02.09.2018., nedjelja
#Ukrajina_Danas #Rat 02.09.2018.
 #Ukrajina_Danas #Rat 07.00 01.09.2018. - 07.00 02.09.2018. - Poginuo je jedan ukrajinski vojnik - Ozlijeđeni su dva ukrajinskih vojnika - Ruske su okupacijske snage 13 puta prekršile novo ‘školsko’ primirje |
22.08.2018., srijeda
#Ukrajina_Danas #Rat 22.08.2018. 07.00
 #Ukrajina_Danas #Rat 22.08.2018. 07.00 - Ozlijeđeni su dva ukrajinskih vojnika - Ruske su okupacijske snage 24 puta prekršile primirje, u tome 4 puta koristile zabranjeno naoružanje |
21.08.2018., utorak
#Ukrajina_Danas #Rat 21.08.2018. 07.00
 #Ukrajina_Danas #Rat 21.08.2018. 07.00 - Ozlijeđeni su dva ukrajinskih vojnika - Ruske su okupacijske snage 23 puta prekršile primirje koristeći zabranjeno naoružanje te granatirale civilne objekte |
19.08.2018., nedjelja
#Ukrajina_Danas #Rat 19.08.2018. 07.00
 Svakog jutra nadam se da nitko nije poginuo niti dobio ozlijeđenje. No #rat ne odustaje.. #Ukrajina_Danas 19.08.2018. 07.00 - Poginuli su dva ukrajinskih vojnika - Ozlijeđeni su dva ukrajinskih vojnika - Ruske su okupacijske snage 43 puta prekršile primirje, od čega 4 puta koristile zabranjeno naoružanje |
18.08.2018., subota
#Ukrajina_Danas #Rat 18.08.2018. 07.00
 #Ukrajina_Danas #Rat 18.08.2018. 07.00 - Ozlijeđen je jedan ukrajinski vojnik - Ruske su okupacijske snage 40 puta prekršile primirje, u tome 1 put koristile zabranjeno naoružanje - Također okupatori su granatirale civilne objekte |
17.08.2018., petak
#Ukrajina_Danas #Rat 17.08.2018. 07.00
 #Ukrajina_Danas #Rat 17.08.2018. 07.00 - Ruske su okupacijske snage 30 puta prekršile primirje, u tome 5 puta koristile zabranjeno naoružanje - Od početka 2018. godine na Istoku Ukrajine su poginuli 11 civila, 32 civila su ozlijeđeni |
16.08.2018., četvrtak
#Ukrajina_Danas #Rat 16.08.2018. 07.00
 #Ukrajina_Danas #Rat 16.08.2018. 07.00 - Ozlijeđeni su dva ukrajinskih vojnika - Ruske su okupacijske snage 43 puta prekršile primirje, u tome 6 puta koristile zabranjeno naoružanje te granatirale civilne objekte - Od početka 2018. godine rat je progutao 140 ukrajinskih vojnika |
27.03.2016., nedjelja
Reakcija Ukrajinaca u Hrvatskoj na film „Slučaj Krim“ autora Mire Aščića na HRT-4
|
"Dva nedavna događaja u Hrvatskoj potakla su nas da se javnosti obratimo otvorenim pismom. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 15. ožujka otvorena je izložba fotografija iz ratom zahvaćenih područja Ukrajine pod nazivom „Donbas: rat i mir“. Otvaranju su nazočili brojni ugledni uzvanici iz različitih krugova javnog života - od političkih, diplomatskih, novinarskih, do predstavnika manjina u Hrvatskoj. Gledajući prizore uhvaćene objektivom fotoaparata pripadnici ukrajinske zajednice u Hrvatskoj iznova su bolno proživljavali dramatične događaje u svojoj zemlji. Bol i tugu donekle je mogla umanjiti spoznaja da je hrvatska javnost, predstavljena uvaženim gostima, među kojima je bio predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Davorin Mlakar, spremna razumjeti sve što proživljava ukrajinski narod, uključujući i to što prolazi ukrajinska politika. Nekoliko dana kasnije, 20. ožujka, na HRT-4 je po drugi put u šest mjeseci prikazan dokumentarni film „Slučaj Krim“ autora Mire Aščića. To je vrlo negativno odjeknulo među pripadnicima ukrajinskog iseljeništva u Hrvatskoj. Evo o čemu je riječ: film je naizgled nevina, mirna priča o ljudskim sudbinama u anektiranom Krimu. Prepun je pozitivnih emocija intervjuiranih ljudi, oduševljenih iskaza o pripajanju Krima Rusiji, a u više navrata ponovila se mantra kako se „Krim vratio svojoj kolijevci“. Istini za volju, na marginama filma pojavljuje se nekoliko osoba koje priznaju da nisu zadovoljne postojećom situacijom, ali se nažalost s njome moraju pomiriti jer - to je život. Stoga možemo reći da film smatramo proruskom propagandnom produkcijom jer prikazuje 90 posto – prorusku stranu i 10 posto - proukrajinsku. Poseban cinizam nalazimo u činjenici da je film prikazan odmah nakon druge godišnjice ruske aneksije Krima. Osupnuti stavovima državne televizije, mi Ukrajinci u Hrvatskoj ispunjeni osjećajem pravednog negodovanja odlučili smo reagirati. Jer kao Ukrajinci bili smo toliko pogođeni filmom da ga nismo mogli pogledati odjednom do kraja, ispunjeni osjećajem nevjerice i negodovanja. Glasno smo komentirali: „Pa to ne može biti istina – da se ovako nešto prikazuje na HRT-u!“. Film je završio zaključkom ruskog stanovništva da će Krim biti ruski od sada do vječnosti… Ovdje u Hrvatskoj osjećamo bezuvjetnu podršku i razumijevanje običnih ljudi, koji su prije samo 25 godina proživjeli isto ono što sada proživljavaju Ukrajinci. „Mi znamo kako je vama“, ponavljaju nam naši hrvatski prijatelji, „bili smo u istoj koži“. Neshvatljivo nam je kako to da autori filma nisu zapazili progone krimskih Tatara na poluotoku, niti su se sjetili tragične sudbine stanovnika Krima – filmskog redatelja Olega Sencova i aktivista Oleksandra Koljčenka, koji su nepravedno optuženi za terorizam i osuđeni na dugogodišnje zatvorske kaznu u Rusiji. Autori filma nisu primijetili ni da se Krimski poluotok pretvorio u rusku vojnu bazu. Ignorirali su činjenicu da je Krim nezakonito pripojen Rusiji, čime su narušene granice formirane u poslijeratnoj Europi! Je li sve to poznato hrvatskoj javnosti? Želimo podsjetiti na datum 27. travnja 2014. kada je Generalna skupština UN-a izglasala Rezoluciju 68/262 o podršci teritorijalnom integritetu Ukrajine: 100 glasova – za, 11 – protiv, 58 – suzdržanih. Prema toj rezoluciji svjetska zajednica ne priznaje rusku aneksiju Krima. Hrvatska je bila među suautorima te rezolucije. Visoko cijenimo pomoć koju Hrvatska pruža Ukrajini u borbi za vraćanje teritorijalnog integriteta i ponosimo se hrvatsko-ukrajinskim prijateljstvom. I zato se kategorički protivimo demonstriranju proruske propagande u hrvatskim medijima. Štoviše, najiskrenije smo zaprepašteni činjenicom da se takav film prikazuje u Hrvatskoj, zemlji koja je i sama prošla strahovita ratna stradanja. U Hrvatskoj često povlačimo paralelu između sudbine Ukrajine i Hrvatske. Kakvu paralelu možemo povući danas? Zamislite da se sličan film o Hrvatskoj početkom 90-ih godina prikazao na državnoj televiziji u Ukrajini, da se snimio u okupiranom Vukovaru, s glavnim protagonistima srpske nacionalnosti i nekolicinom Hrvata koji su tamo ostali? Kakvu bi istinu daleke 1992. doznali Ukrajinci o Hrvatskoj? Istinu, koja nije istina! Ali, to se nije dogodilo. U Ukrajini se za Domovinskog rata nisu prikazivali „antihrvatski“ filmovi. Upravo suprotno, Ukrajina je izrazila punu podršku Hrvatskoj u borbi protiv velikosrpske agresije. Podsjećamo i da je Ukrajina bila prva država članica UN-a koja je priznala neovisnost Republike Hrvatske 1991. godine! U Hrvatskoj živi gotovo 4.000 pripadnika nacionalne manjine iz Ukrajine. Svi mi pomno pratimo događanja u Ukrajini, kao i reakciju hrvatskih državnih tijela i stav hrvatskog društva prema razvoju situacije na Donbasu i u Krimu. Mnogi Ukrajinci i Rusini u Hrvatskoj bili su dragovoljci Domovinskog rata, ukrajinskaprezimena česta su na vojnim nadgrobnim spomenicima u Zagrebu, Vukovaru i drugim hrvatskim gradovima. A danas, iako žive na tisuću kilometara od Ukrajine, primorani su drugi put emocionalno proživljavati sve strahote rata. Zbog svega toga, mi, Ukrajinci u Hrvatskoj htjeli bismo uputiti autora spornog filma, gospodina Aščića da materijale za film o Ukrajini ne prikuplja u Krimu nego na bojištu u Donbasu. Ili, ako je to prerizično za uvaženog novinara, neka barem heroje za svoju priču potraži na zagrebačkim ulicama. Jer upravo tim ulicama hodaju njegovi sugrađani, pripadnici ukrajinske manjine, čiji su najbliži zbog ruske agresije napustili svoje domove u Donecku i Lugansku… Među njima ima i nekadašnjih stanovnika Krima, koji su prije dvije godine bili svjedoci dolaska na poluotok vojnika bez oznaka (kao što je to svojedobno radio i Slobodan Milošević s JNA i paravojnim formacijama) - upravo tih kojih se Rusija ustrajno odricala, da bi nakon pripajanja Krima otvoreno potvrdila korištenje vojne moći prilikom održavanja takozvanog demokratskog referenduma. Aktiviranje ruske prisutnosti u svjetskim medijima nije slučajno i u Ukrajini se stalno govori o tome. Ovaj je rat dobio naziv „hibridni rat“ upravo zato što glavno oružje u njemu nije metak. Medijska propaganda djeluje po principu „meke snage“, ratujući za ljudske umove i osjećaje, što nema ništa zajedničko s objektivnim novinarstvom. A istodobno dok neki hrvatski mediji objavljuju materijale naklonjene ruskoj politici na Krimu i Donbasu, na poluotoku Krimu ruska okupacijska vojska šalje u zatvor proukrajinske aktiviste, djeca prognanici plaču sjećajući se svojih kuća na obali Crnog mora, a na Donbasu od ruskih metaka ginu ukrajinski vojnici i gore ukrajinske kuće. Bez obzira na Minske sporazume, oružani sukobi na Donbasu nisu se u potpunosti zaustavili, proruski separatisti podržani Rusijom svakodnevno gađaju ukrajinske pozicije i civilno stanovništvo. Prema podacima UN-a, od početka ruske agresije 2014. do 2016. poginulo je više od 9.000 osoba, ranjeno je njih 21.000, a prognano je čak milijun ljudi! To je gorka istina! Prošloga ljeta hrvatske vlasti i pokrovitelji aktivno su pomagali Ukrajini, na Jadranskom moru odmaralo se 600 djece iz Ukrajine – iz obitelji prognanika i branitelja. Ove godine bit će ih još više. To je pomoć koju mi Ukrajinci, dobivamo od običnih ljudi i od hrvatskih vlasti. A što se dogodilo s hrvatskom državnom televizijom? Hoće li netko od njezinih novinara otići i u druga mjesta u Ukrajini intervjuirati one koji su morali pobjeći iz Krima? Intervjuirati izbjeglice iz Donbasa? Ili ćemo u Zagrebu gledati izraz „objektivnog“ i „neutralnog“ novinarskog istraživanja autora filma podržanog nacionalnom televizijom? Ukrajina će rješavati svoj rat s Rusijom kako najbolje zna i može. Ne tražimo mnogo od Hrvatske,znamo kako svaka zemlja ima dovoljno svojih briga. Ali, uvaženi novinaru, barem nemojte ovdje, u Hrvatskoj, širiti rusku državnu propagandu. Barem ovdje ne. Barem zbog toga što ste i sami proživjeli sve ovo, i zbog toga što i hrvatske rane još nisu do kraja zacijelile. Ukrajinci u Hrvatskoj dobro znaju koliko ljepote, ali i bola, nosi u sebi ova zemlja. I dijele s Hrvatskom njezinu bol. Nadamo se da i Hrvatska će imati sluha za današnju bol Ukrajine. S poštovanjem, 4. val ukrajinskog iseljeništva u Hrvatskoj Hrvatsko-ukrajinsko društvo Udruga Ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva Lipik Društvo Ukrajinaca i Rusina “Kaljina” Rijeka Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske kao krovna organizacija Ukrajinaca u Hrvatskoj sa sljedećim udrugama članicama: Ukrajinska zajednica Grada Zagreba UKPD “Kobzar” Zagreb UKPD “Dnjipro” Rijeka KPDU “Karpati” Lipovljani UKPD “Ukrajina” Slavonski Brod UKPD “Taras Ševčenko” Kaniža UKPD “Andrij Pelih” Šumeće UKPD “Lesja Ukrajinka” Osijek UKPD “Ivan Franko” Vukovar" Oznake: Ukrajina, rat, Hrvatska |
09.01.2016., subota
