|
UN TEMPO
19.02.2007., ponedjeljak
VREMEPLOV 18. 12.
1936.
asteroid
8422 Mohorovicic.
U Zagrebu je 18. prosinca 1936. umro Andrija Mohorovičić, utemeljitelj meteorološke i geofizičke znanosti u nas te seizmolog svjetskog glasa. Mohorovičić je dokazao postojanje granične plohe koja odjeljuje Zemljinu koru od unutarnjeg plašta. Njemu u čast ploha se zove MOHO, odnosno M-diskontinuitet. Ime hrvatskog znanstvenika nosi i jedan krater na Mjesecu.
/jutarnji list, elektronično izd./
rođen je u voloskom kraj opatije 1857; završeni student matematike i fizike u pragu; predavao metorologiju u pomorskoj školi u bakru, što je i usmjerilo njegov rad i istraživanja nad i pod zemljom; uz druge obveze bavi se intenzivno meteorologijom posebno tijekom profesure u zagrebu i osijeku; kasnijih godina postaje naslovnim izvanrednim sveučilišnim profesorom na mudroslovnom fakultetu u zagrebu za kolegije s područja geofizike i astronomije; najprije je dopisni član, a 1898. i redovni član tadašnje 'Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti' u zagrebu; tajnik je njezina matematičko-prirodoslovna razreda; preminuo je u prosincu 1936.; sahranjen na mirogoju.
za posebna znanstvena istraživanja i rezultate (citat) " Njemu u čast 1996. godine asteroid s rednim brojem 8422 dobio je naziv - 8422 Mohorovicic".
link
1919.
tifusari
pjesnik, prvenstveno lirik; esejist (studija o a.g.matošu, o književno-teorijskim pitanjima), prevoditelj (s makedonskog, talijanskog, francuskog, španjolskog, ruskog), dramatičarar,
jure kaštelan (dalmatinac iz zakučca kraj omiša), rodio se 18. prosinca 1919. godine (umro u zagrebu, 1990.).
u svojoj prvoj zbirci 'crveni konj' (1940), nazočno je njegovo buntovništvo i borbeni stav u odnosu na život.
zbirkom tifusari (po mom mišljenju i najboljom), potresnom slikom stradanja, predstavlja događaje iz revolucionarnog razdoblja jednim spojem moderniste s narodnom umjetnošću; a zbirkom 'pijetao na krovu', skoro oživljava likove palih boraca u patriotsko-pjesničkom zanosu. s istim zanosom poje i u drugim svojim zbirkama koje su svaka na svoj način prožete porodubljenim humanizmom.
bio je voditelj katedre za teoriju književnosti na filozofskom fakultetu u zagrebu, a neko vrijeme i lektor na sorboni. spada u plejadu utemeljitelja hrvatskog modernog pjesničkog izraza. objavljivao je još i članke, prozu, eseje i drame u kojima je utkana mitska koncepcija.
---
Teče i teče, teče jedan slap;
Što u njem znači moja mala kap?
Gle, jedna duga u vodi se stvara,
I sja i dršće u hiljadu šara.
Taj san u slapu da bi mogo sjati,
I moja kaplja pomaže ga tkati.
1980.
liričar, vrlo bliz suvremenom čovjeku jednostavnošću i čistoćom poetskog izraza; pjesnik čije se pjesme čitaju, pamte i recitiraju; pisac koji ostavlja duboki dojam iskrenim i dubokim humanizmom koji prožimlje sav njegov poetski izričaj; pjesnika sutona, večeri, jeseni, bola i žudnje za svjetlom, najviše ga je zaokupljalo obično, svakodnevno, neupadljivo ljudsko lice iz zabačenog restorana ili bolničke čekaonice, iz zagušljiva ureda ili podstanarske sobice, iz radničkog stana ili trešnjevačke ulice, sve to je bio hrvatski pjesnik dobriša cesarić, rođen u požegi (1902), umro je na današnji dan, 18. prosinca 1980. u zagrebu.
uz prijevode s njemačkog i ruskog jezika, cesarić gradi poetske pejzaže nabijene bogatim lirskim ugođajima, što ostaju velikim umjetničkim ostvarenjima.
Zaokupljen temom subjekta u otuđenom svijetu, poeziji je vratio estetiku bola, a orijentacija na čovjeka i društvo uputila ga je na socijalno angažiranu književnost
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|