|
UN TEMPO
16.02.2007., petak
VREMEPLOV
1943.
tri velika svjetska državnika: sovjetski lider josif staljin, predsjednik sad franklin roosevelt i britanski premijer winston churchill, održali su u teheranu, 28. studenoga 1943. prvi zajednički sastanak, čije su teme i dogovor u konačnici rješile II. svjetski rat i neka poslijeratna otvorena pitanja.
razmatrano je otvaranje drugog fronta u europi, odnosno dogovorena je invazija na francusku do lipnja 1944.; operacije na istočnom frontu te poslijeratno uređenje evrope i pitanje jugoslavije.
obećana je veća pomoć titovim partizanima i uspostava jugoslavije "u potpunom teritorijalnom integritetu i neovisnosti, s tim što će pitanje njenih zapadnih granica biti riješeno poslije rata".
1954.
američki književnik ernest hemingway (1899-1961) postaje dobitnik nobela
za cjelokupnji književni opus. nagrada mu je dodijeljena 28. studenoga 1954.
ugledni američki novelist i romanopisac radio je kao novinar; bio sudionik I. svjetskog rata; živio i radio u parizu; s ratišta španjolske, odlučno je na strani republikanaca; bio ratni dopisnik u kini; u II. svjetskom ratu pisao izvješća sa zapadnog fronta; počinio samoubojstvo. to bi bilo najkraće o njegovoj biografiji.
u književnosti se javio novelama koje su odmah bile zapažene, a ovaj književni žanr njegovao je ustrajno do kraja života. izašlo je više zbirki njegovih novela, a starac i more (1952), dobila je svjetsku slavu (ekranizirana uz nezaboravni lik spencera tracyja).
hemingway je zadržao karakterističan stil, na granici novinarstva i književnosti: kratka rečenica, mnoga ponavljanja; objekcija i osobni dojam; akcija u koju su utkana sva emotivna stanja likova.
okupiran je s tri osnovne teme: rat; borba s bikovima i lov.
od više romana koje je napisao ovdje spominjem:
'zbogom oružje' (1929) - tema 1. svj. rat;
'kome zvono zvoni' (1940) - tema španjolski rat;
'smrt popodne' (1932) - tema korida ...
1820.
njemački trgovac, sociolog, filozof, revolucionar, koautor komunističkog manifesta, prevoditelj i izdavač marxova kapitala, fridrich engels, rođen je u barmenu (blizu kölna), 28. studenoga 1820. (umro u londonu, 1895).
iz dobrostojeće obitelji njemačkog industrijalca, odgojen je u religioznom duhu u kojem i živi do odlaska u berlin. tamo se susreće s novim idejama, njihovim protogonistima i postaje velikim pristalicom mladohegelijanaca, a potom i socijalista.
socijalistička dionica engelsova života potrajat će ostatak njegova života. učvrstit će se i stabilizirati u bliskom susretu s karlom marxom s kojim je ostao nerazdvojan u prijateljstvu i ideji.
krstario je europom; sudjelovao u revolucionarnom ustanku u njemačkoj; emigrirao u svicarsku; radio u londonu; vraćao se u domovinu; materijalno pomagao marxa da završi studij ekonomije i 'kapital', ali i njegovu obitelj, zbog čega je morao ponovno postati tvorničarem. zajedno s marxom piše 'komunistički manifest'.
poslije marxove smrti, trajno nastanjen u londonu, prevodi i objavljuje II., a potom i III. svezak kapitala.
1907.
talijanski pripovjedač, kritičar, esejist, publicista alberto moravia, židov iz moravske, rodio se 28. studenoga 1907. u rimu (umro 1990).
njegovi romani: 'ravnodušni' (1929); 'promašene ambicije' (1935); 'maskerada' (1941) su groteska na fašizam.
nasuprot njima su djela 'rimljanka' (1947); 'neposluh' (1948); 'čočara' (1957) ... dramski tekstovi, tematski uronjeni u predratno, ratno i postratno talijansko društvo.
sumornim i često pesimističkim pisanjem moravia se pokazuje socijalnim kritičarem s dobrim opažanjem same biti suvremenih društvenih i moralnih promjena okruženja.
1680.
28. studenog 1680. umro je gianlorenzo bernini (giovanni lorenzo bernini), jedan od najznačajnijih baroknih umjetnika u rimu i uopće, talijanski kipar, graditelj i slikar.
bio je glavni arhitekt u bazilici sv. petra i uz mnoge druge svoje radove tu je na okupu njegova umjetnička ostavština, primjerice:
- veličanstveni baldahin iznad glavnog oltara;
- spomenik papi urbanu VIII.;
- spomenik papi aleksandru VII.;
- katedra sv. petra, okružena kipovima četvorice crkvenih naučitelja;
u ostala poznata berninijeva djela spadaju:
- ekstaza sv. terezije (crkva s. maria della vittoria);
- kolonada na trgu pred bazilikom;
- fontana na četiri rijeke s obeliskom, piazza navone (četiri diva predstvaljaju rijeke: ganges, dunav, nil i rio de la plata).
mnogo više o berniniju na linku.
dan brown je u svom romanu 'anđeli i demoni' prošetao rimom prateći gotovo sva berninijeva remek djela. ako zbog ničeg drugog, isplati se pročitati je zbog detaljnjih opisa graditeljstva i skulpture ovog izvanrednog umjetnika baroka.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|