Sukob u Ukrajini podijelio "ruski Berlin"
|
U Berlinu žive deseci tisuća doseljenika iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Nijemci ih većinom sve nazivaju "Rusima". Ali, rusko-ukrajinski konflikt i među tim doseljenicima stvara sve jasnije podjele. Prije sedam godina Anastasja se udala za Nijemca i odselila k njemu u Berlin. Upoznala ga je na ukrajinskom poluotoku Krimu, koji je u međuvremenu anektirala Rusija, gdje je on provodio godišnji odmor. A ona, studentica iz Donjecka, na Krimu je radila za vrijeme ferija. Anastasjina obitelj i dalje živi u Donjecku. U početku je supruga njezinog brata zagovarala priključenje toga područja Rusiji. Ali, ponašanje ruske vojske u istočnoj Ukrajini nije joj se svidjelo. "Moj otac, moja majka i moj brat od početka su bili za novu vladu u Kijevu", naglašava Anastasja. Korupcija u vrijeme bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča, koji je u međuvremenu pobjegao u Rusiju, bila je stravična. Brojne poznanike u Berlinu koji govore ruski Anastasja je upoznala na demonstracijama u znak potpore pro-zapadnim prosvjednicima na Majdanu. Tko ju je na društvenim mrežama zbog toga proglašavao "fašisticom", njega je uklanjala s popisa "prijatelja", pripovijeda Anastasja. Takve uvrede se većinom zasnivaju na propagandi ruskih medija, smatra Efim koji potječe iz Odese. On poznaje brojne Ruse i Ukrajince u Berlinu. Puno onih koje susreće u barovima i restoranima u Berlinu pričaju o američkoj svjetskoj uroti, kaže on. "Ima i Ukrajinaca koji su za Putina. Ako od jutra do večeri gledaju rusku televiziju, i ljudi u Berlinu bivaju podvrgnuti ispiranju mozga", kaže Efim. Kao i Efim, i Aljona iz ukrajinskog Zaporižja čudi se ljudima iz bivšeg Sovjetskog Saveza u Berlinu koji pozitivno misle o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. I ona misli da je to posljedica gledanja ruske televizije. Nemoguće je diskutirati s tako "zatucanim ljudima". "Oni ne slušaju argumente, a oni sami ih nemaju. Oni samo ponavljaju ono što vide na ruskoj televiziji", kaže Aljona. Prosvjedi na Majdanu ni nju nisu ostavili ravnodušnom. U proljeće 2014. ona je pomagala ranjenim ukrajinskim vojnicima, koji su liječeni u berlinskim bolnicama. Ali, u njezinoj priči se čuje razočaranje onim što se danas događa u Ukrajini. Reforme se provode presporo. Zato se ne želi vratiti. Rastuži je to što ne vidi perspektive u svojoj domovini. Aljona je prije tri godine došla u Njemačku. U Berlinu studira medijske znanosti. Prije 14 godina Emil je kao tinejdžer došao iz Moskve u Berlin. On gleda ruske, ukrajinske i njemačke televizijske programe, naglašava on. Svi oni provode ispiranje mozga, kaže Emil, ali on najviše vjeruje ruskim programima. "Za razliku od ukrajinske, ruska televizija barem donosi činjenice", kaže Emil. On je uvjeren da Putin u vanjskoj politici sve čini ispravno. Cijeni ruskog ministra vanjskih poslova, a američkog naziva "klaunom". Novu vladu u Kijevu Emil smatra korumpiranom. Kaže da ona nije ispunila očekivanja ljudi. DW.DE Oznake: Ukrajina |
03.01.2016., nedjelja
Ukrajina korak bliže EU-u - i korak dalje od Rusije
Prvim danom ove godine je stupio na snagu sporazum o slobodnoj trgovini između Ukrajine i EU. On je bio zapravo i razlog za previranja u Ukrajini i nisu uspjeli napori uvjeriti Moskvu da sporazum neće štetiti Rusiji. Bivši ukrajinski predsjednik Janukovič je u studenom 2013. objavio kako će odustati od trgovinskog sporazuma njegove zemlje s Europskom unijom i kako će radije težiti pristupanju Euroazijskoj ekonomskoj uniji, projektu ruskog predsjednika Putina koji okuplja Rusiju, Armeniju, Bjelorusiju, Kazahstan i Kirgistan. Inače je ovaj sporazum trebao stupiti na snagu još u studenom 2014., ali to okretanje od Europe je i izazvalo krvave prosvjede i smjenu vlasti u Kijevu. Kremlj uporno ponavlja kako je ovaj sporazum Ukrajine i EU nepovoljan za Rusiju i kako otvara mogućnost nekontroliranog uvoza iz EU u Rusiju. Bruxelles je bio spreman na ustupke Moskvi i u proteklom razdoblju je održano više od dvadeset sastanaka predstavnika EU, Ukrajine i Rusije kako bi se riješio taj problem. Posljednji je bio održan nedavno (22. prosinca), ali je i on završio bez dogovora. Nakon njega je europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström izjavila kako je EU "bio spreman učiniti dodatne napore koji bi bili potrebni za sporazum", ali kako se pokazalo da Rusiju očito ništa ne može zadovoljiti. Ruski potpredsjednik vlade Šuvalov je pak optužio europske predstavnike kako su prekinuli pregovore "u emocionalno nabijenom raspoloženju." Gubitak ruskog tržišta Makar ovaj sporazum sa EU Ukrajini omogućuje nove perspektive, tu zemlju najprije čekaju još teži dani. Naime, kako je stupio na snagu sporazum sa EU tako je prvog dana 2016. i Rusija suspendirala svoj trgovinski sporazum sa Ukrajinom koji je još uvijek bio na snazi. To je ozbiljan udarac ukrajinskom gospodarstvu jer je Rusija do sada bila glavni uvoznik njenih poljoprivrednih proizvoda i Kijev procjenjuje da će tako izgubiti oko 550 milijuna eura. Umjesto tržišta Rusije, Ukrajini se ovako otvara golemo tržište EU - ali ta promjena neće biti laka i brza. U svom novogodišnjem obraćanju Ukrajincima, predsjednik Petro Porošenko je zato osudio ovaj ruski embargo i optužio Moskvu da je i to bio pokušaj da "ekonomski uguši" Ukrajinu. Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je već objavio i odluku tamošnje vlade kako će Kijev "prilagoditi carine" za robu iz Rusije i kako će "za svaku akciju Rusije, Ukrajina poduzeti protuakcije i protumjere". S druge strane, sporazum o slobodnoj trgovini Ukrajine i Europske unije praktično ukida carine na trgovinsku razmjenu između potpisnica. Povrh toga on omogućava jednostavnije otvaranje predstavništava i pogona i jamči slobodan promet kapitala. Kijev se time obavezao i prihvatiti europske standarde o slobodnoj tržišnoj utakmici, javnoj upravi i intelektualnom vlasništvu, ali i Bruxelles je najavio pomoći Ukrajini u toj primjeni i reformama koje treba provesti. Jer Ukrajini se ovim sporazumom otvara tržište svih 28 zemalja Europske unije, ali se time morala odreći manje zahtjevnog tržišta Rusije. To redovito traži investicije u nove tehnologije, čak i kada je riječ o poljoprivredi i prehrambenoj industriji kako bi se ispunjavali standardi EU. I povjerenica za trgovinu Malmström je upozorila kako se "promjene neće vidjeti preko noći" i kako će one tražiti "zalaganje i investicije". Naravno, na kraju tih promjena bi onda bila Ukrajina posve novih gospodarskih potencijala od čega će i tamošnji građani imati koristi. DW.DE Oznake: Ukrajina |
Putinova sirijska igra i Ukrajina
U sirijskoj krizi se precjenjuje moć Rusije, ali se podcjenjuje opasnost koju za Ukrajinu i Europu predstavlja Rusija. A sirijska i ukrajinska kriza su povezane, smatra Ingo Mannteufel. Izgleda da je ruskom predsjedniku Putinu uspjelo da čuvenom tehnikom sovjetske armije i tajne službe zvanom „maskirovka“ prevari Zapad i da odvrati pozornost sa svojih stvarnih ciljeva. Ruska intervencija u Siriji je iznenadila i pomalo uplašila Zapad. Putin je tako ostavio utisak vanjskopolitičke snage. No tajna te navodne snage je zapravo slabost Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Oni su se više od četiri godine nevoljko angažirali u Siriji. Zapad se prenuo tek nakon što je izbjeglički val zapljusnuo Europu, opasnost od terorizma „Islamske države“ porasla, a ruske borbene jedinice iskrsle u Siriji. Ipak, ruska moć u sirijskom konfliktu se ne bi trebala precjenjivati. Svakako je Moskva kao stalni član Vijeća sigurnosti oduvijek raspolagala s dovoljno sredstava kako bi ubacila klipove pod kotače zapadne vanjske politike. Izgradnjom baze u Latakiji i lansiranjem krstarećih raketa s ratnih brodova, Rusija je dodatno povećala ulog. No, nikoga ne treba prevariti to pokazivanje mišića jer je Moskva i ranije diplomatski i vojno podržavala svog štićenika Asada. Moskva neće moći stvoriti novi svjetski poredak na temelju vojne intervencije u Siriji. Bliskoistočna situacija je previše komplicirana za tako nešto. Previše regionalnih sila i zaraćenih strana je u konkurentskoj igri. Zasigurno to znaju i ruski stratezi. Međutim, ruska intervencija je izazvala gnjev tradicionalnih ruskih neprijatelja, Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije, što je Moskvi dobrodošlo kao sporedni učinak. Naposljetku, Saudijska Arabija je odgovorna za pad cijene energenata koje su izuzetno važne za Rusiju kao izvoznika plina i nafte. Ukrajinska lutrijaVojni angažman Rusije u Siriji samo je prizma kroz koju možemo lakše razumjeti sukob u Ukrajini. Vladimir Putin želi ublažiti sankcije kojima je izložena Rusija. Pored toga, želi destabilizirati Ukrajinu i tako spriječiti njen put u EU. To je smisao postojanja takozvanih Narodnih republika Donjeck i Luhansk. Kada bi se do kraja proveo ugovor Minsk II i kada bi time Kijev ponovo stekao kontrolu nad ukrajinsko-ruskom granicom, postojanje ovih ruskih tvorevina bi bilo dovedeno u pitanje. S druge strane, ispunjenje drugog sporazuma iz Minska je uvjet za ukidanje zapadnih sankcija. Ipak ne treba očekivati realizaciju tog sporazuma tokom 2016. godine. Moskva nastoji da Donbas zadrži u stanju takozvanog „zamrznutog konflikta“. Rusiji ide na ruku i ukrajinska politika koja ima poteškoća u provođenju ustavnih reformi koja bi na osnovu Sporazuma iz Minska reformirala regionalnu podjelu vlasti, i dala regijama veću autonomiju, prije svega onima na istoku zemlje. Ruski ciljevi u 2016.Zato će cilj Moskve biti da ukrajinskom državnom rukovodstvu i vladi pripiše krivnju za neprovođenje drugog Sporazuma iz Minska, predstavljajući se istodobno kao kooperativni partner Zapada u Siriji. Moskva se nada da će države članice Europske unije biti oslabljene u svom jedinstvu zbog krize u Grčkoj, izbjegličke krize i jačanja antieuropskih snaga unutar Unije, te da će ublažiti sankcije protiv Rusije, a možda ih i ukinuti. Tada bi Putinova igra na kartu Sirije donijela maksimalan dobitak. DW.DE Oznake: Ukrajina, rusija, rat, Syria |
09.09.2015., srijeda
Crnogorski pogled na rusko-ukrajinski rat
|
Crna Gora i Crnogorci veoma malo i veoma slabo poznaju istoriju Ukrajine. U nekoliko navrata sam pokušao svojim tekstovima da približim publikumu u Crnoj Gori i šire svu tragičnost ukrajinskog naroda kroz istoriju, tim prije što sam nalazio mnogo sličnosti u onome što se događalo i što se događa ukrajinskom narodu sa onim što se događalo i događa crnogorskom narodu. Crna Gora je tradicionalno vezana sa Rusijom još iz doba Otomanskog carstva, kada je Rusija pomagala Crnogorcima u oružju, novcu i hrani. Crnogorski mitropoliti su često odlazili u Moskvu, čak je u svijetu najpoznatijiji Crnogorac, pjesnik i vladika crnogorski, Petar II Petrović Njegoš, hirotonisan za vladiku u Moskvi 1833. godine. Tokom XIX stoljeća Rusija je snažno pomagala Crnu Goru, naročito u vrijeme knjaza, kasnije kralja, Nikole I Petrovića Njegoša, kao dio ruske istočne