krvni raskol, koji je posredno bio generatorom krize unutar vladajućih struktura počivao je prvenstveno na borbi za vlast između pojedinih vlasteoskih rodova.
vlasteoski rodovi, poznati kao casata bijahu između sebe toliko krvno povezani i isprepleteni s drugim rodovima iste vladajuće strukture po muškoj ili ženskoj liniji, da je bilo toliko razvidno: tko je tko i kome pripada, po kojoj rodbinskoj ili tazbinskoj liniji i to koljenima unazad.
ubojstvo poznatog dubrovačkog diplomate frana gundulića 1589. čiji je ubojica bio marin bobaljević, možda će na najbolji način ilustrirati rodovsku zamršenost vlastelinskih obitelji. 4)
ovaj slučaj s usporednim političkim i rodovskim razlogom smatra se kapljicom, koja je prelila već prepunu čašu međusobne netrpeljivosti i bila povodom međurodovskom sukobu ili početku otvorenog raskola dubrovačkog plemstva.
anica, žena ubijenog gundulića potjecala je iz obitelji bobaljević (bobali). bila je najbliža rođakinja muževom ubojici (ona i marin bobaljević bili su djeca sestara iz roda restića/resti).
članovi iz obitelji restića zajedno sa svojim istomišljenicima povezanim brojnim rodovskim vezama odigrat će koju godinu kasnije ključnu ulogu u velikourotničkoj epizodi, poznatoj kao velika zavjera. kazna republike je bila razvlaštenje i protjerivanje ubojice, a ne smrtna osuda, što je tek na kratko smirilo nemirne, nepopravljivo narušene rodovske duhove. no bobaljević, restić i đurđević, klan koji je izvršio ili sudjelovao u ubojstvu gundulica, našao je zaštitnike na apeninskom poluotoku. odatle su udruženi pristalicama protuosmanlijske zavjere, angažirano sudjelovali u njezinoj pripremi, uključujući u cijelu akciju posredno i svoju državu.
4)
godine 1580. španjolska je pokorila portugal. dubrovčani su imali tradicionalno dobre odnose sa španjolskom pa je čak 40 dubrovačkih teretnih brodova sudjelovalo u španjolskoj armadi filipa II. protiv portugala, što naglašava 1581. izaslanik dubrovačke vlade frano gundulić u svom izvješću španjolskom potkralju u napulju.
frano gundulić, najpoznatiji dubrovački diplomat, kao utjecajni zagovornik proosmanske linije, bio je trn u oku protuosmanskoj struji dubrovačke vlastele na čelu s bobalijem (bobaljevićem) i udruženim simpatizerima rodovski povezanim u dosta jaku oporbenu struju suprotstavljenu konzervativnom mišljenju da dubrovnik treba zadržati neutralnost i nepromijenjen način plaćanja slobode turcima. zato se njegovo ubojstvo tretira kao politički čin, a iz prije spomenutog to demonstrira i naglašava se krvni raskol dubrovačkih casata.
Post je objavljen 17.08.2006. u 23:57 sati.