Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

20.02.2007., utorak

VREMEPLOV 29. 12.



1981.

leksikografski zavod

književnik: pjesnik, dramatičar, prozaik, esejist i enciklopedist; po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća; u svakom slučaju jedan od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih književnika, čija sabrana djela (bez eseja, novinskih članaka, čak i bez zbirke: marginalia lexicographica) obuhvaćaju 50 knjiga, kojima je obilježio hrvatski književni i kulturni krajolik; koji je iako marksist, pripadao je zapadnoj duhovnoj strukturi, uvijek u sukobu sa svim totalitarnim idejama a protiv podaničkog i provincijskog mentaliteta; prvi član jazu; sudionik prvog svj. rata; osnivač mnogih časopisa za kulturu; pokretač enciklopedijskih izdanja, pisac miroslav krleža, umro je u zagrebu, 29. prosinca 1981.


leksikografski zavod danas nosi njegovo ime;
njegov dom je muzej 'krležin dom'.

njegova biografija je opsežna i nemoguće je kratko iznijeti, pa evo nešto za čitanje uz druge naslove ako se otipka njegovo ime.




1921.

duhovni otac srpske nacije

politički i nacionalni teoretičar i praktičar, srpski književnik i prvi predsjednik srj /1992-1993/ - krnje jugoslavije, dobrica ćosić, rođen je 29. prosinca 1921. u velikoj drenovi (blizu trstenika).

njegovu biografiju mogu napisati samo iz srpske wikipedije, a tekst napisan tu daje mu istaknuto mjesto kao partizanskom ratniku, revolucionaru, oporbenjaku titovoj politici i mnogo kasnije miloševićevoj; strategu po pitanju kosova i podjele; 'intelektualcu', kojega je školovao život (nesvršeni učenik srednje poljoprivredne škole i završeni student više političke borbene iliti ratne škole 'đuro đaković'); akademik; predsjednik ostataka jugoslavije; srpski otac nacije; autor nekoliko romana i povijesnih knjiga.

slobodno dopuniti biografiju.




1926.

esteta i pjesnik mrtvih stvari

neki kažu njemački, drugi austrijski, a on je bio pjesnik rođen u pragu, rainer maria rilke, umro je na današnji dan u valmontu (švicarska), 29. prosinca 1926.

svestrano je obrazovan studiranjem povijesti umjetnosti, književnosti i filozofije na poznatim sveučištima u pragu, münchenu i berlinu; snažnije dojmove donio je sa studijskih putovanja po rusiji i francuskoj; simbolizam i impresionizam s kojim se upoznaje ostavit će tragove u njegovom stvaralaštvu s posebnim odjekom; njegova poezija je misaona, prožeta snažnom simbolikom iskazanom jezičnom muzikalnošću; poseže za sjećanjima iz djetinjstva kao nepresušnom vrelu motiva; ono što je novo za poeziju i gdje je rilke izvoran pjesnik su motivi iz skrivenog života prirode i mrtvih stvari, tako da ga često nazivaju primjerom tzv. hermetičke poezije.

"Rilke je pjevao o starim građevinama, likovnim spomenicima, svijetu životinja i nijemih stvari s tolikim uživljavanjem i neposrednim impresijama kao da je riječ o živim suvremenicima". (t. čumbelić)

"Njegova poezija predstavlja završetak europske dekadencije i početak poezije biti. Rilkeova lirika je morbidna i sjetna, puna sumračnih i samrtničkih ugođaja. Izraz je doba na prijelomu, svjetova između Istoka i Zapada i posebne mješavine slavenskog i germanskog. Prevodio je s francuskog, engleskog i talijanskog" (wikipedija).




- 08:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< veljača, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO