|
|
UN TEMPO
19.07.2006., srijeda
kad sam tražila literaturu na kojoj bi temeljila svoje pisanje o 'sponzi' - divoni, malo toga sam našla. ono što je napisana porazbacano je u časopisima. to ne znači da 'divona' nije nigdje spomenuta. štoviše, puno naslova počinje nazivom "sponza ...", ali ništa konkretno, osim o sponzi kao mjestu neke manifestacije, sponzi kao hraništu dokumentacije dubrovačke povijesti. dakle, jednostavno, siromaštvo literature. iz dostupne mi, bolje reći pronađene u knjižnicama zavičajne zbirke 'ragusina', doznala sam ili možda nazrela razlog tako oskudnog zanimanja za ovu prelijepu palaču.
osnovni je razlog, po mom sudu, je u tome što je sponza kao objekt visoke umjetničke vrijednosti opisivana s dvije različite i međusobno oprečne razine.
povjesničari umjetnosti, među kojima prednjači, po sudu mnogih, povjesničar umjetnosti ljubo karaman, definirao je ovaj objekt kao višeslojnu građevinu, koja se gradila tijekom dužih vremenskih razdoblja i zbog toga je stilski raznolika. (prof. lj. karaman je nesumnjivi autoritet iz ove oblasti).
drugo veliko ime u opisu hrvatske umjetničke, osobito graditeljske baštine je cvito fisković, čije je mišljenje posve oprečno karamanovom. kad je riječ o 'sponzi' fisković je nepokolebljiv u zagovaranju teorije o njezinoj gradnji u jednom 'dahu'.
http://img143.imageshack.us/img143/8938/p1010051sptrijem2wi9.jpg
vanjski trijem, snimak d, 2006.
svi ostali mogu se ubrojiti tek u treću skupinu autora, koji će se mišljenjima prikloniti jednom od dvojice navedenih i odatle stvarati vlastite zaključke, ili su do nekih svojih zaključaka došli iz manje vjerodostojnih izvora. takvih je zapravo i najviše.
izuzetak je svakako i zbog toga ga posebno i navodim, arhitekt, umjetnik i slikar mladen pejaković i njegov posebni prilog (kojemu sam uživala čitajući ga), napisan u knjizi "omjeri i znakovi".
povjesničari umjetnosti na čelu s prof. ljubom karamanom pišu o sponzi kao o nejedinstvenom objektu koja nije odjednom sazidana, već se je zidala u etapama, što više naslanjala se (po nekima) na prethodni objekt carinarnice koji je od ranije bio na tom mjestu. to ili slično piše i slobodan p. novak u svom prilogu o sponzi. spominje čak i izgradnju hospituma za strance na ovom mjestu iz 1347. godine u kojemu je (cit.) "1402. konačio i despot Stevan" (misli se na srpskog vladara stevana nemanju, op. d.).
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
