Prezent glagola FARE glasi:
1. io faccio - ja radim
2. tu fai - ti radiš
3. lui/lei/Lei fa - on/ona radi
1. noi facciamo - mi radimo
2. voi fate - vi radite
3. loro fanno - oni rade
Neki korisni izrazi sa glagolom FARE:
Che cosa fa? - Koja je vaša profesija?
Io faccio il contabile. - Ja sam računovođa
Che facoltŕ fa? - Što studirate/Što ste završili?
Faccio architettura - Studiram/završio sam arhitekturu?
Neki idiomatski izrazi:
fare una domanda - pitati pitanje
fare un viaggio - putovati
fare un bagno - okupati se
fare una passeggiata - prošetati
fare attenzione - paziti/pažljivo pratiti
fare un piacere - učiniti uslugu/ljubaznost
fare una conferenza - održati predavanje
fare l'attrice / il cantante - biti glumica/pjevačica
fare l'universitŕ - učiti/biti na fakultetu
Gli animali - životinje
l'animale - životinja
la formica - mrav
il leone - lav
l'antilope (f) - antilopa
la lucertola - gušter
il pipistrello - šišmiš
la scimmia - majmun
l'orso - medvjed
la zanzara - muha
l'ape (f) - pčela
il topo - miš
l'uccello - ptica
la farfalla - leptir
il gatto - mačka
il gufo - sova
il bue - bik
la gallina - kokoš
il pappagallo - papagaj
il pinguino - pingvin
il porco - prase
la vacca - krava
il granchio - rak
il coniglio - kunić
il coccodrillo - krokodil
il ratto / il sorcio - štakor
il cervo - jelen
il gallo - pijetao
il cane - pas
l'asino - magarac
l'anitra - patka
lo squalo - morski pas
l'elefante (m)- slon
la pecora - ovca
il pesce - riba
la mosca - muha
il serpente / la biscia - zmija
volpe - lisica
il ranocchio - žaba
il ragno - pauk
la giraffa - žirafa
la scoiattolo -vjeverica
la capra - koza
l'oca - guska
il gorilla - gorila
il cigno - labud
la tartaruga - kornjača
il cavallo - konj
la vespa - osa
l'iguana - iguana
la balena- kit
l'insetto- insekt
la medusa - meduza
il lupo - vuk
il gattino - mače
il verme - crv
la coccinella - bubamara
la zebra - zebra
l'agnello - janje
Il corpo umano - ljudsko tijelo
la caviglia- gležanj
la bocca - usta
il braccio - ruka
il muscolo - mišić
l'arteria - arterija
l'unghia - nokti
il collo - vrat
la barba - brada
il naso - nos
la palma- dlan
il corpo - tijelo
il polso - puls
l'osso -kost
il cervello - mozak
il seno- dojke
la spalla - ramena
lo scheletro - kostur
la pelle - koža
la guancia - obraz
il petto- prsa
la spina dorsale - kralježnica
lo stomaco - trbuh
la gola - grlo
l'orecchio - uho
il pollice - palac
l'occhio - oko
la lingua - jezik
il sopracciglio - obrva
il dente - zub
la palpebra- kapak
la vena - vena
la faccia / il viso- lice
il dito - prst
il polso - puls
il piede - stopalo
la fronte- čelo
i capelli - kosa
la mano - ruka
il cuore - srce
l'anca - kuk
il ginocchio koljeno
la gamba- noga
il labbro- usne
il fegato - jetra
il polmone - pluća
i baffi - brkovi
I sensi:
I sensi sono cinque
1- La vista, per vedere con gli occhi.
2 - L'udito, per sentire con le orecchie.
3 - L'olfatto, per odorare con il naso.
4 - Il tatto, per toccare con le mani.
5 - Il gusto, per gustare i cibi con la lingua
.
