manastira i Baranjskoga Petrovog Sela, sinjskog ogranka te ogranka Matice hrvatske u glavnome gradu Bosne i Hercegovine - Sarajevu. Predstavljanje ogranka Matice iz Beloga Manastira predsjednik Edo Jurić počeo je pitanjem koje je u jednom od brojeva Godišnjaka, što ga izdaje Ogranak, postavio hrvatski književnik i kroatist Delimir Rešicki: Treba li prešutjeti Baranju? Ne, Baranju ne treba prešutjeti, jednostavan je odgovor na to pitanje, istaknuo je Jurić i takav odgovor potkrijepio brojnim aktivnostima njihova ogranka, posebice izdavačkom djelatnošću. Djelatnost ogranka u Sinju iscrpno je predstavio njezin dugogodišnji član Neven Strukan. O djelatnosti sarajevskog ogranka Matice hrvatske govorio je predsjednik Petar Perica Vidić, koji je podsjetio da je taj ogranak osnovan daleke 1879. godine. HRT |
Pod velom akvarela
 dlanovi prestanite strujati drhtajem čudne noći pokušajte zaći u smirnost takta tako je lako koraknuti k nama prizvani smiraj ostaje obesmislen dlan se podvlači pod mesto na rukavu šapuće noć je tako jasna kristal trenutka kao otisak u karavanima znamenja plahi otisci vojuju sa plamenim svaka je pora maleni vulkan svetkovina jagodica oslikanih iznutra zvezdanim nijansama sveta a zemlja klizi niz strmine pre snova kao pokošena livada snu svojih rosa miriše sjaj svadba usana pod velom akvarela pod duborezom duša pod ornamentima rastućih virova pod šapatom snovitog bršljana što se pod vrat uspeo poljupcima odlutali osamljeni umnoženi nama otplutali razvezani kao sene breza poljupci devruše nose beli veo jedno u jednom gledamo svetlost unutrašnjeg dahom izvlačimo glasnost nežnosti pod baldahine pod merdevine tela pod nadstrešnice strasti zatvaram oči puštam se kroz levke blizine zatvorene oči produžetak dlanova koji će osluhnuti horizonte bića svadba usana pod velom akvarela pod duborezom duša pod ornamentima rastućih virova pod šapatom snovitog bršljana što se pod vrat uspeo poljupcima tako je lako koraknuti k nama Jelena Stojković-Mirić |
Ples naše senke
|
Zatvori oči. Spavati znači živeti. Drugovati sa zverima. Oko nas, besne neki drugi svetovi. Ne obaziri se. Slobodni smo da činimo šta želimo. A ti ne poželi da poseduješ moju dušu. Varljiv sam ja anđeo. Moje ruke su hladne i nećeš otkriti novi svet na mom dlanu. Previše toga postoji. Ne budi i ti gospodar stvarnosti. Zatvorenih očiju posmatraj ples naše senke. Jasmina Jajčević |
01.02.2014., subota
Pro ščo šepoče fontan
|
Vony j nezčujutjsja, jak vranci pomitjatj, ščo uže svitaje. I hoč vusta movčatj kohanciv, "Zalyšsja" – oči promovljajutj. Fontanu do vpodoby sutinj, koly kohannja parkom hodytj, koly na sviti – tiljky dvoje, i biljš ničogo, i nikogo. Vin dovgo sluhaje kohanciv. Vin znaje: kožne slovo maje nektar, ščo spokušaje serce j do dnja novogo nadyhaje. Čy rozumije serce mrijne fontanovi slova-perlyny? Zdajetjsja – tak, bo molodiji obijnjalysja šče micniše. Z horvatsjkoji pereklav Volodymyr Krynycjkyj. Oryginal - Što šapće vodoskok |
Što šapće vodoskok
|
II A jutrom drag i draga slute magleni odraz svoj u vodi, pa premda njine usne šute, oči im kažu da im godi. Vodoskok voli polutame kada se ljubav parkom šeće i kad u dvoje vidi same dragane, i u kiti cvijeće. Ljubavni par ga dugo sluša. Znači: i za njih riječ imade zamamnu koja srca kuša i budi za dan nove nade. Da li razumije srce sneno riječ perle što se mlazom skliže? Meni se čini. Jer se - eno - odjednom dragi stisli bliže. Tin Ujević |
Amnezije
|
Potpuni zaborav je stanje sreće, blaženstva koje se trude da stignu sanjari; tabula rasa, utapanje u ništavilu, kupelj ljudskoga duha i nerava. Amnezija je poratna bolest, kao i srcobolja, odjek velikih kriza. Nisu sve amnezije jednake, jer nismo svi jednaki mjesečari. Paramnezija je jedna žena na igalu, u svijetloj haljini, koja nam maše maramom čim je parobrod prestao da zviždi. Naš je pravac: Srećna Ostrva, blagoslovljena Orionom, Andromedom. Putovanje vodi u nepoznatu plavet, plavet se raspršava u bjelinu, pjene talasa i prestanak neba. Putujemo, bez sjećanja, bez uspomena, bez pamćenja. Putujemo, bez sebe. U istom ovom prizoru kao da smo već jedanput bili. No ima raznih zaborava, raznih načina da se gubi veza. Opijum, filmovi. Prošlost postaje sve više mrtva gruda zemlje, okovi; bježimo od prošlosti. Svijet je velik, a ništavilo i praznina još veći. Evazija je u smjeru nirvane. Gdje god je hvataljka popustila, zaborav nastaje i širi se. Zaborav hvata sve stvari koje ostaju bez oslona i uporišta. Jer se toliko zaborava širi, raspoznajemo da mnoge stvari nisu čvrste. Ne drže se, ne odolijevaju. Zaborav... Kliješta popuštaju. Iza zaborava nije mir... Iz zaborava se izvija nemir, kao što biva sa stanarom iza zaključanih vrata koji ne može da iziđe. Zaborav je odnio ključe. U sobi osamljenik je nemiran, on se trza, traži izlaz, traži ključeve i u zidove, u vrata lupa, lupa. Lupaju samotari u izbi zaborava, ali do njih ne dolazi odgovor. Teško je povezati pređu na mjestu gdje se prekinula, a pamet bolesnika nije nit magioničara koja se svejedno nastavlja kao da se nije prekinula. Novi ljudi... Vidite ih po perivojima. Zaboravljeni, zabravljeni. Poneki od njih vraća se s izleta, smiješi i čini mu se da je žrtva duge, duge hipnoze. Tin Ujević |