Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

14.02.2007., srijeda

VREMEPLOV


1970.

odavanje počasti žrtvama nacističkog genocida

njemački kancelar willy brandt je 13. studenoga 1970., kleknuo pred spomenik nekadašnjem varšavskom getu kako bi odao počast žrtvama nacističkog genocida.

bilo je to u povodu posjeta varšavi zbog potpisivanja poljsko-zapadnonjemačkoga ugovora, kojim su potvrđene dotad sporne granice na rijeci odri i nisi, dogovorene još 1945. na konferenciji u potsdamu.

---

354.

'sumnjam, dakle jesam'

kršćanski svetac, filozof i najveći crkveni naučitelj aurelije augustin, rođen je 13. studenoga 354. u numidiji (grad tagasta).

učitelj gramatike i retorike u zreloj dobi je primio kršćanstvo u milanu, ostavio svjetovni život i postao svećenikom. njegova je izreka: "sumnjam, dakle jesam", nastala pod utjecajem platona i neoplatonista.
samo u njegovoj religijskoj filozofiji bog je središte svega, uzrok i svrha. od boga je sve, jer on je pre(mudar, dobar) i svemoguć, a zlo je samo nedostatak dobra.
kao zastupnik voluntarizma smatrao je da je volja je bitna moć. čovjekova je volja, odluka i sloboda nisu u ovisnosti o njegovom razumu i svijesti. jer bog, odlukom svoje volje, stvara svijet.
augustin je bio ocem skolastike.


---

1868.

gioacchino antonio rossini, talijanski skladatelj, umro je u passy pokraj pariza,
13. studenoga 1868.

opera bračna mjenica, 1810 praizvedena u veneciji bila je njegov prvijenac u kojoj se naslanja na stil kasnonapuljske škole, koji će ubrzo ostaviti iza sebe i predstaviti se novim i posve izgrađenim, pod utjecajem mozarta.
od 1813-1823 skladao je, za talijanske kazališne kuće, preko 30 opera. to je razdoblje u kojemu je nastao i seviljski brijač, njegovo najpoznatija opera ili remek-djelo talijanskog buffo stila.

osim opera rossini se je iskazao se je i u drugim glazbenim vrstama kojima se je posvetio u zvanju kraljevskog skladatelja u parizu, gdje je dočekao i kraj života.


1974.

vittorio de sica, talijanski filmski redatelj i glumac umro je također u parizu na današnji dan, 13. studenoga 1974.


filmsku karijeru je započeo kao glumac na kazališnim daskama, kasnije na filmu, da bi se u ranim četrdesetim okušao kao redatelj. bio je iznimno uspješan i pridonio je razvitku neorealizma u talijanskom filmu. teme su mu stanje društva u poslijeratnoj italiji sa skoro realističko-dokumentarnim pristupom.

de sicini poznati filmovi:

"Kradljivci bicikla",
"Čudo u Milanu",
"Brak na talijanski način",
"Jučer, danas, sutra".





- 10:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< veljača, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO