1867.
hrvatski serbokatolici
dodatan povod 'glasnije' pojave hrvatskih serbokatolika ili osoba iz političkog i javnog života hrvatske, koji su zagovarali ili težili ujedinjenju svih slavenskih naroda s kneževinom srbijom u ravnopravnu zajednicu, evidentiran je u javnim i tiskanim istupima nakon podjele habsburške monarhije u novu državnu tvorevinu austro-ugarsku. te želje o prisajedinjenju urodit će u 20. stoljeću formiranju zajedničke države u različitim formama sa srpskom prevlašću.
austro-ugarska nagodba ili podjela monarhije, poslije poraza u ratu s prusijom potpisana je 21. prosinca 1867., čime je hrvatska bila s okrnjenom državnošću prepuštena mađarskom hegemonizmu.
1937.
snjeguljica i sedam patuljaka,
prvi dugometražni animirani film walta disneya; dobitnik oscara; 10. najkomercijalniji film 20. stoljeća, premijerno je prikazan u hooliwoodu, 21. prosinca 1937.
prema predlošku istoimene grimmove bajke, film u trajanju od 80 minuta, režirao je david d. hand s adrianom caselotti i pintom colvigom u glavnim ulogama.
1983.
"Ma ljudi, je li to moguće?" bio je to delićev krik, 21. prosinca 1983.
" TV reporter Mladen Delić tog je 21. prosinca 1983. na splitskom Poljudu naprosto eksplodirao. Bugarska je do posljednjih sekunda držala rezultat 2 : 2, ali je tada pao odlučujući gol što je Jugoslaviju odvelo na Europsko nogometno prvenstvo. "Ma ljudi, je li to moguće?", kriknuo je Delić i u općem deliriju završio prijenos, koji je bio vrhunac njegova temperamenta i reporterskog umijeća".
/jutarnji list, elektronično izd./
1873.
dubrovački skladatelj, hrvatski glazbeni pedagog i najznačajniji predstavnikk hrvatske glazbene moderne blagoje bersa, rodio se na današnji dan 21. prosinca 1873. u dubrovniku.
glazbeni studij završio u zagrebu i beču, a radni vijek proveo u zagrebu.
Njegova glazba bliska je Richardu Wagneru i Richardu Straussu, ali i G. Mahleru, koji je otvoren prema novome. Postavio je temelje modernom orkestralnom stilu kod nas, uveo u operu realističku tematiku, skladao prva impresionistički obojena djela i odgojio niz istaknutih skladatelja (od 1922.g. predavač na Muzičkoj akademiji u Zagrebu). Bersina muzika je romantična i lirski refleksivna; djela su mu najčešće rapsodičnog oblika, a odlikuju se izradbom pojedinosti. Bio je majstor instrumentacije. On je prvi podigao hrv. orkestralnu muziku do zamjerne visine ne samo u simfonijskim, već i u svojim opernim djelima. Modernitet glazbe ogleda se u njegovim solo pjesmama, zborskim opusima i orkestralnim djelima, ali najjače u operi "Oganj". Fasciniran je tamnim i pesimističnim, biografskim i sudbinskim, što se prepoznaje kao asocijacija na "Jugendstil".
1914.
hrvatski naivni slikar iz hlebina ivan generalić, rođen je 21. prosinca 1914.
(vidi zapis o generaliću na ovim stranicama o datumu njegove smrti 27. studenoga 1992.)
1375.
erudit, umjetnik, trubadur, književnik i svjetski čovjek, talijanski pripovjedač i romanopisac, proučavatelj dantea (napisao danteov životopis i komentar njegove božanske komedije), giovanni boccaccio, umro je 21. prosinca 1375.
pisao je romane u prozi (filociolo); u stihovima (filostrato); autobiografski roman (elegija gospe fiammette), ali najznačajnije je njegovo djelo decameron ili dest dana (1348-1355).
to je zbirka od sto novela. realizirana je kao priča sedam djevojaka i tri mladića koji provode vrijeme u prirodi izvan firence u vrijeme kuge, pričajući naizmjenice po deset novela u tijeku deset dana.
boccaccio je svojim djelom otvorio nova i drgačija tematska područja kojima je uz intimne, potvrdio i renesansne poglede na ljudski život.
istovremeno je odredio klasične izražajne oblike noveli pa će taj njegov stil ostati stoljećima uzor ne sammo talijanskoj, nego i svjetskoj prozi.
o boccacciu podrobnije u linku
Post je objavljen 20.02.2007. u 07:47 sati.