"Stoga u ovom tekstu neću pokušati odgovoriti na pitanje odgovara li bolest koja se u izvorima spominje pod nazivima pestis, pestilentia i sl. uistinu i u svim slučajevima kugi u današnjem smislu riječi. Pitanja koja me zanimaju tiču se utjecaja kuge i kužnih epidemija u Europi od srednjeg vijeka do početka 19. stoljeća na društvo, ekonomiju, medicinu, pomorstvo, umjetnost, zakonodavstvo i mnoga druga područja aktivnosti. Ponegdje, primjerice u religiji ili umjetnosti, ti su utjecaji posve vidljivi; drugdje, npr. u vezi s hipotezom da je iznenadno smanjenje broja stanovnika u Europi u 14. stoljeću potaknulo cijeli niz tehnoloških izuma i reorganizaciju proizvodnje kako bi se kompenzirao nastali manjak radne snage, teže su provjerljivi i prihvaćeni".
arhivska građa koja govori o ovoj pošasti 14. i 15 stoljeća, ali u manjem opsegu i kasnijih razdoblja iako oskudna, vrlo je važna, kako kaže autorica članka, i "reprezentativna je za proučavanje suživota kuge i europskog društva".
najviše građe, u tom smislu, pruža baš dubrovački arhiv pa ću se u daljnjem tekstu baviti dokumentima koji o bolesti i karanteni najvjernije svjedoče.
prva epidemija kuge, koja je izazvala strah u europi usmrtivši između četvrtine i dvije trećine tadašnje populacije bila je ona 1348,-1349., poznata je kao "crna smrt". dubrovčanin dinko ragninina (ranjina), autor kronike o povijesti dubrovnika spominje ranije epidemije, 901. i 1293. godine. ragnina pri tom koristi različite nazive, pa ove ranije naziva 'mortalita', a za epidemiju iz 1348. godine koristi riječ 'peste'.
prema njegovim podacima umrlo je 170-orica iz rediva vlastele dubrovačke, više od 300 imućnih pučana te najmanje 1000 građana koja pripadahu tzv. sitnom puku. obzirom na nevelik broj stanovnika grada te su brojke dosta velike pa ako i nisu posve točne one na određeni način daju približnu sliku onoga što je ova pošast značila i kako je dubok dojam ostavila na preživjele.
da li je ranjina baratao pravim i točnim informacijama, ne znamo zasigurno, no jedan drugi podatak možda potvrđuje njegove navode. iz zapisa 1351. spominje se povećan broj oporuka koje rizničari katedrale sv. marije ne stižu obraditi.
izvan svake sumnje da je tragedija koju je izazvala kuga na području republike te 1348. godine, ali i druge epidemije u kasnijim desetljećima morala biti povodom odluke o osnivanju karantene. život se morao nastaviti, a život su činili pomorstvo i trgovina.
Post je objavljen 25.07.2006. u 21:53 sati.