I mezzi di trasporto
l'aeroplano - avion
il motociclo - motor
l'ambulanza - kola hitne pomoći
a piedi - na noge
l'automobile - automobil
il camion - kamion
la bicicletta - bicikla
la barca - barka, brodić
l'autobus (m) - autobus
la macchina - auto
il taxi - taxi
il traghetto - trajekt
il trattore - traktor
il motorino - moped
il treno - vlak
FRUTTA e VERDURA
la mandorla - badem
la lattuga - salata
la mela - jabuka
il melone - dinja
l'asparago - šparoga
il fungo - gljiva
l'avocado - avokado
la noce - orah
la banana - banana
l'oliva - maslina
la cipolla - luk
il fagiolo - grah
l'arancia - naranča
i broccoli - brokuli
il pisello - grašak
il cavolo - kupus
la pesca - breskva
la carota - mrkva
la pera - kruška
il cavolfiore - kaul
la ciliegia - trešnja
l'ananasso - ananas
la castagna - kesten
la prugna / la susina - šljiva
la patata - krompir
la zucca - bundeva
il cetriolo - krastavac
il lampone - malina
il riso - riža
la melanzana - patlidžan
il fico - smokva
gli spinaci - špinat
l'aglio - luk
la fragola - jagoda
il pompelmo - grejpfrut
il pomodoro - rajčica
l'uva - grožđe
la nocciola - lješnjak
l'anguria / il cocomero - lubenica
il limone - limun
la zucchina - tikvica
Imperativ (lat. impero = zapovjediti) zapovjedni je način glagola u hrvatskom i talijanskom jeziku. Imperativ je krnji glagolski oblik; ne postoji imperativ prvog lica jednine.
Ovisno o okolnostima u kojima je rečenica u imperativu izrečena, ta se rečenica može smatrati zapovijedi, zamolbom ili zahtjevom. Budući da imperativ najčesće predstavlja izravnu zapovijed, gotovo se uvijek izriče uskličnom rečenicom.
Evo imperativa glagola biti i imati:
Nepravilnih glagola u talijanskom ima dosta, a uče se napamet, evo nekih u prezentu.
Njihov prijevod ostavljam vam da malo naučite sami :-)
Riječi sastavljene od dviju ili više riječi. Mogu biti:
SLOŽENE IMENICE
Imenica + imenica
pescecane (pesce + cane)
compravendita (comp(e)ra + vendita)
caffellatte (caffč + latte, con)
Pridjev + imenica
altopiano (alto + piano)
galantuomo (galante + uomo)
Imenica + pridjev
camposanto (campo + santo)
cassaforte (cassa + forte)
Glagol + imenica
apribottiglie (apri + bottiglie)
guastafeste (guasta + feste)
lavastoviglie (lava + stoviglie)
Glagol + glagol
fuggifuggi (fuggi + fuggi)
parapiglia (para + piglia)
saliscendi (sali + scendi)
Prijedlog + imenica
oltretomba (oltre + tomba)
sottoscala (sotto + scala)
Prilog + glagol
benpensante (ben (e) + pensante)
malvivente (mal (e) + vivente)
SLOŽENI PRIDJEVI mogu biti:
Pridjev + pridjev
dolceamaro (dolce + amaro)
rossonero (rosso + nero)
tragicomico (tragico + comico)
Pridjev + imenica
verde acqua (verde + acqua)
biondo cenere (biondo + cenere)
Prilog + pridjev
malsano (mal(e) + sano)
sempreverde (sempre + verde)
Prilog + glagol
maleducato (mal(e) + educato)
SLOŽENI PRILOZI tvore se od:
Prilog + prilog
malvolentieri (mal(e) + volentieri)
SLOŽENI GLAGOLI tvore se od:
Imenica + glagol
manomettere (mano + mettere)
Prijedlog + glagol
sottostimare (sotto + stimare)
U odnosu na broj, imenice imaju dva oblika: jedninu i množinu. Jedninom se označava samo jedno živo biće ili samo jedna stvar, a množinom više živih bića ili stvari.
Množina imenica tvori se tako da imenice ženskog roda na –a dobivaju nastavak –e; imenice muškog roda na –a te imenice oba roda na –o i –e dobivaju nastavak –i:
Unutar ove opće sheme ima, međutim, mnogo posebnih slučajeva. Radi lakšeg prikaza, imenice običavamo razvrstati u tri skupine, ovisno o nastavku u jednini, i to na imenice koje završavaju s –a, one koje završavaju s –o i one koje završavaju s –e:
• imenice koje u jednini završavaju s –a, u množini završavaju s –i ako su muškog, odnosno s –e ako su ženskog roda;
• imenice koje u jednini završavaju s –o, u množini završavaju s –i;
• imenice koje u jednini završavaju s –e, u množini završavaju s –i.
Kako i unutar ove podjele ima vrlo mnogo posebnih slučajeva, tvorbu množine imenica najbolje je prikazati shematski:
MUŠKI ROD
O ’ I il biglietto ’i biglietti
CO ’ CHI il bosco ’ i boschi
GO ’ GHI il lago ’i laghi
E ’ I il lavoratore ’i lavoratori
IO (nenaglašeno) ’ I il maschio’i maschi
IO (naglašeno) ’ II lo zio’gli zii
A ’ I ilpoeta’i poeti
ŽENSKI ROD
A ’ E la camera’ le camere
CA ’ CHE la barca ’le barche
GA ’ GHE la riga ’ le righe
E ’ I la notte ’ le notti la parete ’ le pareti
IA ’ IE la storia ’ le storie la poesia ’ le poesie
NEPROMJENJIVE (koje imaju isti oblik za jedninu i množinu)
naglašene na zadnjem slogu: la cittŕ ’ le cittŕ
jednosložne: il re ’ i re
koje završavaju suglasnikom: il film ’ i film
koje završavaju s –i: l’analisi ’ le analisi
koje završavaju s –ie: la specie ’ le specie
skraćenice:il cinema ’ i cinema
DEFEKTIVNE (imenice koje nemaju jedninu ili množinu)
a) većinom imaju samo jedninu:
većina apstraktnih: il coraggio; la pazienza; …
neke zbirne:la plebe; la roba;…
nazivi kemijskih elemenata i metala:l'ossigeno; l'alluminio; …
nazivi nekih praznika:il Natale; la Pasqua; …
koje označavaju stvari jedinstvene u prirodi:l'equatore; l'universo; …
neki nazivi prehrambenih proizvoda:il latte, il miele; …
i još neke:il sangue; la fame; …
b) većinom imaju samo množinu:
koje označavaju predmete sastavljene od više dijelova:i calzoni; le forbici; …
koje označavaju mnoštvo stvari ili radnji:gli spiccioli; le dimissioni; …
koje su već u latinskom izgubile množinu:le ferie; le nozze; …
S DVOSTRUKOM JEDNINOM
forestiero/e ’ forestieri; nocchiero/e ’ nocchieri; arma/e ’ armi; …
S DVOSTRUKOM MNOŽINOM
il braccio ’ bracci naslon, le braccia ruke; il gesto ’ i gesti pokreti, le gesta pothvati; …
S DVOSTRUKOM JEDNINOM I MNOŽINOM
l'orecchio / l'orecchia ’ gli orecchi / le orecchie; …
SLOŽENE
imenica + imenica = mijenja se samo prvi dio:la banconota ’ le banconote
imenica + pridjev = mijenjaju se oba dijela:la cassaforte ’ le casseforti
pridjev + imenica = mijenja se samo drugi dio:il mezzogiorno ’ i mezzogiorni
glagol + imenica:
- ako je imenica u množini, ne mijenja se:il cavatappi ’ i cavatappi
- ako je imenica u jednini muškog roda, mijenja se drugi dio:il passaporto ’ i passaporti
- ako je imenica u jednini ženskog roda, ne mijenja se:il cacciavite ’ i cacciavite
Durante il tempo libero le attivitŕ da svolgere sono tantissime. Molte persone amano lo sport e frequentano una palestra, giocano a calcio o a pallacanestro, praticano nuoto e quindi trascorrono interi pomeriggi in piscina; praticare dello sport č una buona abitudine, dŕ buoni risultati al fisico ed č divertente.
Qualcuno preferisce rimanere a casa a leggere un buon libro, a guardare la TV o un bel film o semplicemente ad ascoltare musica.
Durante il fine settimana si ha piů tempo libero, ci si puň dedicare a se stessi e agli amici. Nelle grandi cittŕ si possono trovare molti passatempi: si puň andare al cinema, a teatro, in discoteca, nei bar, nelle pizzerie, nei ristoranti.
Alcune persone utilizzano il proprio tempo libero per fare volontariato aiutando gli anziani o i malati, altre collaborano a iniziative che si occupano di proteggere l'ambiente o che aiutano i popoli dei paesi in guerra.
Il tempo libero č molto importante per tutti perché č un momento in cui ci si rilassa e si pensa al proprio benessere.
USO DEL VERBO ANDARE e VENIRE
Prvo pogledajmo na slici prezent ovih glagola jer su nepravilni
USO DEL PRESENTE
Prezent označava činjenicu, radnju, odnosno način koji se odvijaju u trenutku u kojem se govori pa je stoga vrijeme istodobnosti. Često se upotrebljava za izražavanje pravilnosti kojom se odvijaju određene radnje. Prezent, nadalje, označava i ono što se uvijek odvija, odnosno bezvremensku istinu, a u poslovicama i aforizmima označava trajnu vrijednost neke tvrdnje.
Per esempio:
Oggi studio i verbi italiani.
Prendo l’autobus tutte le mattine.
U govornom jeziku često označava budućnost.
Parto domani mattina.
Andiamo in centro sabato prossimo?
Tzv. historijski prezent služi kako bi se aktualizirali povijesni događaji, odnosno činjenice.
Dante Alighieri nasce a Firenze nel 1265.
Nel 1861 l’Italia diventa uno Stato unitario.
Također se koristi za radnje koje počinju u prezentu, ali će se nastaviti. To se može postići na tri načina:
1- verbo + da + periodo di tempo
Vivo in Italia da cinque anni.
Studio a Roma da tre anni.
2- č / sono + periodo di tempo + che + verbo
Č un anno che studio l’italiano.
Sono tre giorni che non dormo.
3- č + da + periodo di tempo + che + verbo
Č da dieci anni che conosco Luca.
Č da pochi giorni che vivo in questa cittŕ.
PREZENT - indikativ
U italijanskom jeziku postoje 3 konjugacij: na ARE, ERE, IRE.
Postoje pravilni i nepravilni glagoli.
PREZENT GLAGOLA AVERE I ESSERE vidimo na ovoj slici. nepravilni su i uče se napamet!
LA FAMIGLIA DI CLARA
Caro Alessandro,
Domenica scorsa sono andata a Roma a trovare la mia famiglia, come ogni anno ci siamo riuniti tutti per il compleanno di nostro nonno materno, a lui fa molto piacere quando tutti i suoi nipoti lo vanno a trovare. Di solito ci ritroviamo a casa dei miei zii che organizzano un grande pranzo e invitano tutti i componenti della famiglia. Mia madre, che č la sorella di mia zia, la aiuta a preparare da mangiare, si incontrano la mattina presto e cominciano a cucinare tutti i piatti preferiti di mio nonno, anche se la nonna non vuole che lui mangi cibi troppo pesanti perchč non gli fanno bene alla salute, ma lui non la ascolta! Intanto mio padre e il marito di mia zia, cioč mio zio, guardano la partita di calcio in televisione e discutono animatamente sulle decisioni dell’arbitro, ovviamente entrambi vogliono avere ragione e finiscono immancabilmente per discutere! Piů tardi arrivano i miei cugini: mio cugino Piero che č sempre tutto assonnato perchč la sera fa tardi in giro con gli amici e mia cugina Elena che litiga sempre con il suo fidanzato. Infine arriva Carlo, mio fratello maggiore, con sua moglie Chiara e i loro figli, Roberto e Simone. Vado molto d’accordo con i miei due nipoti e a loro piace giocare con me, sono due bambini simpatici e affettuosi. Chiara, mia cognata, č molto brava in cucina, infatti prepara sempre la torta preferita del nonno per il suo compleanno, forse č per questo motivo che al nonno sta tanto simpatica! Di solito io arrivo la mattina con mio marito e i miei suoceri, mio suocero č appassionato di vino e porta sempre le sue bottiglie migliori. Quando tutto č pronto ci mettiamo a tavola, mangiamo, parliamo e scherziamo e ovviamente, come in ogni famiglia, non mancano le discussioni, per esempio mio padre discute sempre di politica con sua nuora, cioč la moglie di mio fratello, ma poi tutto finisce con una risata e un brindisi.
Č bello passare una giornata con la propria famiglia, anche se abitiamo lontani e ci vediamo raramente, tutte le volte che ci riuniamo ci sentiamo piů uniti di prima.
Un abbraccio.
Clara
I COMPONENTI DELLA FAMIGLIA
GENITORI (roditelji) - il padre (papŕ) – la madre (mamma)
FIGLI (djeca) - il fratello – la sorella
NONNI MATERNI (majčini roditelji/baka i djed) - i genitori della madre
NONNI PATERNI (očevi roditelji/baka i djed) Ň - i genitori del padre
ZIA (tetka/ujna) - la sorella della madre o del padre
ZIO (tetak/ujak) - il fratello della madre o del padre
CUGINA (rođakinja) - la figlia degli zii
CUGINO (rođak)- il figlio degli zii
NIPOTE (il nipote; la nipote) - nećak/nećakinja ili unuk/unuka
COGNATO (šogor) - il marito della propria sorella
COGNATA (šogorica) - la moglie del proprio fratello
NUORA (snaha) - la moglie del proprio figlio
GENERO (zet) - il marito della propria figlia
SUOCERA (svekrva/punica) - la madre del proprio marito o della propria moglie
SUOCERO 8svekar/punac) - il padre del proprio marito o della propria moglie
BISNONNI (pradjed i prabaka) i genitori dei propri nonni
PARENTE – PARENTI (rodbina) - componente o componenti della famiglia in generale
Smjerovi
destra - desno
sinistra - lijevo
diritto - ravno
Strane svijeta
nord - sjever
sud - jug
est - istok
ovest - zapad
Che tempo fa oggi?
Fa bel tempo / Č bello - lijepo je
Fa brutto tempo / Č brutto - ružno je
Piove / Sta piovendo - kiši
Tuona - grmi
Nevica / Sta nevicando - snježi
Grandina / Sta grandinando - pada krupa
Fa freddo - hladno je
Fa fresco - friško je :-)
Fa caldo - toplo je
Fa un freddo gelido - za smrznuti se
C'č nebbia - magla je
C'č sole / Č assolato - sunčano je
C'č vento / Č ventoso / Fa vento - vjetrovito je
Č nuvoloso - oblačno je
Č umido - vlažno je
Č burrascoso - olujno je
Aggettivi e pronomi interrogativi
Chi - tko
Di chi - čije
Che cosa - što
Perché - zašto
Quando - kada
Dove - gdje
Come - kako
Quanto - koliko
Quale - koji
Glagol imati koristi se u mnogim izrazima:
avere fame - biti gladan
avere sete - biti žedan
avere caldo - osjećati toplinu
avere freddo - osjećati hladnoću
avere fretta - žuriti se
avere paura (di) - bojati se
avere ragione - biti u pravu
avere torto - imati krivo
avere sonno - tbiti uspavan
avere bisogno di - trebati
avere voglia di - željeti
avere 20 anni - imati 20 godina
Glavni brojevi
0 zero
1 uno
2 due
3 tre
4 quattro
5 cinque
6 sei
7 sette
8 otto
9 nove
10 dieci
11 undici
12 dodici
13 tredici
14 quattordici
15 quindici
16 sedici
17 diciassette
18 diciotto
19 diciannove
20 venti
21 ventuno
22 ventidue
23 ventitrč
30 trenta
40 quaranta
50 cinquanta
60 sessanta
70 settanta
80 ottanta
90 novanta
100 cento
101 centouno
110 centodieci
200 duecento
1,000 mille
2,000 duemila
un milione
un miliardo
Redni brojevi
prvi/a - primo / prima
drugi/a - secondo / seconda
treći/a - terzo / terza
četvrti/a - quarto / quarta
pet/a - quinto / quinta
šest/a - sesto / sesta
sedmi/a - settimo / settima
osmi/a - ottavo / ottava
devet/a - nono / nona
deseta/a - decimo / decima
jedanaesti/a - undicesimo / undicesima
dvadeset/a - ventesimo / ventesima
stoti/a - centesimo / centesima
Kombinacije suglasnika i samoglasnika
c + a, o, u, he, hi k amica, amico, amiche (amiko, amike, amike)
c + ia, io, iu, e, i ch bacio, celebre, cinema (baćo, ćelebre, ćinema)
g + a, o, u, he, hi g gara, gusto, spaghetti (gara. gusto, spageti)
g + ia, io, iu, e, i dj Giotto, gelato, magico (đoto, đelato, mađiko)
sc + a, o, u, he, hi sk scala, scuola, scheda (skala, skuola, skeda)
sc + ia, io, iu, e, i sh sciarpa, sciupato, scemo (šiapra, šupato, šemo)
Često korištene fraze:
Buon giorno
Buona sera
Buona notte
Ciao
Arrivederci
ArrivederLa
A piů tardi - Vidimo se kasnije
A presto / A dopo - Vidimo se uskoro / ubrzo
A domani - Do sutra
Per favore / Per piacere - Molim vas / Sa zadovoljstvom
Grazie (mille) - Hvala (mnogo)
Prego - Izvolite
Mi dispiace - Žao mi je
Scusi / Scusa - Ispričavam se
Andiamo! - Idemo!
Come sta? / Come stai? - Kako ste? / Kako si?
Sto bene. - Dobro sam
Non c'č male. - Nije loše.
Abbastanza bene. - Poprilično dobro.
