Marketing
kad sam tražila literaturu na kojoj bi temeljila svoje pisanje o 'sponzi' - divoni, malo toga sam našla. ono što je napisana porazbacano je u časopisima. to ne znači da 'divona' nije nigdje spomenuta. štoviše, puno naslova počinje nazivom "sponza ...", ali ništa konkretno, osim o sponzi kao mjestu neke manifestacije, sponzi kao hraništu dokumentacije dubrovačke povijesti. dakle, jednostavno, siromaštvo literature. iz dostupne mi, bolje reći pronađene u knjižnicama zavičajne zbirke 'ragusina', doznala sam ili možda nazrela razlog tako oskudnog zanimanja za ovu prelijepu palaču.
osnovni je razlog, po mom sudu, je u tome što je sponza kao objekt visoke umjetničke vrijednosti opisivana s dvije različite i međusobno oprečne razine.
povjesničari umjetnosti, među kojima prednjači, po sudu mnogih, povjesničar umjetnosti ljubo karaman, definirao je ovaj objekt kao višeslojnu građevinu, koja se gradila tijekom dužih vremenskih razdoblja i zbog toga je stilski raznolika. (prof. lj. karaman je nesumnjivi autoritet iz ove oblasti).
drugo veliko ime u opisu hrvatske umjetničke, osobito graditeljske baštine je cvito fisković, čije je mišljenje posve oprečno karamanovom. kad je riječ o 'sponzi' fisković je nepokolebljiv u zagovaranju teorije o njezinoj gradnji u jednom 'dahu'.
http://img143.imageshack.us/img143/8938/p1010051sptrijem2wi9.jpg
vanjski trijem, snimak d, 2006.
svi ostali mogu se ubrojiti tek u treću skupinu autora, koji će se mišljenjima prikloniti jednom od dvojice navedenih i odatle stvarati vlastite zaključke, ili su do nekih svojih zaključaka došli iz manje vjerodostojnih izvora. takvih je zapravo i najviše.
izuzetak je svakako i zbog toga ga posebno i navodim, arhitekt, umjetnik i slikar mladen pejaković i njegov posebni prilog (kojemu sam uživala čitajući ga), napisan u knjizi "omjeri i znakovi".
povjesničari umjetnosti na čelu s prof. ljubom karamanom pišu o sponzi kao o nejedinstvenom objektu koja nije odjednom sazidana, već se je zidala u etapama, što više naslanjala se (po nekima) na prethodni objekt carinarnice koji je od ranije bio na tom mjestu. to ili slično piše i slobodan p. novak u svom prilogu o sponzi. spominje čak i izgradnju hospituma za strance na ovom mjestu iz 1347. godine u kojemu je (cit.) "1402. konačio i despot Stevan" (misli se na srpskog vladara stevana nemanju, op. d.).
Post je objavljen 19.07.2006. u 11:06 sati.