|
UN TEMPO
29.07.2006., subota
MANDRAGORA, afrodizijak, lijek, otrov
drugi dio odnosi se na jednu od najčuvenijih biljki na svijetu, ovjekovječenu u literaturi preko shakespearevog i machiavellievog pera, smrti ivane orleanske, u spisima galena, ali i njegovih grčkih kolega, čak i homera, oslikanu ili sačuvanu u grobnicama egipatskih faraona, navedenu u biblijskim starozavjetnim knjigama – mandragolu, mandragoru (grčki) , mandragora officinalis l. (latinski), biljka trajnica, otrovnica, afrodizijak, opijat, lijek, amajlija sve u jednom i sve odjednom.
zašto spominjem mandragoru?
ona je jedan od osnovnih sastojaka otrova, ali je i sama je otrov.
uz sva ostala njezina dobra ili fiktivno dobra djelovanja, spominjem je najviše iz razloga što se ta čudna biljka kojoj je povijest ili stvarnost dodijelila toliko mnogo različitih značenja i učinaka, udomaćila i jedino uspijeva na dubrovačkom području, na području nekadašnje dubrovačke republike, točnije u eskulapovom vrtu ili na padinama snježnice, brda iznad konavala.
vjerujem da je teško danas naći iole pismeniju osobu, koja nije za nju čula ili kojoj iz literature, predaje ili stvarnosti, nisu poznata neka njezina svojstva, učinci, uključujući i one koji joj se samo pridaju.
tražeći na internetu fotografije mandragore, naišla sam tako na mnogo tekstova u kojima se opisuje ova biljka i njezin močni i mistični utjecaj kroz vrlo dugu povijest. tekstovi su uglavnom prepisivani, tako, kad se pročita jedan od njih, o mandragori manje-više doznaš sve ono što je o njoj navedeno u rječniku simbola (dj. chavallier-a.gheebrandr, mh, zagreb, 1978., str. 387.), gdje je zastupljena u ulozi simbola.
medicinska literatura priznaje joj isključivo učinke koji proizlaze iz sastojaka njezina tkiva i opisuje ih kao analgetike s halucinogenim osobinama.
mandragora je simbol plodnosti, pomoću nje se otkriva budućnost, pribavlja bogatstvo. naime mandragora je u odmjerenim dozama droga koja može izazvati fikcije, ali u polubudnom stanju. i danas je korisna u špijunskim poslovima, jer je drogirani mandragorom podložan sugestijama pa mu je vrlo jednostavno obaviti uslugu 'pranja mozga'.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|