Cosě cosě. - Tako tako
Sě / No - Da / Ne
Come si chiama? - Kako se zovete?
Come ti chiami? - Kako se zoveš?
Mi chiamo... - Zovem se
Piacere / Molto lieto. - Zadovoljstvo mi je / Počašćen sam
Signore, Signora, Signorina - Gospodin, gospođa, gospođica
Di dov'č? - Odakle ste?
Di dove sei? - Odakle si?
Sono di... - Ja sam iz...
Quanti anni ha? - koliko godina imate?
Quanti anni hai? - Koliko godina imaš?
Ho venti anni. - imam 20 godina.
Parla italiano? - Govorite li engleski?
Parli inglese? - Govoriš li engleski?
Parlo italiano. / Non parlo inglese. - Govorim talijanski / Ne govorim talijanski.
Capisce? / Capisci? - Razumijete? / Razumiješ?
[Non] capisco. - (Ne) razumijem.
Non so. / Lo so. - Ne znam. / Znam to.
Puň aiutarmi? / Puoi aiutarmi? - Možete li pomoći? / Možeš li mi pomoći?
Certamente / D'accordo. - Naravno / Šlažem se.
Come? - Kako?
Desidera? / Desideri? - Izvolite? / Izvoli?
Come si dice "house" in italiano? - kako se kaže "kuća" na talijanskom?
Dov'č / Dove sono...? - Gdje / Gdje su?
Ecco / Eccoli...- Evo /Evo ih
C'č / Ci sono...- Tu je, nalazi se / Nalaze se
Cosa c'č? - Što je to?
Non importa. / Di niente. / Di nulla. - Nije važno / Ništa.
Non m'importa. - Ne zanima me.
Non ti preoccupare. - Ne uzrujavaj se.
Ho dimenticato. - Zaboravio sam.
Devo andare adesso. - Moram otići sada.
Ho fame. / Ho sete. - Gladan sam. / Žedan sam.
Ho freddo. / Ho caldo. - Hladno mi je. / Vruće mi je.
Mi annoio. - Dosađujem se.
Salute! - Uzdravlje!
Congratulazioni! - Čestitke!
Benvenuti! - Dobrodošli!
Buona fortuna! - Sretno!
Tocca a me! / Tocca a te! - Mene je red! / tebe je red!
Ti amo. - Volim te
Č pazzo! / Sei pazzo! - Lud je !/ Lud si!
Sta zitto! / Stai zitto! - Umuknite! / Umukni!
Talijanske imenice muškog koje završavaju na - o dobivaju u množini nastavak - i
bambino—bambini
impiegato—impiegati
sasso—sassi
coltello—coltelli
Neke imenice muškog roda koje završavaju na -co i -go u množini mjenjaju se u -chi i -ghi.
baco—bachi
cuoco—cuochi
fungo—funghi
albergo—alberghi
Međutim neke od ovih imenice ostaju -ci i -gi (o tome više kasnije)
medico—medici
sindaco—sindaci
teologo—teologi
ornitologo—ornitologi
Tako se ponašaju i ove imenice:
nemico—nemici
amico—amici
greco—greci
porco—porci
Neke imenice mogu imati oba oblika u množini:
chirurgo—chirugi, chirurghi
farmaco—farmaci, farmachi
manico—manici, manichi
stomaco—stomaci, stomachi
sarcofago—sarcofagi, sarcofaghi
intonaco—intonaci, intonachi
Imenice koje završavaju na -ěo u množini se mjenjaju u-ěi:
zěo—zěi
penděo—penděi
rinvěo—rinvěi
mormorěo—mormorěi
Ali!
viaggio—viaggi
figlio—figli
coccio—cocci
raggio—raggi
bacio—baci
giglio—gigli
Imenice ženskog roda na -ca i -ga mjenjaju se u množini u -che i -ghe
amjica - amiche
lega - leghe
Imenice žesnkog roda koje završavaju na -cia i -gia u množinu se mjenjanju u -cie i -gie
farmacia - farmacie
bugia - bugie
camicia - camicie
cillegia - cillegie
Ima i onih koje ostaju - ce i - ge ako je ispred zadnjeg sloga suglasnik:
arancia - arance
spiaggia - spiagge
provincia - province
frangia - frange
faccia - facce
pioggia - pioggie
U talijanskom jeziku to su one imenice koje se ne mjenjaju u množini:
Nepromjenjive imenice muškog roda na -a:
il boa – i boa; il cinema – i cinema; il delta – i delta; il gorilla – i gorilla; il sosia – i sosia; il vaglia – i vaglia.
Nepromjenjive imenice ženkog roda na -o:
l’auto – le auto; la biro – le biro; la foto – le foto; la metro – le metro; la moto – le moto; la radio – le radio.
Pažnja: duža varijanta ovih imenica "l’automobile, la fotografia, la metropolitana, la motocicletta" mjenjaju se u množini "le automobili, le fotografie, le metropolitane, le motociclette".
Nepromjenjive imenice na -i
l’analisi – le analisi; il bisturi – i bisturi; il brindisi – i brindisi; la diagnosi – le diagnosi; la diocesi – le diocesi; l’ipotesi – le ipotesi; la metropoli – le metropoli; l’oasi – le oasi.
Nepromjenjive imenice na -ie
la specie – le specie; la serie – le serie; la barbarie – le barbarie; la progenie – le progenie.
Pažnja: "la moglie, la superficie, l’effigie" mjenjaju se u množini "le mogli, le superfici, le effigi".
Nepromjenjive jednosložne imenice:
il re – i re; la gru – le gru.
Nepromjenjive imenice sa naglašenim zadnjim slogom:
la cittŕ – le cittŕ; l’etŕ – le etŕ; la libertŕ – le libertŕ; la necessitŕ – le necessitŕ; l’universitŕ – le universitŕ; il caffč – i caffč; il colibrě – i colibrě; il falň – i falň; il ragů – i ragů; il tabů – i tabů; il tč – i tč.
Nepromjenjive imenice stranog podrijetla:
il bar – i bar; il computer – i computer; lo sport – gli sport; il film – i film; il gas – i gas; il tram – i tram; lo spot – gli spot; il quiz – i quiz; il monitor – i monitor; il foulard – i foulard; il bunker – i bunker.
Le doppie - mala pomoć za otkrivanje riječi koje imaju duple suglasnike
Udvostručenje suglasnika na početku riječi ima slijedeće prefikse:
contra-, per esempio: contrapporre
sovra-, per esempio: sovraccaricare
sopra-, per esempio: soprattutto
a-, per esempio: arrossire
e-, per esempio: eppure
i-, per esempio: irreparabile
ra-, per esempio: raggruppare
so-, per esempio: soccorrere
su-, per esempio: supplemento
da-, per esempio: dapprima
se-, per esempio: semmai
fra-, per esempio: frattempo
Neka pravila:
- Riječ q udvostručuje samo u riječi "soqquadro" (što znači "zbrka")
- Slova z i g ne udvostručuju se nikad ispred riječi koje završavaju na-ione baterije, na primjer, ragione, stagione, azione, emozione.
U talijanskom jeziku postoje dva člana - određeni (articolo determinativo) i neodređeni (articolo indeterminativo). Član se uvijek slaže sa rodom i brojem imenice uz koju stoji.
Određeni članovi su u tablici:
Za muški rod - IL, L' i LO (jednina)
Za muški rod - I, GLi (množina)
Za ženski rod - LA i L' (jednina)
Za ženski rod - ILE (množina)
LE PROFESSIONI
Agricoltore - farmer
Architetto - arhitekt
Attore - glumac
Autista - vozač
Barista - barmen
Cameriere / cameriera - konobar/ica
Casalinga - kućanica
Commesso/a - prodavač/ica
Cuoco/a- kuhar/ica
Disoccupato/a - nezaposlen/a
Dottore / dottoressa - liječnik/ica
Falegname - stolar
Farmacista - ljekarnik
Giornalista - novinar
Impiegato/a - zaposlenik/ica
Infermiere/a - medicinska sestra/brat
Ingegnere - inžinjer
Insegnante - učitelj/ica
Meccanico - mehaničar
Medico - liječnik
Muratore - zidar
Operaio/a - radnik/ica
Professore / professoressa - profesor/ica
Scrittore/scrittrice - spisatelj/ica
Segretaria - sekretarica
Studente / studentessa - student/ica
Traduttore / traduttrice - prevoditelj/ica
Vigile del fuoco - vatrogasac
Regista - režiser
Poliziotto - policajac
Cantante - pjevač/ica
Musicista - glazbenik
Ballerino/a - plesač/ica
Pensionato/a - umirovljenik/ica
Scegli la risposta corretta.
1. 12:30
sono mezzogiorno e mezza.
sono mezzogiorno e mezzi.
č mezzogiorno e mezza.
2. 2:15
sono le due e quarto.
sono le due e un quarto.
sono le due e uno quarto.
3. 1:25
č l’una venticinque.
č l’una e venticinque.
sono l’una e venticinque.
4. 11:45
sono le undici e i tre quarti.
sono le undici e tre quarti.
sono le undici e tre quarto.
5. 4:40
sono le cinque meno un quarto.
sono le quattro e tre quarti
sono le cinque meno venti.
6. 8:35
sono le nove meno 25.
sono otto e trentacinque.
sono le otto e trentacinque.
7. 13:10
sono le tredici e dieci.
č la tredici e dieci.
sono tredici e dieci.
8. 3:00
sono le tre punto.
sono le tre in punte.
sono le tre in punto.
9. 5:50
sono le cinque meno dieci.
sono le cinque e tre quarti.
sono le sei meno dieci.
10. 12:40
sono mezzanotte e quaranta.
č l’una meno venti.
č mezzanotte quaranta.
LE ORE
1. Za pitati koliko je sati možemo koristiti dvije fraze: che ora e? i che ore sono?
A) Che ora e - se koristi samo u tri slučaja:
Č L’UNA - jedan je sat (13;00)
Č MEZZOGIORNO - podne je 12:00
Č MEZZANOTTE ponoć je 12:00
MINUTE
2. Minute se pišu poslije sata i to na slijedeći način:
za sat i 15 minuta : un quarto (1/4)
za sat i 30 minuta : mezzo, oppure mezza. (1/2)
za sat i 40 minuta : quaranta o meno venti (i 40 ili manje 20)
Prije sata treba uvijek staviti određeni član npr. Sono LE due.
Taj član je uvijek ženskog roda i množini (LE) osim za L'UNA (13.00).
Izrazi podne je (č mezzagiorno) i ponoć je (č mezzanotte) ne koriste član!
Evo par primjera:
10.45 - sono le dieci e cinquantacinque (sono le undici meno cinque) - deset i 45 je ili (jedanaest manje 15)
06.45 - sono le sei e quarantacinque (sei e tre quarti) (sono le sette meno un quarto) - šest i 45 je ili (šest i 3/4) ili (sedam manje 1/4 je)
14.00 - sono le due
14.15 - sono le due e cinque
16.15 - sono le quatro e un quarto
07.30 - sono le sette e mezzo/sono le sette e mezza
05.45 - sono le cinque e quarantacinque / sono le cinque e tre quarti / sono le sei meno un quarto
10.50 - sono le dieci e cinquanta / sono le undici meno dieci
Kad se dogovaram s nekim koristim prepoziciju all' / alle tj. mogu reći : Ci vediamo alle due (vidimo se oko dva)!
Esercizio: Izaberite točnu rečenicu!
1. Scegli la frase senza errori.
Voi sono Maria e Alina.
Voi sei Maria e Alina.
Voi siete Maria e Alina.
2. Scegli la frase senza errori.
Franco ho sedici anni.
Franco ha sedici anni.
Franco č sedici anni.
3. Scegli la frase senza errori.
Io č Diana e lui sono Marco.
Io sono Diana e lui č Marco.
Io sei Diana e lui sei Marco.
4. Scegli la frase senza errori.
Quanti anni avete voi?
Quanti anni siete voi?
Quanti anni hanno voi?
5. Scegli la frase senza errori.
Loro siete Josuč e Natalia.
Loro č Josuč e Natalia.
Loro sono Josuč e Natalia.
6. Scegli la frase senza errori.
Io e Rosa avete diciotto anni.
Io e Rosa siamo diciotto anni.
Io e Rosa abbiamo diciotto anni.
7. Scegli la frase senza errori.
I ragazzi sono quindici anni.
I ragazzi hanno quindici anni.
I ragazzi avete quindici anni.
8. Scegli la frase senza errori.
Tu sono Franco e lei sei Lyn.
Tu č Franco e lei sono Lyn.
Tu sei Franco e lei č Lyn.
9. Scegli la frase senza errori.
Buongiorno, Lei č il Professor Rossi?
Buongiorno, Lei sei il Professor Rossi?
Buongiorno, lui sei il Professor Rossi?
10. Scegli la frase senza errori.
Io ha diciassette anni e lei hai sedici anni.
Io ho diciassette anni e lei ha sedici anni.
Io hai diciassette anni e lei ho sedici anni.
< | kolovoz, 2014 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv