|
UN TEMPO
20.02.2007., utorak
VREMEPLOV 21. 12.
1867.
hrvatski serbokatolici
dodatan povod 'glasnije' pojave hrvatskih serbokatolika ili osoba iz političkog i javnog života hrvatske, koji su zagovarali ili težili ujedinjenju svih slavenskih naroda s kneževinom srbijom u ravnopravnu zajednicu, evidentiran je u javnim i tiskanim istupima nakon podjele habsburške monarhije u novu državnu tvorevinu austro-ugarsku. te želje o prisajedinjenju urodit će u 20. stoljeću formiranju zajedničke države u različitim formama sa srpskom prevlašću.
austro-ugarska nagodba ili podjela monarhije, poslije poraza u ratu s prusijom potpisana je 21. prosinca 1867., čime je hrvatska bila s okrnjenom državnošću prepuštena mađarskom hegemonizmu.
1937.
snjeguljica i sedam patuljaka,
prvi dugometražni animirani film walta disneya; dobitnik oscara; 10. najkomercijalniji film 20. stoljeća, premijerno je prikazan u hooliwoodu, 21. prosinca 1937.
prema predlošku istoimene grimmove bajke, film u trajanju od 80 minuta, režirao je david d. hand s adrianom caselotti i pintom colvigom u glavnim ulogama.
1983.
"Ma ljudi, je li to moguće?" bio je to delićev krik, 21. prosinca 1983.
" TV reporter Mladen Delić tog je 21. prosinca 1983. na splitskom Poljudu naprosto eksplodirao. Bugarska je do posljednjih sekunda držala rezultat 2 : 2, ali je tada pao odlučujući gol što je Jugoslaviju odvelo na Europsko nogometno prvenstvo. "Ma ljudi, je li to moguće?", kriknuo je Delić i u općem deliriju završio prijenos, koji je bio vrhunac njegova temperamenta i reporterskog umijeća".
/jutarnji list, elektronično izd./
1873.
dubrovački skladatelj, hrvatski glazbeni pedagog i najznačajniji predstavnikk hrvatske glazbene moderne blagoje bersa, rodio se na današnji dan 21. prosinca 1873. u dubrovniku.
glazbeni studij završio u zagrebu i beču, a radni vijek proveo u zagrebu.
Njegova glazba bliska je Richardu Wagneru i Richardu Straussu, ali i G. Mahleru, koji je otvoren prema novome. Postavio je temelje modernom orkestralnom stilu kod nas, uveo u operu realističku tematiku, skladao prva impresionistički obojena djela i odgojio niz istaknutih skladatelja (od 1922.g. predavač na Muzičkoj akademiji u Zagrebu). Bersina muzika je romantična i lirski refleksivna; djela su mu najčešće rapsodičnog oblika, a odlikuju se izradbom pojedinosti. Bio je majstor instrumentacije. On je prvi podigao hrv. orkestralnu muziku do zamjerne visine ne samo u simfonijskim, već i u svojim opernim djelima. Modernitet glazbe ogleda se u njegovim solo pjesmama, zborskim opusima i orkestralnim djelima, ali najjače u operi "Oganj". Fasciniran je tamnim i pesimističnim, biografskim i sudbinskim, što se prepoznaje kao asocijacija na "Jugendstil".
1914.
hrvatski naivni slikar iz hlebina ivan generalić, rođen je 21. prosinca 1914.
(vidi zapis o generaliću na ovim stranicama o datumu njegove smrti 27. studenoga 1992.)
1375.
erudit, umjetnik, trubadur, književnik i svjetski čovjek, talijanski pripovjedač i romanopisac, proučavatelj dantea (napisao danteov životopis i komentar njegove božanske komedije), giovanni boccaccio, umro je 21. prosinca 1375.
pisao je romane u prozi (filociolo); u stihovima (filostrato); autobiografski roman (elegija gospe fiammette), ali najznačajnije je njegovo djelo decameron ili dest dana (1348-1355).
to je zbirka od sto novela. realizirana je kao priča sedam djevojaka i tri mladića koji provode vrijeme u prirodi izvan firence u vrijeme kuge, pričajući naizmjenice po deset novela u tijeku deset dana.
boccaccio je svojim djelom otvorio nova i drgačija tematska područja kojima je uz intimne, potvrdio i renesansne poglede na ljudski život.
istovremeno je odredio klasične izražajne oblike noveli pa će taj njegov stil ostati stoljećima uzor ne sammo talijanskoj, nego i svjetskoj prozi.
o boccacciu podrobnije u linku
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|