|
|
UN TEMPO
25.07.2006., utorak
"Stoga u ovom tekstu neću pokušati odgovoriti na pitanje odgovara li bolest koja se u izvorima spominje pod nazivima pestis, pestilentia i sl. uistinu i u svim slučajevima kugi u današnjem smislu riječi. Pitanja koja me zanimaju tiču se utjecaja kuge i kužnih epidemija u Europi od srednjeg vijeka do početka 19. stoljeća na društvo, ekonomiju, medicinu, pomorstvo, umjetnost, zakonodavstvo i mnoga druga područja aktivnosti. Ponegdje, primjerice u religiji ili umjetnosti, ti su utjecaji posve vidljivi; drugdje, npr. u vezi s hipotezom da je iznenadno smanjenje broja stanovnika u Europi u 14. stoljeću potaknulo cijeli niz tehnoloških izuma i reorganizaciju proizvodnje kako bi se kompenzirao nastali manjak radne snage, teže su provjerljivi i prihvaćeni".
arhivska građa koja govori o ovoj pošasti 14. i 15 stoljeća, ali u manjem opsegu i kasnijih razdoblja iako oskudna, vrlo je važna, kako kaže autorica članka, i "reprezentativna je za proučavanje suživota kuge i europskog društva".
najviše građe, u tom smislu, pruža baš dubrovački arhiv pa ću se u daljnjem tekstu baviti dokumentima koji o bolesti i karanteni najvjernije svjedoče.
prva epidemija kuge, koja je izazvala strah u europi usmrtivši između četvrtine i dvije trećine tadašnje populacije bila je ona 1348,-1349., poznata je kao "crna smrt". dubrovčanin dinko ragninina (ranjina), autor kronike o povijesti dubrovnika spominje ranije epidemije, 901. i 1293. godine. ragnina pri tom koristi različite nazive, pa ove ranije naziva 'mortalita', a za epidemiju iz 1348. godine koristi riječ 'peste'.
prema njegovim podacima umrlo je 170-orica iz rediva vlastele dubrovačke, više od 300 imućnih pučana te najmanje 1000 građana koja pripadahu tzv. sitnom puku. obzirom na nevelik broj stanovnika grada te su brojke dosta velike pa ako i nisu posve točne one na određeni način daju približnu sliku onoga što je ova pošast značila i kako je dubok dojam ostavila na preživjele.
da li je ranjina baratao pravim i točnim informacijama, ne znamo zasigurno, no jedan drugi podatak možda potvrđuje njegove navode. iz zapisa 1351. spominje se povećan broj oporuka koje rizničari katedrale sv. marije ne stižu obraditi.
izvan svake sumnje da je tragedija koju je izazvala kuga na području republike te 1348. godine, ali i druge epidemije u kasnijim desetljećima morala biti povodom odluke o osnivanju karantene. život se morao nastaviti, a život su činili pomorstvo i trgovina.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
