|
UN TEMPO
14.02.2007., srijeda
VREMEPLOV
1095.
križarski ratovi - vjerski ratovi
križarski ratovi naziv je za niz vojnih pohoda od 11. do 13. stoljeća kojima je bio cilj "osloboditi" jeruzalem i svetu zemlju od islamske vladavine.
početak ili inicijativu tim ratnim pohodima, koji će potrajati 200 godina, dao je papa urban II. na crkvenim saborima najprije u piacenzi, a potom i u clermontu, na današnji dan
16. studenoga 1095.
papa je pozvao na rat protiv protiv seldžuka, fatimida i drugih islamskih dinastija i država za oslobođenje svetih mjesta u palestini, posebice kristova groba u jeruzalemu, iz ruku muslimana.
zanimljivo je i obećanje sudionicima ratova o oprostu od svakoga grijeha, dok su se ubijanje, pljačka, osvajanje novih posjeda podrazumijevali kao dio obračuna s nevjernicima koji i nisu ljudi.
1940.
hamburg
16. studenoga 1940. u tijeku II. svjetskog rata kraljevsko je zrakoplovstvo (raf) bombardiralo hamburg.
....
1940.
holokaust
varšavski geto u poljskoj 16. studenoga 1940., nacisti su izolirali od bilo kakvog doticaja s vanskim svijetomi i posve zatvorili.
1996.
16. studenoga 1996. majka tereza, časna sestra družbe sestara misionarki, postala je počasnom građankom sad-a.
rođena je u skoplju u aramunskoj katoličkoj obitelji kao agnes gongea boiagi, 27. 08.1910. (umrla u calcutti, 5.09. 1997.).
samostanski život je prihvatila s 18 godina i posvetila se misionarskom radu. živjela je u bengalu i indiji. ime tereza (terezija, u počast svetici tereziji avilskoj) preuzima 1930. uz misionarski rad, podučavala je u jednoj školi u calcutti do 1950., kad osniva družbu sestara misionarka ljubavi koje djeluju među siromašnima, bolesnima, umirućima. njezin red se je umnožio u 450 svjetskih misionarskih središta.
školovala se u zagrebu i imala je hrvatsku diplomatsku putovnicu. nobelovu nagradu za mir dpobila je 1979., a papa ivan pavao II., proglasio je blaženom u listopadu 2003.
1991.
1991 rat u vukovaru, hr. branitelji brane vukovar srcem, a ne oružjem jer su ih svi zaboravili, lagano su otpisani i ne šalje im se oružje i potpora, još 4 dana će izdržati i past će naš veliki grad VUKOVAR
1926.
mika tripalo
rođen na današnji dan 16. studenoga 1926. u sinju, umro u zagrebu 1995.
pravnik i političar od 1969. do smrti.
član izvršnog biroa predsjedništva SKJ i predsjedništva SFRJ;
jedan od glavnih vođa hrvatskog proljeća 1971., nako čega je isključen iz političkog života;
jedan od vođa koalicije narodnog sporazuma, 1990.;
jedan od osnivača HSN-a;
saborski zastupnik, 1993;
jedan od osnivača HHO-a;
predsjednik zaklade otvoreno društvo - hrvatske (soroš).
1910.
vinkovački i hrvatski književnik ivan kozarac (pseudonim vanja kosan), umro je 16. studenoga 1910. u vinkovcima.
"Za života je objavio zbirku poetske proze "Slavonska krv". U posmrtno objavljenom psihološkom romanu "Đuka Begović", jednom od najboljih proznih ostvarenja hrvatske moderne, oslikava osobne nemire i moralne aspekte propadanja slavonskog sela".
roman đuka begović predstavlja vrhunac kozarčeva pripovjedačkog umijeća. pun je slavonizama, povincijalizama, tuđica i onomatopejksih riječi, vojničkog žargona i ukrasa i ritma slavonskog bečarca. oblikovan u modernističkoj matrici, kozarčev roman ima jedno od najznačajnih mjesta, a sam autor se svrstava u red istaknutih prozaika svoga vremena.
---
1960.
američki glumac clark gable, umro je u hollywood, 16. studenoga 1960.
bio je među najpoznatijim i najpopularnijim filmskim glumcima između dva rata, glumeći avanturističke likove kao izraziti individualac.
najpoznatija mu je uloga retta butlera u filmu prohujalo s vihorom. međutim oscara je dobio za film dogodilo se jedne noći, 1934. godine.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|