turopolje-mjesto

srijeda, 02.02.2011.

Mladima trećina novaca manje za programe

Recesijsku godinu i smanjenje proračuna osjetit će i velikogoričke udruge mladih kojima je proračunska stavka za njihove programe smanjena na 100 000 kuna. Kako je prošle godine isti iznosio 150 tisuća kuna mladima su sredstva smanjena za trećinu.

Velika Gorica se našla između Karlovca koji za svoje udruge mladih izdvaja 68 tisuća kuna te Koprivnice koja daje mladima 180 tisuća kuna da si sami kreiraju programe.

Ovogodišnjim natječajem posebno će se podupirati programi poticanja društvenog aktivizma mladih, slobodnog vremena i kulture mladih te umrežavanja i suradnje udruga mladih. Takvi će programi imati najveću šansu da dobiju sredstva.

- Inzistirat ćemo na programima društvenog angažmana i poticaja na građanski aktivizam. I ova sredstva se mogu dobro rasporediti, a znat ćemo više kad vidimo koliko stigne prijava - rekla nam je Arijana Mataga Tintor, stručna savjetnica za djecu i mlade u gradskoj upravi.

Ove vijesti s negodovanjem su primile udruge koje djeluju u Velikoj Gorici. Unatoč krizi vjeruju da se na njima nije trebalo štedjeti, a smanjenje sredstava šalje lošu poruku mladima u gradu.

- Ne razumijem zašto grad smanjuje proračun u tolikoj mjeri jer Gorica ipak ostaje na mladima i treba poticati njihov kulturni razvoj, a time se razvija i sam grad. Nadam se da će se to promijeniti i da će gradski čelnici shvatiti koliko je važno ulagati u mlade - kaže predsjednica Udruge GAS Vedrana Klarić.

Udruge mladih s područja Grada Velike Gorice svoje programe djelovanja za mlade u 2011. godinu trebaju dostaviti na obrascima, dostupnim na internetskim stranicama Grada, najkasnije do 14. veljače.

02.02.2011. u 21:38 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

IZ POVIJESTI TUROPOLJA

Nakon izgradnje pruge Zagreb-Sisak 1862 godine, Eksploatacija turopoljskih šuma (Turopoljski Lug) uzela je maha. Nedaleko sela Rakitovca i Buševca podignuto je skladište kojim su upravljali Francuzi. Tu, pored želježničke stanice ručno je obrađivano drvo, a najtraženija roba bile su "Duge" za bačve raznih veličina. Uz rub skladišta uskoro su podignuti objekti u koje se najprije privremeno, a zatim stalno, smjestila radnička populacija. Tako je izraslo naselje koje dobiva ime Turopolje. Doduše mještani okolnih sela nazivali su ga "Leštant", ali je taj naziv kasnije napušten. Svi zaposleni obavljali su teške fizičke poslove ili su kao "Kirijaši" prevozili trupce iz šume do stovarišta.

Filip Deutsch (Dojč), industrijalac iz Zagreba, kupio je 1910. godine od Plemenite opčine turopoljske pedesetak jutara zemlje. Doktor Ljudevit Josipović, turopoljski župan, prodao je tu zemlju bez pristanka seoskih sudaca, kojima je samo preostalo da naknadno, kad je već sve bilo gotovo, odobre prodaju. Tako je utemeljena drvna industrija u Turopolju koja je radila pod nazivom "Filipa Deutscha sinovi". Vlasnik je odmah počeo dizati objekte za pilanu i kuće za radnike i stručnjake koje je namjeravao dovesti iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske. Stanovi su građeni u nizu i nazvani su "Kolonija". U rekordnom roku u ono vrijeme podignuti su svi objekti i već u lipnju, odnosno srpnju 1911. godine počela je proizvodnja rezane građe, uglavnom hrastovine iz turopljskih šuma. Kapacitet pilane bio je 40.000 m3, sa pet gatera i jednim venecijanerom sa vlastitom električnom centralom za pogon pilane i rasvjetu mjesta. Pilana je radila i za vrijeme II svjetskog rata, pod upravom okupatora . U dva navrata pokušana je zapaliti od partizana, no nije htjela gorjeti.

U mjestu je postojala ciglana od čijih su se cigli izgradili mnogi objekti u mjestu i okolici. U mjestu je uz ciglanu iskopavanjem ilovače nastalo i umjetno jezero "Bajer", ali nažalost kada je prokopan kanal Sava - Odra jezero je presušilo, a zatim je kroz nekoliko godina i zatrpano. Ciglana je, zbog loše kvalitete sirovine, prestala s radom 1938. godine. U blizini ciglane je postojala i lugarnica. Zanimljivo je da je Turopolje nekad imalo školu, kino, knjižnicu, radio postaju, poštu, restoran, kuglanu, streljanu, mesnicu, brijačnicu... , a danas u moderna vremena toga više nema. Nekada je u mjestu djelovalo nekoliko sekcija: glumačka, kuglačka i streljačka.

Uz drvnu industriju, kroz svoju povijest, izraslo je i moderno radničko naselje. Drvna industrija počela je s radom 1911, godine, pa se ta godina uzima i kao godina nastanka mjesta Turopolje. Zbog svoje povijesti i zbog radnih ljudi skromnih životnih prilika, za zaštitnika mjesta izabran je Sv. Josip Radnik, a slavi se 01.svibnja, kada se održava sv. Misa i slavi se dan mjesta, te međunarodni praznik rada.

Turopolje danas

Danas mjesto Turopolje broji oko 1000 stanovnika. U mjestu se nalaze željeznički - ranžirni kolodvor, drvna industrija, ambulanta, društveni dom, zgrada nogometnog kluba sa igralištem, trgovina. U neposrednoj blizini mjesta nalazi se i letjelište Aero kluba Velika Gorica, gospodarsko - poslovna zona "Turopolje - Rakitovec", te poznati zatvor - kaznionica Turopolje. U mjestu djeluje jedno od najstarijih nogometnih klubova u našem kraju NK Turopolje (nekada: NK proleter, osnovan 1930. godine), Dobrovoljno vatrogasno društvo Turopolje (osnovano 1941. godine), Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata - ogranak Turopolje, udruga TUM (turopoljska udruga mladih), Udruga umirovljenika Turopolje, Belot klub Turopolje, ŠRK (športsko ribolovni klub) Ribomanija, te Stolno teniski klub Turopolje.