|
|
UN TEMPO
21.02.2007., srijeda
VREMEPLOV 29.01.
1901.
car hirohito - istraživač pomorske biologije
Car Hirohito, rođen 29. siječnja 1901. u Tokiju, bio je formalni partner Hitlera i Mussolinija ali je nadživio slom Japana u II. svjetskom ratu. Pokazalo se da su vojni krugovi samostalno vodili krvave pohode, čak i protiv njegove volje. Hirohito se 1945. odrekao ''božanskog statusa'' i u demokratiziranoj zemlji vladao kao ustavni monarh.
Pokopan je 1989. uz mikroskop kojim je samozatajno proučavao pomorsku biologiju.
/jutarnji list/
1455.
njemački humanist, znastvenik, poznavatelj istočnih jezika, pisac djela rudimenta lingua hebreicae, kojim je obuhvaćeno razdoblje postbiblijske židovske književnosti i stari zavjet, a neki ga nazivaju i mistikom (kabalistom) johann reuchlin rođen je 29. siječnja 1455.
o njegovom osobnom životu malo što mi je poznato (osim godine smrti 1522). ali o jednoj epizodi njegova života u kojoj je bio izložen zbog svojih stavova, istraživanja i pisanja mogu napisati sljedeće.
reuchlin, poznati njemački znanstvenik je 1510. napisao poslanicu der augenspiegel, suprotstavljajući se uništavanju židovskih knjiga i progonu židova u njemačkoj. poslanicu je naslovio njemačkom caru maximilianu, tražeći da se (ako se baš mora) pri uništenju knjiga izvrši procjena njihova sadržaja. uz to je javnom sudu podastro licemjerje i uskogrudnost zagovornika tog čina i postupaka. svojim humanizmom javno se suprotstavio reakcionarnoj skolastičkoj isključivosti. štoviše bio je zagovornikom otvaranja posebnih kolegija hebreizma na sveučilištima.
njegov umjereni humanizam bio je trn u oku njemačkim dominikancima koji su ga optužili za herezu.
zanimljivost vezana uz ovo ime njemačkog humaniste je djelo defensio praestantissimi viri ioannis reuchlin (obrana vrsnog muža johanenesa reuchlina) iz pera našeg humaniste jurja dragišića franjevca i nadbiskupa barlette, kojom je (u svojstvu član posebnog papinog poslanstva u toj istrazi) dao oslobađajuću presudu reuchlinu.
1860.
ruski novelist i dramatičar, po zanimanju liječnik anton pavlovič čehov, rodio se je na današnji dan 29. siječnja 1860.
njegov knjževni početak bile su kratke humoreske, a tek kasnije novele u kojima obrađuje izgubljene i otuđene likove. njegeove novele se ne bave posebnim dogođajima, zbivanjima pa ni likovi nisu naglašeni glasnogovornici njegovih stavova. iako postoji fabula, čehov na nju ne stavlja težište. štoviše njegova novela prikazuje atmosferu, odaje dojam i ugođaj oko samih likova u kojoj se oni kreću i očituju. u pravilu su kratke i sažete, pejsažne s lirskim digresijama.
isto je i s dramama u kojima se okreće scenskim raspoloženjima, nevidljivom ali opipljivom ugođaju satkanom oko likova koje ih prikazuje u posebnom svijetlu živih i neposrednih ljudi. zbog majstorskog prikaza cjeline i prije opisanog ugođaja, čehov nosi epitet osnivača ruske impresionističke drame ili lirske drame.
pogledati i ovdje
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
