Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

17.02.2007., subota

VREMEPLOV 2.12.



1805.

"smotajte sadašnju kartu europe"

bile su riječi engleskog premijera pitta kad je stigla vijest o napoleonovoj pobijedi protiv udruženih snaga austrije i rusije na bojnom polju kod austerlitza (češka), na današnji dan
2. prosinca 1805.

to je bilo o obljetnici njegovog proglašenja francuskim carem. sama pobjeda tako mocnih snaga učinila je napoleona bonapartu suverenim, a činilo se nepobijedivim gospodarem europskog kontinenta.


/izvor/




1823.

amerika amerikancima

baš 2. prosinca 1823., američki predsjednik james monroe, proglasio je političku doktrinu "amerika amerikancima", što je značilo da s a d neće dopuštati kolonijalne ekspedicije na američkom kontinentu.
monroeva doktrina kasnije je dobila mnogo ofenzivniji karakter, jer je amerika ugrozu i zaštitu svojih interesa proširila nad cijelim svijetom




kad smo već kod napoleona

1852.

napoleon III. (charles louis napoleon bonaparte), nečak napoleona I., a sin louisa bonaperte, bio je od 1848. francuski predsjednik, da bi 2. prosinca 1852. postao francuskim carem i vladao do 1870.

napoleon III. rođen je u parizu 1808 - umro u engleskoj, 1873.
bio je protjeran nakon pada napoleona I. 1815; umješan u dvije pobune; vratio se u francusku nakon pobijede revolucije 1848; demagoškim govorima i obećanjima izabran za predsjednika republike; pripremio i izvršio državni udar nakon čega se proglasio carem.

zaslužan je za ekonomski napredak zemlje, za kolonizaciju indokine; u pokušaju sprječavanja ujedinjenja nemačke ratovao s pruskom i bio poražen; zarobljen; emigrirao u englesku gdje je i umro.
u umjetnosti je poznat stil napolen III. koji se proširio europom, osobito se odnosio na namještaj.

potomci ovog francuskog cara žive i danas u francuskoj (a prema wikipediji i u hrvatskoj).

(" U gradu Varaždinu Republika Hrvatska živi Njegovo Carsko Visočanstvo princ Ignacius Louis Carlo Xaviér Bonaparte koji se odrekao titule princa te sada sa svojom obitelji živi pod građanskim imenom. Igor Ignacije Kunić rođen je 14. lipnja 1988. te je Njegovo Carsko Visočanstvo princ Jean - Christophe Louis Ferdinand Albéric Bonaparte njegov bratić")


1923.


znamenita primadona 20. stoljeća, sopran, operna pjevačica grčkog porijekla, maria callas, rođena je u new yorku, 2. prosinca 1923. (umrla u parizu, 1977).

u ateni je završila konzervatorij i debitirala već kao petnaestogodišnjakinja, 1938.
glasom neobičnog opsega i volumena, te izvanrednom vokalnom tehnikom i sposobnošću da se uživi u različite dramske likove i vokalne stilove, ostvarila je mnoštvo jedinstvenih kreacija i potaknula obnovu mnogih zaboravljenih opera. proslavila se izvedbama glavnih uloga u operama verdija, donizzettija i puccinija (ali bellinija, wagnera, bethovena).



1930.
hrvatski akademik, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar, vlatko pavletić, rodio se u zagrebu, 2. prosinca 1930.

pavletića smatraju najplodnijim poslijeratnim hrvatskim književnim kritičarem i esejistom, jer nastoji što dublje prodrijeti u suštinu i bit književnog djela. on je predstavnik tekuće književne kritike.

djela:
'sudbina automata' (1955);
'trenutak sadašnjosti' (1960);
'analiza bez koje se ne može'(1961);
'goran' (1963).

na njegovu biografiju postavljam wikipedijin link.



- 07:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< veljača, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO