1970.
odavanje počasti žrtvama nacističkog genocida
njemački kancelar willy brandt je 13. studenoga 1970., kleknuo pred spomenik nekadašnjem varšavskom getu kako bi odao počast žrtvama nacističkog genocida.
bilo je to u povodu posjeta varšavi zbog potpisivanja poljsko-zapadnonjemačkoga ugovora, kojim su potvrđene dotad sporne granice na rijeci odri i nisi, dogovorene još 1945. na konferenciji u potsdamu.
---
354.
'sumnjam, dakle jesam'
kršćanski svetac, filozof i najveći crkveni naučitelj aurelije augustin, rođen je 13. studenoga 354. u numidiji (grad tagasta).
učitelj gramatike i retorike u zreloj dobi je primio kršćanstvo u milanu, ostavio svjetovni život i postao svećenikom. njegova je izreka: "sumnjam, dakle jesam", nastala pod utjecajem platona i neoplatonista.
samo u njegovoj religijskoj filozofiji bog je središte svega, uzrok i svrha. od boga je sve, jer on je pre(mudar, dobar) i svemoguć, a zlo je samo nedostatak dobra.
kao zastupnik voluntarizma smatrao je da je volja je bitna moć. čovjekova je volja, odluka i sloboda nisu u ovisnosti o njegovom razumu i svijesti. jer bog, odlukom svoje volje, stvara svijet.
augustin je bio ocem skolastike.
---
1868.
gioacchino antonio rossini, talijanski skladatelj, umro je u passy pokraj pariza,
13. studenoga 1868.
opera bračna mjenica, 1810 praizvedena u veneciji bila je njegov prvijenac u kojoj se naslanja na stil kasnonapuljske škole, koji će ubrzo ostaviti iza sebe i predstaviti se novim i posve izgrađenim, pod utjecajem mozarta.
od 1813-1823 skladao je, za talijanske kazališne kuće, preko 30 opera. to je razdoblje u kojemu je nastao i seviljski brijač, njegovo najpoznatija opera ili remek-djelo talijanskog buffo stila.
osim opera rossini se je iskazao se je i u drugim glazbenim vrstama kojima se je posvetio u zvanju kraljevskog skladatelja u parizu, gdje je dočekao i kraj života.
1974.
vittorio de sica, talijanski filmski redatelj i glumac umro je također u parizu na današnji dan, 13. studenoga 1974.
filmsku karijeru je započeo kao glumac na kazališnim daskama, kasnije na filmu, da bi se u ranim četrdesetim okušao kao redatelj. bio je iznimno uspješan i pridonio je razvitku neorealizma u talijanskom filmu. teme su mu stanje društva u poslijeratnoj italiji sa skoro realističko-dokumentarnim pristupom.
de sicini poznati filmovi:
"Kradljivci bicikla",
"Čudo u Milanu",
"Brak na talijanski način",
"Jučer, danas, sutra".
Post je objavljen 14.02.2007. u 10:19 sati.