Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

17.08.2006., četvrtak

krvni raskol, koji je posredno bio generatorom krize unutar vladajućih struktura počivao je prvenstveno na borbi za vlast između pojedinih vlasteoskih rodova.

vlasteoski rodovi, poznati kao casata bijahu između sebe toliko krvno povezani i isprepleteni s drugim rodovima iste vladajuće strukture po muškoj ili ženskoj liniji, da je bilo toliko razvidno: tko je tko i kome pripada, po kojoj rodbinskoj ili tazbinskoj liniji i to koljenima unazad.

ubojstvo poznatog dubrovačkog diplomate frana gundulića 1589. čiji je ubojica bio marin bobaljević, možda će na najbolji način ilustrirati rodovsku zamršenost vlastelinskih obitelji. 4)

ovaj slučaj s usporednim političkim i rodovskim razlogom smatra se kapljicom, koja je prelila već prepunu čašu međusobne netrpeljivosti i bila povodom međurodovskom sukobu ili početku otvorenog raskola dubrovačkog plemstva.

anica, žena ubijenog gundulića potjecala je iz obitelji bobaljević (bobali). bila je najbliža rođakinja muževom ubojici (ona i marin bobaljević bili su djeca sestara iz roda restića/resti).

članovi iz obitelji restića zajedno sa svojim istomišljenicima povezanim brojnim rodovskim vezama odigrat će koju godinu kasnije ključnu ulogu u velikourotničkoj epizodi, poznatoj kao velika zavjera. kazna republike je bila razvlaštenje i protjerivanje ubojice, a ne smrtna osuda, što je tek na kratko smirilo nemirne, nepopravljivo narušene rodovske duhove. no bobaljević, restić i đurđević, klan koji je izvršio ili sudjelovao u ubojstvu gundulica, našao je zaštitnike na apeninskom poluotoku. odatle su udruženi pristalicama protuosmanlijske zavjere, angažirano sudjelovali u njezinoj pripremi, uključujući u cijelu akciju posredno i svoju državu.


4)
godine 1580. španjolska je pokorila portugal. dubrovčani su imali tradicionalno dobre odnose sa španjolskom pa je čak 40 dubrovačkih teretnih brodova sudjelovalo u španjolskoj armadi filipa II. protiv portugala, što naglašava 1581. izaslanik dubrovačke vlade frano gundulić u svom izvješću španjolskom potkralju u napulju.

frano gundulić, najpoznatiji dubrovački diplomat, kao utjecajni zagovornik proosmanske linije, bio je trn u oku protuosmanskoj struji dubrovačke vlastele na čelu s bobalijem (bobaljevićem) i udruženim simpatizerima rodovski povezanim u dosta jaku oporbenu struju suprotstavljenu konzervativnom mišljenju da dubrovnik treba zadržati neutralnost i nepromijenjen način plaćanja slobode turcima. zato se njegovo ubojstvo tretira kao politički čin, a iz prije spomenutog to demonstrira i naglašava se krvni raskol dubrovačkih casata.


- 23:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< kolovoz, 2006 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO