MALI SUNCOKRET
20.08.2016., subota
80 godina od strijeljanja PjesnikaNa današnji, ili jučerašnji, ili prekjučerašnji dan strijeljan je za Francove diktature španjolski pjesnik Federico García Lorca (1898. – 1936.), kojemu se za grob ni danas, nakon 80 godina od smrti, ne zna. * „Lorca je ubijen za vrijeme građanskog rata u Španjolskoj, kada su ga uhvatili fašistički vojnici, 1936. godine. Vlada koja je uslijedila u Španjolskoj, pokušala je uništiti spomen na Lorcu, pa su uništavali njegova djela i zabranili spomen njegova imena. Ipak, Lorca je bio jedna od prvih i najslavnijih žrtava Španjolskog građanskog rata, pa je time postao i simbol te političke represije, ali i cjelokupne fašističke tiranije u Španjolskoj.“ (Izvor: LEKTIRE.HR) * U posthumno izdanoj zbirci pjesama „Pjesnik u New Yorku“ u Meksiku 1940., slutio je: „Tada sam shvatio da sam ubijen. Tražili su me u kafeima, po grobljima, u crkvama… Ali me nisu našli. Nikad me nisu našli? Ne. Nikad me nisu našli.“ U traženju danas, zamislimo jedan izveženi jastuk...  i čitajmo „Benastu pjesmu", i poslušajmo Cohena: Mama, hoću biti od srebra. Sine, bit će ti hladno. Mama, hoću biti od vode. Sine, bit će ti jako hladno. Mama, na jastuku me svom izvezi. To da! Ovog časa, sine! |
09.08.2016., utorak
Ljudi, dobila sam paket...
Ne volim kad me probudi poštar. Malo kad mi zadnjih godina donese ono što trebam ili priželjkujem. Ali, jutrošnje buđenje je bilo posebno. Ljudi, dobila sam paket, i to onaj pravi, mitski, od „strica iz Amerike“. Istina, ovaj je poslala sestra iz Kanade, ali moj doživljaj je bio takav, „stričevski“.
 Ta radost i značaj američkog paketa viđenih u filmovima, pročitanih u knjigama ili opričanih od ljudi s iskustvom, napokon su se i meni dogodili. U 18 godina kanadskog života moje sestre, svašta sam dobivala kroz razne pošiljke i načine, ali nikad paket koji putuje brodom. Znala sam da stiže kroz 6 do 8 tjedana, i nije mi bio bitan njegov sadržaj, nego čekanje, i ono zakašnjelo dječje uzbuđenje. Trebao mi je taj osjećaj radosti kada mi ga poštar uruči i iznenađenje pri otvaranju. I nakon dugog puta, svih valova i oceanskih nevera, jutros mi se napokon „ukazao“. Najdraža moja, hvala ti. Hvala ti za sve one lijepe stvari koje si mi u životu priuštila i sva djela koja si učinila za mene. Znaš, čini mi se da ovaj paket čekam pola stoljeća. Nekad sam se kao dijete, kada je za mene i Beograd bio Amerika, nadala paketu od našeg strica djeci rano umrlog rođenog brata. Ali nikad nam nije poslan… I tad su mi iz Bg stizali paketi i pokloni od tvog studentskog džeparca. Hvala ti za onu davnu sreću i moju jutrošnju radost. Šaljem ti poljupce, i suze koje ne prestaju kapati. Ti si uvijek bila moja dobra, nesebična sestra, moj bogati stric i, jedno veliko, veliko  Volim te mila. P.S. A vama, dragi moji čitatelji, ostavljam par sličica iz sadržaja paketa da ublažim vašu eventualnu radoznalost i podijelim svoju radost, kad vas već ne mogu počastiti belgijskim pralinama i čokoladom s okusom lješnjaka i morske soli.    P.P.S. (nakon što su se suze osušile) Eto, kao da si znala šta mi fali uz ove natikače! Ma, vazda ti osjetiš "ono" i bez velike priče...  |
08.08.2016., ponedjeljak
Sjećaš li se
kako smo bile sretne onomad…
Zagreb, So Long Marianne, Leonard Cohen, Zagreb Arena, (albertnoonan, Datum prijenosa: 27. srp 2010.) Ovo danas, rastuži me. |
06.08.2016., subota
Incredible world... P.S. Umjesto opširnog komentara kod naše @Modesti,  , komentar:MANVA JADHAVprije 4 sata beautiful opening ceremony.... beautiful music by the incredible world.... thnx. |
Hvala Đorđe! 
