1886.
svečano je otkriven u njujorškoj luci i danas čuveni kip slobode na današnji dan 28. listopada 1886.
djelo je to auguste bartholdija, francuskog ljevača, čiju je čeličnu konstrukciju izradio autor eiffelovog tornja gustava eiffel.
prvobitni naziv skulpture bio je 'sloboda kruži svijetom', a golemi kip žene s bakljom ( težak 225 t i visok 46 m) , poklonjen je americi u znak najvećeg prijateljstva.
---
1918.
na današnji dan 28. listopada 1918. u centralnoj europi stvorena je nova državna tvorevina čehoslovačka. uz različite nazive, ali ujedinjenih naroda čeha i slovaka, održala se do 1. siječnja 1993. država se na miroljubivi način razdvojila na republike: češku i slovačku.
razdvajanje čehoslovačke poznato je kao baršunasti razvod, što je analogija baršunastoj revoluciji.*)
*)
praška baršunasta revolucija, 1989. godine
---
1492.
računa se da je na današnji dan, 28. listopada 1492. kristofor kolumbo pristao uz obale kube. kolumbova otkrića (1492.) smatraju se početkom novoga vijeka.*)
*)
srednji vijek počinje padom rimskog carstva i traje do kolumbovih otkrića.
---
1785.
car josip II, je 28. listopada 1785. godine objavio patent o ukinuću kmetstva na području ugarske i hrvatske.
to je konkretno značilo oslobađanje ovisnosti seljaka o gospodaru i omogućavalo mu je neometanu selidbu, a oslobađalo ga je obveze da bez svoje volje radi na tuđoj zemlji.
sloboda kmetovima bila je čista formalnost. naime, zemlja je i dalje pripadala feudalcima, što će riješiti tek reforma bana josipa jelačića 1848. godine.
---
1465.
erazmo roterdarmski (desiderius erasmus roterodamus), nizozemski je humanist, književnik, filolog i filozof, pravim imenomzvao se je geert geerts rođen je 28. listopada 1465.
sukladno humanističkoj tradiciji svoje je ime latinizirao u desiderus (prema nekim izvorima naziv desiderus je uzeo pogrešno prevodeći značenje svog nizozemskog imena geert, smatrajući da potječe od pojma begeren - željeti).
bio je izvanbračni sin svećenika gerarda iz rotterdama i majke margarete.
erazma smatraju najsvjetlijom i najznačajnijom ličnosti humanizma kako zbog književno-znanstvenog rada, tako i zbog životnog stava. bio je humanist od formata, majstor latinskog stila koji se okušao s uspjehom u gotovo svim književnim formama od poezije do znanstvenih rasprava.
čuvena su njegova izdanja aristotela, novog zavjeta, jeronima, augustina, ambrozija, ..., jer su ona bila temelji europske filologije i tekstovne kritike.
spis de ratione studii (o načinu učenja), smatra se prvim školskim programom u humanističkom sustavu obrazovanja.
___
1907.
đuro deželić, hrvatski književnik rođen u ivanić gradu, umro je na današnji dan 28. listopada 1907.
pisao je povijesne i filozofske rasprave, političke članke, poeziju, pripovijesti, romane, putopise i životopise poznatih sunarodnjaka, ali i članke iz hrvatske povijesti.
djelovao je do smrti kao političar, gradski vijećnik i dogradonačelnik. u zasluge mu se broje mnoga poboljšanja u gradu zagrebu, osobito uređenja trgova i gradnja vodovoda. bio je osnivač vatrogasne službe u hrvatskoj (1868.). prvobitni politički stav unioniste, zamijenio je kasnije pravaštvom.
na području kulture deželić će ostati zapamćen po svojoj uredničkoj djelatnosti: kao urednik 'narodnih novina' i 'danice', i prvi urednik 'domobrana' (1866.) i 'vijenca' (1869).
Post je objavljen 14.02.2007. u 07:42 sati.