1095.
križarski ratovi - vjerski ratovi
križarski ratovi naziv je za niz vojnih pohoda od 11. do 13. stoljeća kojima je bio cilj "osloboditi" jeruzalem i svetu zemlju od islamske vladavine.
početak ili inicijativu tim ratnim pohodima, koji će potrajati 200 godina, dao je papa urban II. na crkvenim saborima najprije u piacenzi, a potom i u clermontu, na današnji dan
16. studenoga 1095.
papa je pozvao na rat protiv protiv seldžuka, fatimida i drugih islamskih dinastija i država za oslobođenje svetih mjesta u palestini, posebice kristova groba u jeruzalemu, iz ruku muslimana.
zanimljivo je i obećanje sudionicima ratova o oprostu od svakoga grijeha, dok su se ubijanje, pljačka, osvajanje novih posjeda podrazumijevali kao dio obračuna s nevjernicima koji i nisu ljudi.
1940.
hamburg
16. studenoga 1940. u tijeku II. svjetskog rata kraljevsko je zrakoplovstvo (raf) bombardiralo hamburg.
....
1940.
holokaust
varšavski geto u poljskoj 16. studenoga 1940., nacisti su izolirali od bilo kakvog doticaja s vanskim svijetomi i posve zatvorili.
1996.
16. studenoga 1996. majka tereza, časna sestra družbe sestara misionarki, postala je počasnom građankom sad-a.
rođena je u skoplju u aramunskoj katoličkoj obitelji kao agnes gongea boiagi, 27. 08.1910. (umrla u calcutti, 5.09. 1997.).
samostanski život je prihvatila s 18 godina i posvetila se misionarskom radu. živjela je u bengalu i indiji. ime tereza (terezija, u počast svetici tereziji avilskoj) preuzima 1930. uz misionarski rad, podučavala je u jednoj školi u calcutti do 1950., kad osniva družbu sestara misionarka ljubavi koje djeluju među siromašnima, bolesnima, umirućima. njezin red se je umnožio u 450 svjetskih misionarskih središta.
školovala se u zagrebu i imala je hrvatsku diplomatsku putovnicu. nobelovu nagradu za mir dpobila je 1979., a papa ivan pavao II., proglasio je blaženom u listopadu 2003.
1991.
1991 rat u vukovaru, hr. branitelji brane vukovar srcem, a ne oružjem jer su ih svi zaboravili, lagano su otpisani i ne šalje im se oružje i potpora, još 4 dana će izdržati i past će naš veliki grad VUKOVAR
1926.
mika tripalo
rođen na današnji dan 16. studenoga 1926. u sinju, umro u zagrebu 1995.
pravnik i političar od 1969. do smrti.
član izvršnog biroa predsjedništva SKJ i predsjedništva SFRJ;
jedan od glavnih vođa hrvatskog proljeća 1971., nako čega je isključen iz političkog života;
jedan od vođa koalicije narodnog sporazuma, 1990.;
jedan od osnivača HSN-a;
saborski zastupnik, 1993;
jedan od osnivača HHO-a;
predsjednik zaklade otvoreno društvo - hrvatske (soroš).
1910.
vinkovački i hrvatski književnik ivan kozarac (pseudonim vanja kosan), umro je 16. studenoga 1910. u vinkovcima.
"Za života je objavio zbirku poetske proze "Slavonska krv". U posmrtno objavljenom psihološkom romanu "Đuka Begović", jednom od najboljih proznih ostvarenja hrvatske moderne, oslikava osobne nemire i moralne aspekte propadanja slavonskog sela".
roman đuka begović predstavlja vrhunac kozarčeva pripovjedačkog umijeća. pun je slavonizama, povincijalizama, tuđica i onomatopejksih riječi, vojničkog žargona i ukrasa i ritma slavonskog bečarca. oblikovan u modernističkoj matrici, kozarčev roman ima jedno od najznačajnih mjesta, a sam autor se svrstava u red istaknutih prozaika svoga vremena.
---
1960.
američki glumac clark gable, umro je u hollywood, 16. studenoga 1960.
bio je među najpoznatijim i najpopularnijim filmskim glumcima između dva rata, glumeći avanturističke likove kao izraziti individualac.
najpoznatija mu je uloga retta butlera u filmu prohujalo s vihorom. međutim oscara je dobio za film dogodilo se jedne noći, 1934. godine.
Post je objavljen 14.02.2007. u 10:38 sati.