|
UN TEMPO
14.02.2007., srijeda
VREMEPLOV
1886.
svečano je otkriven u njujorškoj luci i danas čuveni kip slobode na današnji dan 28. listopada 1886.
djelo je to auguste bartholdija, francuskog ljevača, čiju je čeličnu konstrukciju izradio autor eiffelovog tornja gustava eiffel.
prvobitni naziv skulpture bio je 'sloboda kruži svijetom', a golemi kip žene s bakljom ( težak 225 t i visok 46 m) , poklonjen je americi u znak najvećeg prijateljstva.
---
1918.
na današnji dan 28. listopada 1918. u centralnoj europi stvorena je nova državna tvorevina čehoslovačka. uz različite nazive, ali ujedinjenih naroda čeha i slovaka, održala se do 1. siječnja 1993. država se na miroljubivi način razdvojila na republike: češku i slovačku.
razdvajanje čehoslovačke poznato je kao baršunasti razvod, što je analogija baršunastoj revoluciji.*)
*)
praška baršunasta revolucija, 1989. godine
---
1492.
računa se da je na današnji dan, 28. listopada 1492. kristofor kolumbo pristao uz obale kube. kolumbova otkrića (1492.) smatraju se početkom novoga vijeka.*)
*)
srednji vijek počinje padom rimskog carstva i traje do kolumbovih otkrića.
---
1785.
car josip II, je 28. listopada 1785. godine objavio patent o ukinuću kmetstva na području ugarske i hrvatske.
to je konkretno značilo oslobađanje ovisnosti seljaka o gospodaru i omogućavalo mu je neometanu selidbu, a oslobađalo ga je obveze da bez svoje volje radi na tuđoj zemlji.
sloboda kmetovima bila je čista formalnost. naime, zemlja je i dalje pripadala feudalcima, što će riješiti tek reforma bana josipa jelačića 1848. godine.
---
1465.
erazmo roterdarmski (desiderius erasmus roterodamus), nizozemski je humanist, književnik, filolog i filozof, pravim imenomzvao se je geert geerts rođen je 28. listopada 1465.
sukladno humanističkoj tradiciji svoje je ime latinizirao u desiderus (prema nekim izvorima naziv desiderus je uzeo pogrešno prevodeći značenje svog nizozemskog imena geert, smatrajući da potječe od pojma begeren - željeti).
bio je izvanbračni sin svećenika gerarda iz rotterdama i majke margarete.
erazma smatraju najsvjetlijom i najznačajnijom ličnosti humanizma kako zbog književno-znanstvenog rada, tako i zbog životnog stava. bio je humanist od formata, majstor latinskog stila koji se okušao s uspjehom u gotovo svim književnim formama od poezije do znanstvenih rasprava.
čuvena su njegova izdanja aristotela, novog zavjeta, jeronima, augustina, ambrozija, ..., jer su ona bila temelji europske filologije i tekstovne kritike.
spis de ratione studii (o načinu učenja), smatra se prvim školskim programom u humanističkom sustavu obrazovanja.
___
1907.
đuro deželić, hrvatski književnik rođen u ivanić gradu, umro je na današnji dan 28. listopada 1907.
pisao je povijesne i filozofske rasprave, političke članke, poeziju, pripovijesti, romane, putopise i životopise poznatih sunarodnjaka, ali i članke iz hrvatske povijesti.
djelovao je do smrti kao političar, gradski vijećnik i dogradonačelnik. u zasluge mu se broje mnoga poboljšanja u gradu zagrebu, osobito uređenja trgova i gradnja vodovoda. bio je osnivač vatrogasne službe u hrvatskoj (1868.). prvobitni politički stav unioniste, zamijenio je kasnije pravaštvom.
na području kulture deželić će ostati zapamćen po svojoj uredničkoj djelatnosti: kao urednik 'narodnih novina' i 'danice', i prvi urednik 'domobrana' (1866.) i 'vijenca' (1869).
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|