UN TEMPO
13.01.2014., ponedjeljak
|
Tijekom početka 15 stoljeća, u to vrijeme bogata Dubrovačka Republika, širila je i zaokruživala kupnjom i otkupom svoj teritorij na istok, sjever i zapad. Tako je 1419. godine kupnjom od Sandalja Hranića, bosanskog vojvode dobiven istočni dio današnjih Konavala zajedno sa Sokolom. Sedam godina kasnije, 1426., ovaj put od bosanskog vojvode Radoslava Pavlovića otkupljujen je i zapadni dio Konavala s Cavtatom. Tom kupnjom u potpunosti Republika zaokružuje svoj istočni teritorij granicama koje su danas granice i RH. Sokol je u njezinoj službi sve do 1670. korišten kao utvrda od najezdi razbojničkih hordi, hajduka i Turaka, a često i kao sklonište stanovnicima ugroženim takvim pljačkaškim naumima i učestalim pohodima. Za takvu svrhu Republika je imenovala kastelana Sokola i slala barabante (vojnike plaćenike), koji su naoružani čuvali utvrdu i branili posjede. Biti kastelanom na izoliranom području Konavala, bez udobnosti doma, bila je svakom dubrovačkom vlastelinu gotovo kaznena zadaća. Ovo neovisno što se i u takvim uvjetima življenja, takvom okruženju i na takvom mjestu unutar Sokola nastojalo ostvariti neophodan uvjet za normalni život. Mogu se i danas vidjeti, istina skučeni ali za takve uvjete pristojni prostori za boravak kastelana, odvojeni oni za vojnike (barabanate), potom alatnice i skladišta oružja i alata, cisterna s vodom, mjesto za stoku, osmatračnice, prostrana područja za topove i katapulte s još sačuvanim kamenim loptama. Najbliže okruženje Sokolu je bilo grobljansko mjesto nekad i danas. Očuvani su pojedinačni stećci i kameni sarkofazi. Danas je to šire mjesno groblje s crkvicom Gospe od Sokola. Mislim da se ranija bogomolja zvala Crkva sv. Barbare. Oznake: Sokol |