politike. U Srbiji su u to vrijeme na vlasti bili Obrenovići koji su bili u potpunosti okrenuti ka Beču. U Crnoj Gori su ruskim novcem podizane škole, građeni putevi, štampane knjige, izdavana štampa, … Crna Gora je bila prilično siromašna oblast, planinski kraj sa vrlo oskudnim obradivim površinama, pa je ruska pomoć veoma mnogo značila crnogorskom narodu. Morska obala tada nije mogla biti valorizovana. Dolaskom dinastije Karađorđević na vlast u Srbiji početkom XX stoljeća Rusija je u potpunosti okrenula leđa Crnoj Gori i Crnogorcima favorizujući Srbiju kao eksoponenta svoje „istočne politike“ u Evropi. Nakon Prvog svjetskog rata, krajem 1918. godine, Crna Gora je anektirana od strane Srbije uz ogromno nasilje nad pobunjenim Crnogorcima i njihovim porodicama, zaboravljena od svih. Na Pariskoj konferenciji, na kojoj je i Ukrajina djelimično žrtvovana, žrtvovana je i Crna Gora. Crna Gora je obnovila svoju nezavisnost 2006. godine. U međuvremenu je izvršena snažna denacifikacija i posrbljavanje crnogorskog naroda, što je imalo rezutata da jedna trećina crnogorskog naroda prihvati srpski identitet. Sve ovo je bilo nužno objasniti da bi ukrajinski čitaoci shvatili razloge koji su doveli do formiranja stavova građana crne Gore u vezi ukrajinske krize. Read more Oznake: Crna Gora, Ukrajina, rusija, rat |
11.02.2015., srijeda
Ukrajinci su prepjevali 'Bojna Čavoglave'
|
Ukrajinci su obradili veliki Thompsonov hit. Postao je ratna himna na bojišnicama u zemlji. |
14.01.2015., srijeda
Ispalili granatu na autobus i pobili 12 civila
 Podaci su porasli tijekom noći s utorka na srijedu na 12 mrtvih jer je jedna žena preminula od ozljeda u bolnici, po regionalnoj upravi Donjecka. Ti se smrtni slučajevi dodaju poginulom ukrajinskom vojniku i trima civilima u Donjecku i regiji, o čijoj je pogibiji javljeno tijekom jutra, dan nakon neuspješnih pregovora u Berlinu oko organiziranja mirovnog summita s ukrajinskim, ruskim, njemačkim i francuskim čelnicima. Do drame je došlo blizu barikade ukrajinske vojske na strateškoj cesti koja povezuje separatističko uporište Donjeck i Mariupol, na obalama Azovskog mora, zadnji veliki grad na istoku pod nadzorom ukrajinskih vlasti. |
23.12.2014., utorak
Ukrajina napušta status neutralnosti
|
Ukrajinski parlament izglasao je odluku o napuštanju stausa neutralnosti, te se založio za članstvo u NATO. Rusija je odmah taj korak ocijenila ”neprijateljskim”. Zakon je prošli tjedan predložio predsjednik Petro Porošenko, a na današnjoj sjednici je odobren s 303 glaza “za” u parlamentu koji ima 450 poslanika. "Status neutralnosti Ukrajine pokazao se kao neefikasan u kontekstu obrane zemlje od agresije i pritiska. Činjenica da se Ukrajina nalazi u "sivoj" tampon zoni između moćnih sistema kolektivne obrane na duže staze je dodatni izazov za našu državu", poručio je Porošenko. |
21.09.2014., nedjelja
Dragi hrvatski prijatelji!
|
Molim da komentirate vaš odnos k rusko-ukrajinskomu ratu za uporabu u članku za ukrajinski portal. Hvala lijepa! |
04.09.2014., četvrtak
Rasmusen: Rusija napala Ukrajinu
|
Generalni sekretar NATO Anders For Rasmusen kazao je da je Rusija napala Ukrajinu. “Suočavamo se sa dramatiničnim promenama bezbednosne situacije. Na istoku je Rusija napala Ukrajinu”, kazao je Rasmusem po dolasku na samit lidera Severnoatlantske alijanse koji počinje u četvrtak u Njuportu u Velsu. On je rekao da NATO pozdravlja napore da se postigne mirno rešenje za ukrajinsku krizu, odgovarajaći na pitanje o predlogu ruskog predsednika Vladimira Putina za uspostavljanje primirja. Rasmusen je, međutim, dodao da će se njegov domet procenjivati na osnovu razvoja događaja na terenu. Moskva negira da je poslala trupe u Ukrajinu, dok NATO ističe je da je u ovoj zemlji raspoređeno više od hiljadu ruskih vojnika. Oznake: Ukrajina, rat, rusija, nato |
02.09.2014., utorak
Ukrajina danas: 1. rujan
Dragi hrvatski prijatelji! Sad dešava u Ukrajini: – Ukrajinski ministar odbrane Valerij Geletej izjavio je da ruskih vojnika ima u Donjecku i Lugansku i da je "Ukrajina u ratu sa Rusijom"; – Šef ruske "diplomatije" Sergej Lavrov rekao je da "neće biti vojne intervencije" u Ukrajini; – Okončan sastanak Kontakt grupe o rusko-ukrajinskom ratu bez iznošenja detalja o ishodu razgovora. Sledeći sastanak zakazan za 5. rujan; – Rusija je "de fakto okončala svoje partnerstvo" sa Evropom, izjavio je u Gdanjsku nemački predsednik Joahim Gauk, govoreći na obeležavanju 75. godišnjice od početka Drugog svetsko rata, u Poljskoj; – Britanski premijer Dejvid Kameron izjavio je da prisustvo ruskih trupa na ukrajinskoj teritoriji “nelegitimno i neprihvatljivo”. “Izgleda da Rusija pokušava da natera Ukrajinu da odustane od svog demokratskog izbora pod pretnjom puščene cevi”, rekao je Kameron u parlamentu upozoravajući Moskvu da će njeni odnosi sa svetom biti radikalno drugačiji ukoliko u budućnosti nastavi sa aktuelnom politikom prema Ukrajini; – “Očigledno je da su ruske trupe angažovane na istoku Ukrajine, napisao je vrhovni komandant NATO-a za Evropu, američki general Filip Bridlav na svom Twitter nalogu. Bridlav kaže da to dokazuju snimci koji su objavljeni u četvrtak, o čemu će raspravljati i čelnici NATO sledeće nedelje na samitu u Velsu; – "Ruske snage u Ukrajini nastavljaju ofanzivu protiv ukrajinskih trupa", napisao je švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt na svom Twitter nalogu uz opasku – "konsolidovanje i blago proširenje separatističke enklave"; – Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen izjavio je da ukrajinski politički čelnici očekuju da će parlament Ukrajine ukinuti status nepripadnosti nijednom bloku nakon parlamentarnih izbora 26. oktobra, što bi otvorilo mogućnost da podnese zahtev za članstvo u NATO. Molimo pridružite "Ukrajina–Hrvatska" – https://www.facebook.com/groups/Ukraine.Hrvatska/ |
01.09.2014., ponedjeljak
Ukrajina danas: 31. kolovoz
Dragi hrvatski prijatelji! Sad dešava u Ukrajini: – 60 ruskih tenkova nalazi oko petnaest kilometara daleko od Marijupolja; – Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da istok Ukrajine treba da ostane sastavni deo te države, nazivajući sukob u toj zemlji unutrašnim konfliktom; – Jedan ukrajinski vojni čamac na Azovskom moru zapalio se nakon napada proruskih separatista artiljerijskom paljbom na plovila u blizini Marijupolja. Portparol ukrajinskih snaga Andrej Lisenko rekao je da je u toku operacija spašavanja članova posade; – Dvojica uglednih američkih senatora - Robert Menendez i Džon Mekejn pozvali su SAD da naoruža Ukrajinu u njenoj borbi protiv proruskih separatista i ruskih snaga na istoku Ukrajine. Šef Komiteta za spoljne poslove američkog Senata Menendez rekao je da je Ukrajini potrebno oružje da se odbrani od “invazije”. “Nije reč o upadu. Reč je o invaziji", ponovio je istu ocenu i Mekejn, takodje član Komiteta za spoljne poslove Senata; – Na smjeru Novoazovsk-Mariupol ruski uvredljive bio prekinuto. Molimo pridružite "Ukrajina–Hrvatska" – https://www.facebook.com/groups/Ukraine.Hrvatska/ |
31.08.2014., nedjelja
Ukrajina danas: 30. kolovoz
Dragi hrvatski prijatelji! Sad dešava u Ukrajini: – Ruski tenkovi uništili selo Novosvitlivka u Luhansk regiji; – Ukrajina je vratio natrag u Rusiju uhicene ruske padobrance; – Ukrajinske zrakoplovne snage raketima uništili grupu ruskih terorista u Luhansk regiji; – U selu Mnogopillja u blizini Ilovajska nestao dva djelatnika Espreso.TV – novinar Jegor Vorobjov, operator Maxim Čkan i vozač "Kontrola na putu" Rostislav Šapošnikov; – Na smjeru Novoazovsk-Mariupol ruski uvredljive bio prekinuto. U gradu Mariupol radi je štab teritorijalne obrane. Molimo pridružite "Ukrajina–Hrvatska" – https://www.facebook.com/groups/Ukraine.Hrvatska/ |
30.08.2014., subota
EU-i potrebna hrabrost
Novovizabrani predsednik Evropskog saveta Donald Tusk izjavio je da je Evropskoj uniji potrebna hrabrost, a ne radikalistička pozicija prema sukobu u Ukrajini, i da bi krajnji cilj trebalo da bude uspostavljanje mira. Sastanak se održava pošto je NATO izneo tvrdnje da je Rusija u Ukrajinu poslala teško naoružanje i više od 1000 vojnika, dok ruska strana odbacuje optužbe o invaziji. Pomalo u senci sukoba u Ukrajini ostala je bitna tema izbora novog šefa diplomatije EU, ali i predsedavajućeg Evropskom savetu. Ukrajinski predsednik Petro Porošenko rekao da su se lideri Evropske unije složili da pripreme nove sankcije protiv Rusiju koje bi bile deo uslova za uspešno sprovođenje mirovnog plana koji je on predložio. Nakon sastanka u Briselu on je kazao da su napori da se zaustavi nasilje sa proruskim pobunjenicima blizu “tačke sa koje nema povratka” i da bi propuštanje da se to uradi moglo da dovede do “potpunog rata”. On je izrazio nadu da bi trilateralni susret na kome će u ponedeljak učestvovati predstavnici Kijeva, Moskve i Evropske unije mogao da dovede do primirja. Oznake: Ukrajina, rat, rusija, EU |
Ukrajina danas: 29. kolovoz
Dragi hrvatski prijatelji! Sad dešava u Ukrajini: – Dobro opremljeni proruski sepratisti, čvrsto drže po kontrolom strateški važno mesto Novoazovsk, dan nakon zauzimanja ovog grada i tvrdnji zvaničnika Ukrajine o upadu tenkova i oklopnih vozila iz Rusije, javlja Asošijeted pres (AP). Reporter ove agencije prenosi da je na licu mesta video nekoliko tenkova sa zastavama tzv. “Novorosije”, da na vozilima nije bilo ruskih oznaka, ali da su pored njih pripremani obroci koji se proizvode za vojsku Rusije; – Nekoliko ministara vanjskih poslova zemalja EU optužili su Rusiju za invaziju na istok Ukrajine, navodeći da Moskva treba biti kažnjena dodatnim oštrim ekonomskim sankcijama. Očekuje se da ministri vanjskih poslova u subotu, na samitu u Briselu, predlože nove sankcije protiv Rusije; – Vojska Švedska je dano u punoj borbenoj gotovosti zbog događaja u Ukrajini; – Dva ukrajinska teško ranjena oficira protivvazdušne odbrane (major Oleksandr Kandesjuk i major Oleksij Šepeljuk) digli su u vazduh sebe zajedno sa 12 ruskih padobranaca, pres-služba Ministarstva odbrane Ukrajine; – Komandant ukrajinskog bataljona "Azov" Andrij Bileckij: "Ovo nije rat poput Čečenskog ili Avganskog – ovo je rat punih dimenzija industrijske epohe. Glavne vrste naoružanja to su artiljerija i tenkovi. Ratovati sa automatskim puškama protiv takvih jedinica to je isto što pokušavati preplivati Pacifik u čamcu na naduvavanje. Treba se spremati za dugu kampanju, i moramo da tome priđemo veoma ozbiljno. Protivnik je sada veoma jak"; – Borce ATO kod Ilovajska atakovali su 7 tenkova i bataljon pešadije, oni su se oduprli i uzeli 12 ruskih zarobljenika; – Grupa "Informativni otpor" zabeležila je za sada prisustvo na Donbasu ruskih trupa u sastavu: 3 bataljonsko-taktičke grupe i dva tenkovska bataljona Rusa (maksimalna procena pri tome – 5 BTG i 3 TB) i još od 8 do 10 diverzantsko-izviđačkih grupa ruskih specijalaca; – A šef MIP Rusije Sergej Lavrov izjavio je da Rusiji nisu predočili činjenice njene invazije u Ukrajinu; – Ukrajina može postati članica NATO ako bude odgovarala kriterijumima Alijanse, izjavio je Generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen za vreme brifinga nakon zasedanja komisije Ukrajina-NATO. Tako je komentarisao odluku ukrajinske vlade o odricanju od vanblokovskog statusa; – Zajednička kolona jedinica Nacionalne Garde i Oružanih snaga Ukrajine, krećući se u pomoć snagama ATO maršrutom Debaljceve-Vuglegirsk, našla se u neprijateljskoj zasedi: 4 boraca je poginulo, 19 su ranjeni; – Vlada Nemačke prvi put je počela da govori o "vojnoj intervenciji" od strane Rusije u vezi sa poslednjim događajima u Ukrajini. To je izjavio zvanični predstavnik vlade SRN Štefen Zajbert (Deutsche Welle). Molimo pridružite "Ukrajina–Hrvatska" – https://www.facebook.com/groups/Ukraine.Hrvatska/ |
29.08.2014., petak
Ukrajina napusti neutralni status i zauzme kurs ka članstvu u NATO-u
|
Vlada u Kijevu zatražiće od parlamenta da Ukrajina napusti neutralni status i zauzme kurs ka članstvu u NATO-u, najavio je premijer Arsenij Jacenjuk u trenutku kada se navršava pet meseci od sukoba provladinih snaga sa proruskim separatistima. – Bela kuća saopštila je da rusko poricanje o umešanosti u Ukrajini nije kredibilno i da to donosi Rusiji rizik da snosi dodatne ekonomske troškove. – Dobro opremljeni proruski sepratisti, čvrsto drže po kontrolom strateški važno mesto Novoazovsk, dan nakon zauzimanja ovog grada i tvrdnji zvaničnika Ukrajine o upadu tenkova i oklopnih vozila iz Rusije, javlja Asošijeted pres (AP). Reporter ove agencije prenosi da je na licu mesta video nekoliko tenkova sa zastavama tzv. “Novorosije”, da na vozilima nije bilo ruskih oznaka, ali da su pored njih pripremani obroci koji se proizvode za vojsku Rusije. |
Rusija direktno uključena u vojne operacije
|
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen optužio je Rusiju za “direktne vojne operacije” u Ukrajini, odbacujući demantije Moskve kao “šuplje”. On je rekao, nakon vanredne sednice predstavnika Alijanse, da je očigledno da su ruske trupe i oprema ilegalno prešle granicu, kao deo “deo opasnog obrasca za destabilizaciju Ukrajine i flagrantnog kršenja njenog suvereniteta što traje već više meseci”. Rasmusen kaže da Rusija snadbeva pobunjenike tenkovima, oklopnim vozilima, artiljerijskim naoružanjem i raketama i da otvara vatru vatru na ukrajinske trupe sa ruske teritorije i prostora same Ukrajine. |
28.08.2014., četvrtak
Ruske trupe ulazile u Ukrajinu
|
Ukrajinski predsednik Petro Porošenko saopštio je da su "ruske trupe ulazile u Ukrajinu", a ne da je u toku invazija Rusije u Ukrajinu, kako je ranije objavljeno na njegovom web sajtu. Prethodno je na njegovom web sajtu bilo navedeno da je ukrajinski predsjednik saopštio da je u toku ruska vojna invazija na Ukrajinu. Takođe se dodaje da je Porošenko otkazao planiranu posjetu Turskoj zbog "pokreta ruskih trupa u Ukrajini". Porošenko je zakazao hitan sastanak sa Vijećem za nacionalnu sigursnost i odbranu. Ukrajinsko Veće za odbranu i nacionalnu sigurnost saoštilo je da je grad Novoazovsk pao pod kontrolu ruske vojske. |
26.08.2014., utorak
Vlada Ukrajini je odlučila kupiti vojnu opremu za ATO
|
Ukrajinska vlada je odlučila otkupiti svu vojnu opremu u "Ukroboronprom" i osigurati antiterorističke snage. Ovo je navedeno u obavijesti vlade Ukrajine. "Zbog kašnjenja u provedbi brojnih nalogu premijer Ukrajine u utorak, 26. kolovoza sazvao hitan sastanak Vlade Ukrajine. Je usvojio niz odluka," - navodi se u priopćenju. Točnije, odnosi se na prijenos oružja i vojne opreme iz skladišta MOU-a za vojsku, Nacionalne garde i snaga koji su uključeni u antiterorističke operacije odmah - u roku od 48 sata nakon dobivanje prijave. Osim toga, odobrio odluku da će kupiti nove borbene helikoptere za daljnji smjer u regiju ATO. |
Ukrajina danas: 26. kolovoz
|
Dragi hrvatski prijatelji! Sad dešava u Ukrajini: 26. kolovoz. – Blizu Novoazovska nastavlja je bitka ukrajinskih snage s ruski teroristi-plaćenika. Gradska bolnica u vatri; – Predsednik Ukrajini Petro Poroshenko pregovara s Ashton u Veleposlanstvu Ukrajine u Minsku; – Veleposlanik SAD-a: Invazija ruski teške opreme u Ukrajinu - ratni napad.  – Kolona ruske vojne tehnike (10 oklopnih vozila, 2 tenka i 2 KamAZa) u ponedeljak ujutro pokušala je da se probije sa teritorije Rusije u Ukrajinu u blizini Novoazovska; – Ministar inostranih poslova Sergej Lavrov nije uvideo iživljavanje nad taocima na takozvanoj "paradi" koju su proveli teroristi u nedelju u Donjecku. "Što se tiče ponižavajućeg odnosa prema vojnim zarobljenicima – neka o tome odlučuju pravnici", izjavio je Lavrov. Ranije je zamenica direktora odeljenja Evrope i Centralne Azije pravozaštitničke organizacije "Hjuman rajts voč" Rejčel Denber izjavila u Twitteru da akcija, koju su priredili teroristi u Donjecku i za vreme koje taoce su proveli gradom predstavlja kršenje Ženevske konvencije. "Hod ukrajinskih vojnika krši zabranu Ženevske konvencije na ponižavajući i uvredljivi odnos, ovo vređa dostojanstvo (ratnih zarobljenika) ", napisala je ona. U trećem članu Ženevske konvencije koji se primenjuje na oružane konflikte koji nemaju međunarodni karakter, sadrži se zabrana "napada na ljudsko dostojanstvo, u tom broju uvredljivog odnosa" i takvog koji ponižava čoveka. "Ova parada je očigledno kršenje apsolutne zabrane i može biti procenjena kao ratni zločin", smatra predstavnik "Hjuman rajts voč" Ole Solvang; – Iz sistema "Grad" teroristi su pucali na selo Komuna u Donjeckoj oblasti, blizu kojeg nema jedinica snaga ATO – nastradalo je više mirnih stanovnika. |
27.02.2014., četvrtak
Novi predsjednik ukrajinske vlade Jacenjuk: "Kaznit ćemo sve separatiste"
|
Ukrajinski parlament u četvrtak je pristao da zemlju vodi koalicijska vlada na čelu s Arsenijem Jacenjukom, koji je odmah upozorio da je zemlja na rubu ekonomskog i političkog kolapsa te da Ukrajina mora ostati ujedinjena, cjelovita zemlja. Oznake: Ukrajina |
Intervju
|
Ovo je intervju sa Želimirom Periš: o Ukrajina, Hrvatska, život i književnost. bukvoid.com.ua Hvala, Želimire! |
Grafiti iz Ukrajine
25.02.2014., utorak
Želi da se Janukoviču sudi u Haagu
|
Ukrajinski parlament usvojio je u utorak rezoluciju kojom traži da se odbjeglom predsjedniku Viktoru Janukoviču, svrgnutom s vlasti u subotu, sudi na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Den Haagu zbog "ozbiljnih kaznenih djela" kada bude uhvaćen. Rezolucija povezuje Janukoviča s policijskim nasiljem nad prosvjednicima koje je dovelo do smrti više od 100 ljudi iz Ukrajine i drugih država. Navodi se također da bi bivši ministar unutarnjih poslova Vitalij Zaharčenko i bivši državni tužitelj Viktor Pšonka, za kojima se isto tako traga, trebali biti poslani pred ICC. Oznake: Ukrajina |
24.02.2014., ponedjeljak
Ukrajina
Majdan
Ukrajinska revolucija je dobila prve pozitivne rezultate
|
Mi ne tvrdimo da je ovo pobjeda, jer to je samo početak. Da, Janukovič je izlazio, ali se još skriva, još nema mogućnosti da ga se dovede pred lice pravde. Također skrivaju sve krivce za desetke smrtnih slučajeva koji su se dogodili u Ukrajini u posljednja dva mjeseca. Ne postoji stabilna većina u parlamentu koja bi preuzela odgovornost za situaciju. Umjesto toga, oporba pokušava negirati ulogu ljudi i otrcano zamijeniti bivše dužnosnike sobom. Nisu zabranjene Komunistička partija i Partija regija Janukoviča – oni još uvijek igraju destruktivnu ulogu. Ukrajina još nije postala Ukrajinska. Dok zapad i centar Ukrajine nastojeći doseći norme civilizacije i europeizacije, jugoistočne regije još čeznu za Rusijom. No, sada imamo priliku. Europski političari nas ne razumiju. Oni misle da su prosvjedi u Ukrajini počeli zbog ometanje sporazuma o pridruživanju EU. Ne, prosvjedi su protiv korupcije i laži, protiv nepravedne vlasti, protiv antiukrajinskih vlasti. Protiv onih koji misle da je ukrajinski narod – smeće. Mi više ne želimo živjeti u takvoj zemlji. Mi ćemo graditi ukrajinsku i europsku Ukrajinu. S EU ili ne – nije važno. Oznake: Ukrajina |
21.02.2014., petak
Demonstranti neće pristati na dogovor s Janukovičem. Žele njegovu trenutačnu ostavku i suđenje
|
Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič je dao izjavu u kojoj je rekao da pokreće postupak formiranja vlade nacionalnog jedinstva i najavio je održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora te povratak na ustav iz 2004. sa smanjenim predsjedničkim ovlastima. Prema dogovoru mir na ulicama planira se ostvariti u sljedećih 48 sati. Predsjednički izbori trebali bi se održati nakon promjene ustava, najkasnije u decembru 2014. Provest će se istraga o nasilju, u kojoj će sudjelovati obje strane. Vlasti i opozicija suzdržat će se od provođenja sile, piše Dnevnik.hr. U prijedlogu dogovora o kojem se noćas pregovaralo stoji kako će reforma ukrajinskog ustava biti provedena do septembra, a njome će se umanjiti predsjedničke ovlasti. Navodno demonstranti neće pristati na dogovor s Janukovičem. Žele njegovu trenutačnu ostavku i suđenje. Demonstranti otvorili vatru na snage sigurnosti Ministarstvo unatrašnjih poslova Ukrajine saopćilo je da su demonstranti jutros otvorili vatru na snage sigurnosti, prekršivši sinoć usmeno dogovoren prekid vatre. Trgom nezavisnosti u Kijevu ponovo odjekuju pucnji iz vatrenog oružja, javlja izvještač Anadolu Agency. Demonstrantima u Kijevu pridružilo se i 50 policajaca iz Lviva, gradića na zapadu Ukrajine. Na proteste je izašao i bivši ministar unutrašnjih poslova Ukrajine. On je pojasnio kako je od početka podržavao demonstrante, ali da je zbog njemu poznatih razloga tek danas bio u mogućnosti da izađe na ulice i podrži proteste. Sporazum predviđa ustavne promjene i izbore Parlamentarac Oleksand1r Yefremov u razgovoru s novinarom Interfax-Ukraina naveo je nekoliko stavki koje su tokom noći dogovorili predsjednik Janukovič, opozicija te predstavnici Rusije i EU. Sporazum predviđa izglasavanje ustavnih promjena u septembru, kao i održavanje predsjedničkih izbora u decembru ove godine. Predsjednik ukrajinskog parlamenta (Verhovna Rada) Volodimir Ribak osudio je nasilje koje se posljednjih dana dešava na ulicama Kijeva te kazao kako je parlament izglasao nacrt zakona koji će sprečavati policiju da protiv demonstranata izvodi antiterorističke akcije. On je također kazao kako će parlament danas normalno raditi te da će razmatrati prijedlog zakona o povratku na ustav iz 2004. godine. Povećan broj čarter letova iz Kijeva Prema pisanju lokalnih medija, nekoliko parlamentaraca iz vladajuće stranke čarter letovima je napustilo Kijev. Isti izvori navode da su zbog zahtjeva parlamentaraca čarter letovi iz ukrajinskog glavnog grada utrostručeni. Zbog nestabilne ekonomske situacije u Ukrajini, pojedine ruske aviokompanije poduzele su mjere. Kompanija Aeroflot povećala je takse za letove izvan Ukrajine. Kompanija Transaero ograničila je prodaju karata za letove izvan Ukrajine, osim za letove prema Rusiji. Kompanija S7Airlines od ranija tri tarifna leta između Ukrajine i Rusije, ukinula je jedan. Oznake: Ukrajina |