UN TEMPO
16.01.2014., četvrtak
ĐUROVIĆA ŠPILJA
 Oznake: špilja |
- 21:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
Đůrovića jama ili kraška špilja, nalazi se usred dubrovačke zračne luke, točnije ispod sletno-uzletne piste. Takvom smještajem je jedinstvena u svijetu. Po sigama: stalaktitima i stalagmitima s ponekim karakterističnim razlikama više-manje nalikuje drugim kraškim špiljama ovog podneblja (Šipun u Cavtatu, Močilje ispod mjesta Pobrežje prema Osojniku). Ova o kojoj pišem spada među srednje kraške špilje s jednim prostranim tunelom u dužini od 199 m. Ovdje moram napomenuti kako sam u mnogim napisima, uključujući i one znanstvene, a da ne kažem one koje potječu od novinarskih pera, pronašla pogrešnu duljinu, ako je vjerovati zvučnoj kulisi vodiča i službenom prospektu. Tako će je u znanstvenom prilogu Nenad Buzjak, pod nazivom Speleomorfološke i hidrološke značajke Đurovića špilje u Čilipima, uz pogrešnu duljinu od 152 m, pogrešno i locirati. Đurovića špilja nije u Čilipima kako stoji ne samo u njegovom naslovu, nego i drugdje, već na jugoistoku sela Močići blizu Čilipa, općina Konavle. To što je uvriježen naziv Zračna luka Čilipi ispod koje se nalazi, ne znači i njezinu stvarnu lokaciju. Točne podatke daje preko zvučne kulise vlasnik Zračna luka Dubrovnik kao inicijator istraživačkih radova, financijer, graditelj i korisnik uz službene im publikacije. Oznake: špilja |
- 21:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
Na temelju geomorfoloških, biospeleoloških, paleontoloških i arheoloških istraživanja, zaključeno je da špilja uz estetsku posjeduje i druge vrijednosti. Pronađeni su ostaci grnčarije i predmeta iz brončanog i željeznog razdoblja pretpostavljene starosti jednog tisućljeća prije Krista. Također su pronađeni neki primjerci faune koji su dokaz da je špilja i dalje živa. Veliki problem za održanje takvog života u špilji je betonski pokrov, tako da voda kaplje tek u vrijeme kišnih razdoblja, najvjerojatnije koristeći podzemne pukotine uz rubove piste. Tu su, dakako, i različiti štetni dodaci (otpadne stvari), koje proizvodi pogon Zračne luke i pratećih joj uslužnih djelatnosti, koji bi istim dotokom štetnih sastojaka mogli ugroziti njezin današnji izgled i ljepotu. Oznake: špilja |
- 21:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
Dakle, špilja ima izgled tunela, tek s ponegdje vidljivim, ali ne i dovoljno širokim odvojcima, a proteže se u dubinu od 25 m ispod betonske piste. Stalna godišnja temperatura u unutrašnjosti je 16 stupnjeva Celzijusa. Istraživači su joj na samo dvije lokacije udijelili nazive: manju izbočinu nazvali su 'Kapelicom', a na samom kraju najvećem proširenju dodijelili su naziv 'Dvorana Dubrovačke Republike'. Naziv špilje potječe od prezimena negdašnjih vlasnika tog područja. Oznake: špilja |
- 21:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 21:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 20:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 20:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 20:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
Do 1962. godine, tj. do početka izgradnje zračne luke ulaz u špilju bio je na posve drugom mjestu na samoj pisti. Zatrpan je i betoniran. Početkom 20. stoljeća vršena su individualna istraživanja špilje od strane austrijskih i čeških biospeleologa. Njihova imena neću spominjati, ali imena domaćih istraživača kao biospeleologa Miha Kusijanovića iz Mokošice (koji je opisao i Močiljsku špilju) ili Vice Medinija – Šeremete, književnika, uredno navodim. Kad se nakon 40-ak godina odlučilo investirati u njezin ponovni pronalazak, bilo je potrebno otvoriti novi ulaz koji neće ometati ostale sadržaje Zračne luke, a istovremeno može biti smješten na lako dostupnom mjestu. Oznake: špilja |
- 20:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #
 Oznake: špilja |
- 20:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
Današnji ulaz je nešto istočnije od zračnog tornja, a do same špilje vodi betonski pristupni puteljak duljine 37 m. Ovu atraktivnu špilju, osim po ljepoti turisti, izletnici i namjernici možda će pamtiti i po 'nebeskom podrumu', gdje se mogu osvježiti originalnim kvalitetnim konavoskim vinima i poneku kupljenu bočicu (flašu) ponijeti kao uspomenu. Da ne zaboravim, ne bi mi bili mi kad taj lijepi domaći naziv 'nebeski podrum' ne bi nosio i onaj engleski Skycellar, a to je ujedno i dokaz kako mi ne smeta samo i isključivo ova halabuka s aktualnom hrvatskom dvojezičnosti. Oznake: špilja |