|
UN TEMPO
18.02.2007., nedjelja
VREMEPLOV 11.12.
1843.
"Svatko tko pomaže čovječanstvu, vojnik je u stalnom ratu"
njemački bakteriolog robert koch, začetnik mikrobiologije i epidemiologije, liječnik koji je zadužio čovječanstvo otkrićem užročnika smrtonosnih bolesti turbekuloze i kolere i suzbijanje drugih zaraznih bolesti (malarije, bolesti spavanja ...), rodio se na današnji dan, 11. prosinca 1843. u clausthalu.
naprijed istaknuta misao bila je njegov životni moto.
dobio je nobela za svoj doprinos 1905.
1894.
prvi sajam automobilske industrije
otvoren je u parizu na današnji dan, 11. prosinca 1894. kao velika manifestacija i svjetska prezentacija uz sudjelovanje čak devet proizvođača tog prijevoznog sredstva koje će ubrzo osvojiti cijeli svijet.
1946.
UNICEF
na današnji dan, 11. prosinca 1946., na osnivačkoj skupštini ujedinjenih naroda (un), osnovan je unicef - united nations international children’s emergency fund, koji je zadržavši ovaj akronim, 1953. preimenovan u united nations children's fund.
osnovan je poslije II. svjetskog rata sa svrhom pomoći djeci europe, ali je vremenom postao opći svjetski fond iste namjene. financira se dragovoljnim prilozima država i vlada svijeta te pomoći pojedinaca i gospodarskih ili drugih organizacija i tvrtki.
od 1991. ponovno je aktiviran u europi kao fond za pomoć ratom ugrožene dječje egzistencije i egzistencije djece zemalja u tranziciji.
1475.
"budući da nam je bog dao papinstvo, uživajmo u njemu", navodno su riječi
lea X., pape
ili lava X.
giovannija de medici, firentinca, sina lorenza di medici - veličanstvenog. bio je papa humanist i prvi predstavnik renesanse na najvišem tronu na hijerarhijskoj skali katoličke crkve, crkve rastrgane teološkim borbama; bio je jedan od najmlađih papa u povijesti te iste crkve. rođen je na kneževskom dvoru firentinske države, 11. prosinca 1475.
giovanni medici jedan od dva sina lorenza veličanstvenog i unuk cosima di medici, osnivača i mecene slavne humanističke akademije, koju je podržavao lorenzo, sudjelujući i osobno (marsiljo ficino, giovanni pico della mirandola, georgius benignus de salviatis /juraj dragišić/ ...), bio je dijelom tog učenog humanističko-renesansnog kruga.
brat mu pietro II. medici je naslijedio oca, a on je nakon kraćeg kardinalskog staža bio imenovan papom uzevši ime
leo (lav) X. 1494.
crkveni krugovi su ga smatrali nezrelim.
u grijehe mu se ubraja proglas o 'kupovini oprosta grijeha', koja je bila i izravnim povodom protestima jana husa i martina lutera. /lutera je papa leo X. izopćio iz katoličke crkve bulom 'decet romanu pontefici', koju je luter javno spalio na gradskom trgu/.
bio je na papinskom tronu do 1521. ( pokopan je u crkvi sv. marije nad minervom).
1918.
najznačajniji slovenski pisac na razmeđu dva stoljeća: novelist, romanopisac, kritičar i prevoditelj (prevodio shakespearova djela), ivan cankar, umro je na danšnji dan,
11. prosinca 1918.
kaže se da "s toliko širine i svestranosti nitko nije razradio slovensku stvarnost" u književnim djelima, kako je to uspjelo ivanu cankaru i to u svim segmentima.
u obradi velike i bogate građe prelazio je kroz različita književna opredjeljenja: dekadentizma, simbolizma, tendencionizma ..., kao neumoljivi kritičar društva svoga doba. najbolja ostvarenja je dao u kraćim, lirski intoniranim crticama i novelama (lik majke).
od mnogobrojnih mu djela spomenut ću ono što sam pročitala 'sluga jernej i njegova pravica' (hlapec jernej in njegova pravica).
izabrana djela izašla su mu u 12. svezaka.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|